Ngaahi Tokoni Ako
ʻĒsela


ʻĒsela

Ko ha taulaʻeiki mo e tangata tohi ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa ia naʻá ne fakafoki ha niʻihi ʻo e kau Siú ki Selūsalema mei he nofo pōpula ʻi Pāpiloné (ʻĒsela 7–10; Neh. 8, 12). Naʻá ne maʻu ha ngofua ʻi he taʻu 458 K.M. meia ʻAtakisekisi, ko e tuʻi ʻo Peasiá, ke ne ʻave ki Selūsalema ha taha pē ʻi he kau Siu nofo pōpulá ʻa ia ʻoku nau fie fokí (ʻĒsela 7:12–26).

Ki muʻa ʻi he taimi ʻo ʻĒselá, naʻe meimei puleʻi kakato pē ʻe he kau taulaʻeikí ʻa hono lau ʻo e ngaahi folofola kuo tohi pea fakatahatahaʻi ʻo ui “ko e fonó.” Naʻe tokoni ʻa ʻĒsela ʻi hono fakaʻatā ʻo e ngaahi folofolá ke lau ʻe he Siu kotoa pē. Naʻe faifai pea hoko hono lau tauʻatāina ʻo e “tohi ʻo e fonó” ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi he moʻui fakafonua ʻa e kau Siú. Mahalo ʻe lau ko e akonaki mahuʻinga taha ʻa ʻĒselá ko ʻene sīpinga teuteuʻi hono lotó ke ne kumi ki he fono ʻa e ʻEikí, mo talangofua ki ai, pea akoʻi ia ki he kakai kehé” (ʻĒsela 7:10).

Ko e tohi ʻa ʻĒselá

ʻOku hanga ʻe he vahe 1–6 ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taʻu ʻe onongofulu ki he valungofulu ki muʻa pea toki aʻu mai ʻa ʻĒsela ki Selūsalemá—ko e tuʻutuʻuni ʻa Kōlesi ʻi he taʻu 537 K.M. pea mo e foki mai ʻa e kau Siú ʻi he taimi ʻo Selupēpelí. ʻOku fakahā mai ʻe he vahe 7–10 ʻa e anga ʻo e ʻalu atu ʻa ʻĒsela ki Selūsalemá. Naʻá ne ʻaukai mo lotu fakataha mo hono kaungā fonongá ke maluʻi ʻa kinautolu. Naʻa nau ʻiloʻi ʻi Selūsalema ha kau Siu naʻa nau muʻomuʻa atu ki Selūsalema ki muʻa ʻi he tuʻutuʻuni ʻa Selupēpeli, pea naʻa nau mali mo e kakai fefine ʻi tuʻa ʻi he fuakavá, pea nau hanga ai ʻo ʻuliʻi ʻa kinautolu. Naʻe lotua ʻa kinautolu ʻe ʻĒsela, peá ne fakafuakavaʻi ʻa kinautolu ke nau veteʻi ʻa honau ngaahi uaifi ko iá. ʻOku maʻu ʻi he tohi Nehemaiá ʻa e konga fakaʻosi ʻo e hisitōlia naʻe hiki ʻe ʻĒselá.