Ngaahi Tokoni Ako
Līvai


Līvai

Ko e foha ia hono tolu ʻo Sēkope mo Lia ʻi he Fuakava Motuʻá (Sēnesi 29:34; 35:23). Naʻe hoko ʻa Līvai ko e tamai ʻo e taha ʻo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsilelí.

Ko e faʻahinga ʻo Līvaí

Naʻe hanga ʻe Sēkope ʻo tāpuakiʻi ʻa Līvai mo hono ngaahi hakó (Sēnesi 49:5–7). Naʻe ngāue ʻa e ngaahi hako ʻo Līvaí ʻi he ngaahi potu toputapu ʻo ʻIsilelí (Nōmipa 1:47–54). Ko ha Līvai ʻa ʻĒlone, pea naʻe hoko hono hakó ko e kau taulaʻeiki (ʻEke. 6:16–20; 28:1–4; 29). Naʻe tokoni ʻa e kau Līvaí ki he kau taulaʻeikí, ʻa ia ko e ngaahi foha ʻo ʻĒloné (Nōmipa 3:5–10; 1 Ng. Tuʻi 8:4). Naʻa nau hoko he taimi ʻe niʻihi ko e kau hiva mo e kau tā meʻalea (1 Fkmtl. 15:16; Neh. 11:22), pea nau tāmateʻi ʻa e ngaahi feilaulaú (2 Fkmtl. 29:34; ʻĒsela 6:20); pea nau tokoni lahi ʻi he temipalé (Neh. 11:16). Naʻe faivelenga ʻa e kau Līvaí ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau maʻá e fānau ʻa ʻIsilelí. Naʻe ʻoatu foki ʻa e kau Līvaí ko e feilaulau maʻá e fānau ʻa ʻIsilelí (Nōmipa 8:11–22); ʻo nau hoko ai ko e koloa mahuʻinga kuo foaki maʻá e ʻOtua ko e fetongi ʻo e ʻuluaki fānaú (Nōmipa 8:16). Naʻe ʻikai fakatapui ka naʻe fufulu ʻa kinautolu koeʻuhi ko honau lakangá (Nōmipa 8:7–16). Naʻe ʻikai ha fonua ke hoko ko honau tofiʻa ʻi Kēnani (Nōmipa 18:23–24), ka naʻa nau maʻu ʻa e vahehongofulú (Nōmipa 18:21), ngaahi kolo lalahi ʻe fāngofulu mā valu (Nōmipa 35:6), pea mo ha totonu ke nau maʻu ʻa e ngaahi meʻa feilaulau ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻo e ngaahi kātoangá (Teut. 12:18–19; 14:27–29).