Ngaahi Tokoni Ako
ʻUluaki Fānaú


ʻUluaki Fānaú

ʻI he taimi ʻo e kau pēteliake ʻo e kuonga muʻá, naʻe maʻu ʻe he foha lahí ʻa e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fānaú (Sēnesi 43:33) ʻo ne maʻu ai ʻa e lakanga fakatakimuʻa ki he fāmilí ʻi ha mate ʻa e tamaí. Naʻe pau ke taau mo feʻunga ʻa e ʻuluaki fohá ke ne fua ʻa e fatongia ko iá (1 Fkmtl. 5:1–2) pea ʻe lava ʻo mole meiate ia ʻa hono ʻinasí ʻi he taʻe-māʻoniʻoni.

Naʻe lau ʻi he fono ʻa Mōsesé ʻoku ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻuluaki fohá. Naʻe maʻu ʻe he ʻuluaki fohá ʻa e ʻinasi ʻe ua ʻo e ngaahi koloa ʻa ʻene tamaí (Teut. 21:17). Ka hili ʻa e mate ʻa ʻene tamaí, ʻoku hoko leva ko hono fatongia ʻa hono tokangaʻi ʻene faʻeé mo hono ngaahi tuofāfiné.

ʻOku ʻa e ʻOtuá foki mo e ʻuluaki ʻuhiki tangata ʻo e manu kotoa pē. Naʻe ngāue ʻaki ʻa e fanga manu maʻá ki he ngaahi feilaulaú, ka ko e fanga manu kotoa pē naʻe ʻikai maʻá naʻe lava ke huhuʻi ia, pe fakatau atu pe tāmateʻi (ʻEke. 13:2, 11–13; 34:19–20; Lev. 27:11–13, 26–27).

Naʻe hanga ʻe he ʻuluaki fānaú ʻo fakataipe ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, ʻo fakamanatu ki he kakaí ʻe hāʻele mai ʻa e Mīsaia lahí (Mōsese 5:4–8; 6:63).

Ko Sīsū ʻa e ʻuluaki ʻi he fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Fakahēvaní, pea ko e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí ʻi he kakanó, pea ko e ʻuluaki ke toe tuʻu hake mei he maté ʻi he toetuʻú (Kolose 1:13–18). ʻOku hoko ʻa e kau māʻoniʻoni tui faivelengá ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻUluaki Fānaú ʻi he taʻengatá (T&F 93:21–22).