Ngaahi Tokoni Ako
Selūsalema


Selūsalema

Ko ha kolo ia ʻo ʻIsileli ʻo e onopōní. Ko e kolo mahuʻinga taha ia ʻi he hisitōlia ʻo e tohi tapú. ʻOku ʻi loto ʻi he kolo ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu toputapu taha ki he kau Kalisitiane, Siu mo e Mosilemí pea ʻoku toutou ʻaʻahi mai maʻu pē ki ai ʻa e kakai tui faivelenga tokolahi. ʻOku faʻa ui ia ko e kolo tapú.

Naʻe ui ia ʻi he taimi ʻe taha ko Sēlemi (Sēnesi 14:18; Same 76:2), pea ko ha kolo Sēpusi ʻa Selūsalema ʻo aʻu mai ki hono kapa ia ʻe Tēvita (Siosiua 10:1; 15:8; 2 Sam. 5:6–7), pea naʻá ne fokotuʻu ia ke hoko ko hono kolomuʻa. Ka ki muʻa ʻi he taimi ko iá, naʻe hoko pē ʻa e koló ia ko ha kolotau tuʻu moʻunga pē, ʻa ia ʻoku fute ʻe 2600 (mita ʻe 800) hono māʻolungá mei he fukahi tahí. ʻOku takatakaiʻi ia ʻe ha ngaahi teleʻa loloto ʻi hono ngaahi faʻahí kotoa tuku kehe pē ʻa e faʻahi tokelaú.

Lolotonga ʻa e pule ʻa e Tuʻi ko Tēvitá ʻi Selūsalemá, naʻá ne ʻafio pē ʻi ha palasi naʻe langa mei he papa. Neongo iá, ʻi he pule ʻa Solomoné, naʻe fai ʻe he kakaí ha ngaahi meʻa lahi ke teuteuʻi ke fakaʻofoʻofa ʻa e koló, pea naʻe kau ai hono langa ʻo e palasi ʻo e tuʻí mo e temipalé.

Hili ʻa e mavaeua ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí mo Siutá, naʻe kei hoko pē ʻa Selūsalema ko e kolomuʻa ia ʻo Siutá. Naʻe faʻa ʻohofi ia ʻe he ngaahi kau tau (1 Ng. Tuʻi 14:25; 2 Ng. Tuʻi 14:13; 16:5; 18–19; 24:10; 25). Naʻe hoko ʻa Selūsalema lolotonga ʻa e pule ʻa Hesekaiá ko e senitā ia ʻo e faiʻanga lotú, ka naʻe fakaʻauha hano konga ʻi he 320 K.M. 168 K.M., mo e 65 K.M. Naʻe hanga ʻe Hēlota ʻo toe langa ʻa hono ngaahi ʻaá pea mo e temipalé, ka naʻe hanga ʻe he kakai Lomá ʻo fakaʻauha kotoa ia ʻi he T.S. 70.