Ngaahi Tokoni Ako
Feilaulaú


Feilaulaú

Naʻe ʻuhinga ʻa e feilaulaú ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e kuonga muʻá ko hano ngaohi ha faʻahinga meʻa pe ha taha ke toputapu. Kuo ʻuhinga ia he taimí ni ki hano tukuange pe loto ke mole ha ngaahi meʻa fakamāmani koeʻuhi ko e ʻEikí mo hono puleʻangá. ʻOku totonu ke loto-fiemālie ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ke nau feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē maʻá e ʻEikí. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻo pehē, “ko e tui fakalotu ko ia ʻoku ʻikai te ne fie maʻu ʻa e feilaulauʻi ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe ʻikai te ne maʻu ha mālohi feʻunga ke fakatupu ʻa e tui ko ia ʻoku lava ai ʻo maʻu ʻa e moʻuí mo e fakamoʻuí.” Ko ia ʻi he ʻilo fakalaumālié, ko e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku maʻu ʻi he feilaulaú ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi he ngaahi meʻa naʻe tukuangé.

Naʻe hili hono kapusi ʻo ʻĀtama mo ʻIvi mei he Ngoue ʻo ʻĪtení, naʻe foaki ʻe he ʻEikí kiate kinaua ʻa e fono ʻo e feilaulaú. Naʻe kau ʻi he fono ko iá ʻa hono feilaulau ʻaki ʻa e veloaki ʻo ʻena ngaahi tākanga monumanu īkí. Naʻe hanga ʻe he feilaulau ko ʻení ʻo fakataipe ʻa e feilaulau ʻe fai ʻe he ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá (Mōsese 5:4–8). Naʻe hokohoko mai ʻa e ngāué ni ʻo aʻu ki he pekia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe fakangata ai ʻa e feilaulau ʻaki ʻo e fanga manú ʻo hoko ko ha ouau ʻo e ongoongoleleí (ʻAlamā 34:13–14). ʻOku maʻu ʻe he kāingalotú ʻi he Siasí ʻi he ʻahó ni ʻa sākalamēniti ʻo e mā pea mo e vaí ko e fakamanatu ʻo e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku kole foki ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻahó ni ke nau ʻoatu ʻa e feilaulau ʻo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala (3 Nīfai 9:19–22). ʻOku fakahā ai ʻoku nau loto-fakatōkilalo, loto-fakatomala, mo loto-fiemālie ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.