Ngaahi Tokoni Ako
Tēvita


Tēvita

Ko ha tuʻi ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻi he Fuakava Motuʻá.

Ko e foha ʻo Sese ʻa Tēvita mei he faʻahinga ʻo Siutá. Naʻá ne hoko ko ha talavou loto-toʻa ʻa ia naʻá ne tāmateʻi ha laione, mo ha pea, pea mo e fuʻu tangata Filisitia lahi ko Kolaiaté (1 Sam. 17). Naʻe fili pea pani ʻa Tēvita ke hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli. Naʻá ne hangē ko Saulá ʻi heʻene motuʻá ʻo ne halaia ʻi ha ngaahi hia mamafa, ka naʻe ʻikai te ne hangē ko Saulá, he naʻá ne lava ʻe ia ʻo maʻu ha loto-fakatomala moʻoni. Ko ia naʻá ne lava ai ʻo maʻu ha fakamolemole, tuku kehe pē ʻa hono fakapoongi ʻo ʻUliá (T&F 132:39). ʻE lava ʻo vahevahe ʻa ʻene moʻuí ki ha konga ʻe fā: (1) ʻi Pētelihema, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko ha tauhi-sipi (1 Sam. 16–17); (2) ʻi he fale ʻo e tuʻi ko Saulá (1 Sam. 18:1–19:18); (3) ko ha tokotaha ʻoku hola ʻo kumi hūfanga (1 Sam. 19:18–31:13; 2 Sam. 1:1–27); (4) ko ha tuʻi ki Siuta ʻi Hepeloni (2 Sam. 2–4), pea toki hoko ki mui ko e tuʻi ki ʻIsileli kotoa (2 Sam. 5-24; 1 Ng. Tuʻi 1:1–2:11).

Naʻe toe hoko mai ʻi he angahala ʻo e tono ʻa Tēvita mo Pātisepá ha ngaahi fehālaaki kehekehe lahi ʻa ia naʻe fakameleʻi ai ʻa e taʻu ʻe uofulu fakamuimui ʻo ʻene moʻuí. Naʻe tuʻumālie ʻa e fonuá fakakātoa ia lolotonga ʻa ʻene pulé, ka naʻe faingataʻaʻia ʻa Tēvita ia ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo ʻene ngaahi angahalá. Naʻe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi vākovi fakafāmili, ʻa ia naʻe iku ai ki ha angatuʻu fakahāhā ʻi he meʻa naʻe hoko kia ʻApisalomi mo ʻAtunaisá. Naʻe hoko ia ko hano fakahoko ʻo e lea naʻe fai ʻe Nātani ko e palōfitá kia Tēvita koeʻuhi ko ʻene angahalá (2 Sam. 12:7–13).

Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení, ka naʻe hoko ʻa e pule ʻa Tēvitá ko e māʻolunga taha ia ʻi he hisitōlia ʻo ʻIsilelí, koeʻuhí he naʻá ne (1) fakatahaʻi ʻa e ngaahi faʻahingá ʻo hoko ko ha puleʻanga pē ʻe taha, (2) naʻá ne lava ʻo puleʻi kotoa ʻa e fonuá taʻe-toe-kau mai ki ai ha fonua kehe, (3) naʻá ne fokotuʻu ʻa e puleʻangá ʻi he lotu moʻoní koeʻuhi ke hoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ko e lao ia ʻo ʻIsilelí. Ko e ngaahi ʻuhinga ʻeni naʻe tupunga ai ʻa e pehē ki mui ʻo kau ki he pule ʻa Tēvitá ko e kuonga koula ia ʻo e puleʻangá, pea ko e taipe ia ʻo e kuonga nāunauʻia ʻe hāʻele mai ai ʻa e Mīsaiá (ʻĪsaia 16:5; Selem. 23:5; ʻIsikeli 37:24–28).

ʻOku fakatātaaʻi mai mei he moʻui ʻa Tēvitá ʻa e fie maʻu ʻa e kakai kotoa pē ke nau kātaki ʻi he māʻoniʻoni ki he ngataʻangá. ʻI heʻene kei talavoú naʻe pehē ai ko e tangata ia naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻi hono “loto ʻoʻoná” (1 Sam. 13:14); pea ʻi heʻene fuʻu lahí, naʻá ne lea ʻi he Laumālié pea naʻá ne maʻu ha ngaahi fakahā lahi. Ka naʻá ne totongi ha totongi lahi ʻaupito koeʻuhi ko ʻene talangataʻa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (T&F 132:39).