Ngaahi Tokoni Ako
ʻAsilia


ʻAsilia

Ko ha ʻemipaea ʻi he kuonga muʻá, pea mo hono fili ko Pāpiloné, naʻá ne puleʻi ha konga lahi ʻo e ngaahi puleʻanga ʻi muʻa ʻo Sīlia mo Palesitaine ʻi he konga lahi ʻo e taimi ʻo e Fuakava Motuʻá. Neongo naʻe hoko ʻa e kau ʻAsiliá ko ha puleʻanga mālohi lahi ʻo kamata mei he kongaloto ʻo e senituli 12 K.M., ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e senituli 7 K.M., ka naʻe ʻikai pē te nau lava ʻo fokotuʻu ha puleʻanga fakapolitikale mālohi ke tuʻu maʻu. Naʻa nau pule ʻi he fakamanavahē, ʻo tā hifo honau ngaahi fili ʻaki ʻa e afi mo e heletā, pe fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻenau hanga ʻo fetuku ha konga lahi ʻo honau kakaí ki ha ngaahi feituʻu kehe ʻo honau ʻemipaeá. Naʻe ʻikai pē tuku ʻa e hoko honau kakai pōpulá ko honau fili, pea naʻe lahi ʻa e toutou hoko ʻi he hisitōlia ʻo honau ʻemipaeá ʻa e ngaahi angatuʻu. (Vakai ki he, 2 Ng. Tuʻi 18–19; 2 Fkmtl. 32; ʻĪsaia 7:17–20; 10; 19; 37.)