Ngaahi Tokoni Ako
Kāleli


Kāleli

Ko e vahe fakatokelau taupotu taha ia ʻo ʻIsileli ʻi he hihifo ʻo e Vaitafe Soataní mo e tahi ʻo Kālelí ʻi he kuonga muʻá pea mo e onopōní foki. Ko hono lahi ʻo Kālelí ʻoku maile nai ʻe onongofulu (kilomita ʻe hivangofulu mā fitu) lōloa pea maile ʻe tolungofulu (kilomita ʻe fāngofulu mā valu) hono maokupú. ʻI he kuonga muʻá, naʻe tuʻu ʻi Kāleli ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi potu fonua lelei tahá, mo e ngaahi kolo femoʻuekina taha ʻo ʻIsilelí. Naʻe fou atu ʻi Kāleli ʻa e ngaahi hala lalahi mahuʻinga ki Tāmasikusi, ʻIsipite mo e hahake ʻo ʻIsilelí. Naʻe tupu mei hono ʻea fakaʻofoʻofá mo e moʻui hono kelekelé ʻa e tupu lahi ai ʻa e ʻakau ko e ʻōlivé, uité, paʻalé, mo e kālepí. Naʻe hoko ʻa e ngaahi taulanga toutai ʻi he ngaahi matātahi ʻo e Tahi Kālelí ko e feituʻu fefakatauʻaki lahi mo e meʻa ke maʻu ha koloa lahi mei ai. Naʻe nofo ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha konga lahi ʻo hono taimí ʻi Kāleli.

Tahi ʻo Kālelí

ʻOku tuʻu ʻa e Tahi ʻo Kālelí ʻi he fakatokelau ʻo ʻIsilelí. Naʻe toe ui foki ia ko e Tahi ʻo Kineletí ʻi he Fuakava Motuʻá, pea toe ui foki ko e Vai ʻo Kineletí pe Taipilioó ʻi he Fuakava Foʻoú. Naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ha kakai tokolahi (Mātiu 13:2). Ko e tahi ʻeni naʻe hangē hono fōtungá ko ha fuʻu peá, ʻoku maile ʻe 12.5 (kilomita ʻe 20) hono lōloá pea maile ʻe 7.5 (kilomita ʻe 12) hono maokupú ʻi he feituʻu fālahi tahá. ʻOku tuʻu ia ʻi he feituʻu ʻoku fute ʻe 680 (mita ʻe 207) māʻulalo hifo ʻi he ngataʻanga ʻo e tahí, pea ʻoku tupu ai ʻa e vela hono ʻea takaí. ʻOku ʻalu hifo ʻa e ʻea momoko mei he ngaahi moʻungá ʻo fetaulaki mo e ʻea vela ʻi he fukahi tahí ʻo fakatupu ha ngaahi matangi afā fakatuʻupakē (Luke 8:22–24).