Ngaahi Tokoni Ako
Siope


Siope

Ko ha tangata moʻui māʻoniʻoni ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa ia naʻá ne fepaki mo ha ngaahi faingataʻa lahi, ka naʻá ne kei tauhi faivelenga pē ki heʻene tui ki he ʻOtuá. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e talanoa kiate iá ʻi he tohi ʻa Siopé.

Ko e tohi ʻa Siopé

Neongo ʻoku kau ʻa e tohí ia ki he ngaahi faingataʻaʻia ʻa Siopé, ka ʻoku ʻikai te ne tali kakato ʻa e fehuʻi ki hono ʻuhinga ʻo e fepaki ʻa Siope (mo ha toe taha kehe pē) mo e faingataʻá mo e mole hono fāmilí mo ʻene ngaahi koloá. ʻOku hanga ʻe he tohí ʻo fakamahinoʻi mai ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻá ʻo pehē ko e tupu ia mei ha fai angahala ʻa ha taha. ʻOku lava ke ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e faingataʻá ke hoko ko ha meʻa ke ako ai, pe fakatonutonu ha taha, mo e fakahinohino pea mo hono tauteaʻi (T&F 122).

ʻOku lava ke vahevahe ʻa e tohí ki ha konga ʻe fā. ʻOku hoko ʻa e vahe 1–2 ko ha talateu ki he talanoá. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he vahe 3–31 ha ngaahi fetalanoaʻaki ʻa Siope mo hano ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu. ʻOku ʻi he vahe 32–37 ha ngaahi lea ʻa ʻĪlaihū, ʻa ia ko hono kaumeʻa ia hono faá, ʻa ia naʻá ne hanga ʻo fakahalaiaʻi ʻa Siope ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehe naʻe fakahā ange ʻe hono ngaahi ʻuluaki kaumeʻa ʻe toko tolú. ʻOku hanga ʻe he vahe 38–42 ʻo fakaʻosi ʻa e tohí ʻaki hano fakapapauʻi kia Siope naʻe lelei ʻa hono hala ʻi he moʻuí talu pē mei he kamataʻangá.

ʻOku toe akoʻi foki ʻe he tohi ʻa Siopé, kapau ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻa e ʻilo ʻoku totonú ki he ʻOtuá pea ʻoku hōifua ʻa e ʻOtuá ki heʻene moʻuí, ʻe lelei ange ai hono faingamālie ke ne kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku hoko mai kiate iá. ʻOku hā mahino ʻa e tui mateaki ʻa Siopé ʻi he ngaahi lea hangē ko ʻení, “Neongo ʻe tāmateʻi au, te u kei falala pē kiate ia” (Siope 13:15). ʻOku toe ʻasi foki ʻa e hingoa ʻo Siopé ʻi he ʻIsikeli 14:14; Sēmisi 5:11; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 121:10.