Ko e mēmipa ia hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá (1 Sione 5:7; T&F 20:28). Ko ha tokotaha ia ʻoku Laumālie pē, pea ʻoku ʻikai te ne maʻu ha sino ʻo e kakano mo e hui (T&F 130:22). ʻOku faʻa ui ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Laumālié, pe ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá.
ʻOku fakahoko ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi fatongia mahuʻinga lahi ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. (1) ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló (1 Kol. 12:3; 3 Nīfai 28:11; ʻEta 12:41). (2) ʻOkú ne fakahā ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē (Sione 14:26; 16:13; Molonai 10:5; T&F 39:6). (3) ʻOkú ne hanga ʻo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fakatomala pea nau papitaisó (Sione 3:5; 3 Nīfai 27:20; Mōsese 6:64–68). (4) Ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá (T&F 76:50–53; 132:7, 18–19, 26).
ʻOku lava ke hoko mai ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki ha taha ki muʻa ʻi he papitaisó ʻo fakamoʻoniʻi kiate ia ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Ka ko e totonu ko ia ke maʻu ʻa e feohi maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku feʻunga mo taau ai ha tahá, ko ha meʻafoaki ia ʻoku toki lava pē ʻo maʻu ʻi he hilifaki ʻo e nimá ʻe ha tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí hili hano fakamafaiʻi ha taha ke papitaiso ki he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.