Ngaahi Tokoni Ako
Sāmita, Siosefa, ko e Siʻí


Sāmita, Siosefa, ko e Siʻí

Ko e palōfita kuo fili ke ne fakafoki mai ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní. Naʻe fanauʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he siteiti ʻo Veamōnití ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, peá ne moʻui mei he 1805 ki he 1844.

Naʻe hā mai ʻi he 1820 ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa, pea naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ha taha ʻi he ngaahi siasi ʻi he māmaní ʻoku moʻoni (SS—H 1:1–20). Naʻe toki ʻaʻahi mai ki mui kiate ia ʻa e ʻāngelo ko Molonaí, ʻa ia naʻá ne fakahā mai kiate ia ʻa e feituʻu ʻoku fufuuʻi ai ʻa e ngaahi peleti koula, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e lekooti ʻo ha ngaahi kakai ʻi he kuonga muʻá ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká (SS—H 1:29–54).

Naʻe liliu ʻe Siosefa ʻa e ngaahi peleti koulá pea pulusi ia ʻi he 1830 ʻo hoko ko e Tohi ʻa Molomoná (SS—H 1:66–67, 75). Naʻá ne maʻu ʻi he 1829, ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí meia Sione ko e Papitaisó pea meia Pita, Sēmisi, mo Sione (T&F 13; 27:12; 128:20; SS—H 1:68–70).

Naʻe hanga ʻe Siosefa mo ha niʻihi kehe ʻo fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi naʻe toe fakafoki maí, ʻi he ʻaho 6 ʻEpeleli 1830, ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua (T&F 20:1–4). Naʻe tupu ʻa e Siasí ʻi he takimuʻa ʻa Siosefá, ʻi Kānata, ʻIngilani, pea ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, kae tautautefito ki ʻOhaiō, Mīsuli, mo ʻIlinoisi. Naʻe muimui kia Siosefa mo e Kāingalotú ha ngaahi fakatanga fakamamahi ʻi he feituʻu kotoa pē naʻa nau nofo ai. Naʻe fakapoongi ʻi he ʻaho 27 Sune 1844 ʻa Siosefa mo hono tokoua ko Hailamé ʻi Kātesi, ʻIlinoisi, ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Ko e ngaahi tohi folofola naʻe ʻomi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Naʻe liliu ʻe Siosefa ʻa e ngaahi konga ʻo e ngaahi peleti koula ko ia naʻe foaki mai kiate ia ʻe he ʻāngelo ko Molonaí, pea naʻe pulusi ʻa e liliu ko iá ʻi he 1830 ʻo hoko ko e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne toe maʻu foki mo ha ngaahi fakahā lahi mei he ʻEikí ʻo fokotuʻu mai ai ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteline mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí. Naʻe tānaki fakataha ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ko iá ʻo ui ia he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻá ne toe ʻomi foki mo e Mataʻitofe Mahuʻingá, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻo e ngaahi tohi ʻa Mōsese, ʻĒpalahame, mo e Mātiu, pea mo ha ngaahi konga mei hono hisitōlia fakafoʻituituí, mo e ngaahi fakamatala ʻe hongofulu mā tolu ki he tokāteline mo e tui ʻa e Siasí, ʻa ia naʻe fakahinohinoʻi fakalaumālie ia ke ne fai.