Ngaahi Tokoni Ako
Selemaia


Selemaia

Ko ha palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa ia naʻe fanauʻi mai ki ha fāmili fakataulaʻeiki pea naʻá ne kikite ʻi Siuta mei he 626–586 K.M. Naʻá ne moʻui ʻo ofi ki he taimi ʻo e kau palōfita mahuʻinga kehe hangē ko: Līhai, ʻIsikeli, Hōsea, mo Taniela.

Naʻe fakanofo ʻa Selemaia ke hoko ko ha palōfita ʻi he maama fakalaumālié (Selem. 1:4–5). Naʻá ne ako ʻi he taʻu ʻe fāngofulu nai ʻo ʻene hoko ko ha palōfitá ke taʻofi ʻa e tauhi tamapua mo e anga-taʻemaʻa ʻa e kakai Siú (Selem. 3:1–5; 7:8–10). Naʻe pau ke ne fehangahangai mo e fakafepakí mo e manukí maʻu pē (Selem. 20:2; 36:18–19; 38:4). ʻI he hili ʻa e tō ʻa Selūsalemá, naʻe hanga ʻe he kau Siu naʻa nau hola ki ʻIsipité ʻo ʻave ʻa Selemaia mo kinautolu (Selem. 43:5–6), pea ʻoku pehē ʻi he ngaahi talatukufakaholó naʻa nau tolomakaʻi ai ia ʻo ne mate.

Ko e tohi ʻa Selemaiá

ʻOku kau ʻi he vahe 1–6 ʻa e ngaahi kikite naʻe fai lolotonga ʻa e pule ʻa Sōsaiá. Ko e vahe 7–20 ko ha ngaahi kikite ia naʻe fai ʻi he taimi ʻo Sihoakimí. ʻOku fakamatala ʻa e vahe 21–38 ki he pule ʻa Setikiá. ʻOku ʻi he vahe 39–44 ʻa e ngaahi kikite pea ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakahisitōlia naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa Selūsalemá. ʻOku ʻi he vahe 45 ha talaʻofa kia Paluki, ʻa ia ko ʻene tangata tohí, ʻe fakatolonga ʻa e moʻui ʻa Palukí. Pea ʻoku tohi leva ʻi he vahe 46–51 ʻa e ngaahi kikite ʻo kau ki he ngaahi puleʻanga muli. Ko e vahe 52 ko ha fakamatala fakahisitōlia fakaʻosi ia. Naʻe kau ha niʻihi ʻo e ngaahi kikite ʻa Selemaiá ʻi he ngaahi peleti palasa ʻa Lēpani ʻa ia naʻe ʻomi ʻe Nīfaí (1 Nīfai 5:10–13). ʻOku tuʻo ua foki ha ʻasi ʻa e hingoa ʻo Selemaiá ʻi he Tohi ʻa Molomoná (1 Nīfai 7:14; Hilam. 8:20).

ʻOku toe kau foki ʻi he tohi ʻa Selemaiá ha fakamatala ki he moʻui ʻa e tangatá ʻi he maama fakalaumālié pea mo hono tomuʻa fakanofo ʻo Selemaiá (Selem. 1:4–5); mo ha kikite ki ha toe foki mai ʻa ʻIsileli mei honau fakamoveteveteʻí, ko e taki taha mei ha kolo mo e toko ua mei he faʻahinga [fāmili] ki Saione, ko ha fonua lelei ʻa ia ʻe lava ʻo nofo ai ʻa ʻIsileli mo Siuta ʻi he nonga mo e fiemālie (Selem. 3:12–19); pea mo ha kikite ki hono tānaki ʻe Sihova ʻa ʻIsileli mei he ngaahi fonua ʻi he tokelaú ʻi haʻane fekau atu ha “kau toutai” mo e “kau tuli manu” ke kumi ʻa kinautolu (Selem. 16:14–21). ʻE lahi ange ʻa e meʻa ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻi hono ʻomi ʻe Mōsese ʻa ʻIsileli ki tuʻa mei ʻIsipité (Selem. 16:13–15; 23:8).