Ngaahi Tokoni Ako
Papitaisó


Papitaisó

Ko e maʻu mei ha foʻi lea faka-Kiliki ko hono ʻuhingá ke “unu” pe “fakauku.” Ko e papitaiso ʻi he fakauku ʻi he vaí ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí ko e ouau kamata ia ʻo e ongoongoleleí pea ʻoku ʻaonga ke fakahoko ia ki ha taha ka ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku muʻomuʻa ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo e fakatomalá. Kuo pau ke muimui mai ai hono maʻu ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kae toki kakato (2 Nīfai 31:13–14). Kuo pau ke papitaiso ha taha ʻi he vaí pea mo e Laumālié pea toki lava ke ne hū ki he nāunau fakasilesitialé. Ko ʻĀtama ʻa e fika ʻuluaki ke papitaisó (Mōsese 6:64–65). Naʻe papitaiso foki mo Sīsū ke fakakakato ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē mo fakahā mai ʻa e halá ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá (Mātiu 3:13–17; 2 Nīfai 31:5–12).

Koeʻuhi ko e ʻikai ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻi he māmaní ʻa e faingamālie ke nau tali ʻa e ongoongoleleí lolotonga ʻa e moʻui fakamatelié, kuo fakamafaiʻi ai ʻe he ʻEikí hono fai ʻo e papitaiso fakafofongaʻi ʻo e pekiá. Ko ia ai, ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e ongoongoleleí ʻi he maama fakalaumālié te nau feʻunga ke hū atu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ko hono ʻaongá

Ko e papitaiso ʻi he fakaukú

Ko e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá

Ko e mafai totonú

Ko e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ki he papitaisó

Ko e ngaahi fuakava ʻoku fai ʻi he papitaisó

Ko e papitaiso ki he maté

ʻOku ʻikai maʻá e fānau valevalé ʻa e papitaisó