Ngaahi Tokoni Ako
Tāpanekalé


Tāpanekalé

Ko ha fale ʻo e ʻEikí, ko e feituʻu mahuʻinga taha ia ʻo e faiʻanga lotu ʻa ʻIsilelí lolotonga ʻenau fononga mei ʻIsipité. Ko e tāpanekalé ko ha temipale ia naʻe hikihiki holo pea naʻe lava ʻo veteki ia ʻo taki taha maʻana, pea toe fokotuʻutuʻu fakataha. Naʻe ngāue ʻaki ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ha tāpanekale ʻo aʻu ki hono toki langa ʻe Solomone ʻa e temipalé (T&F 124:38).

Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e sīpinga ʻo e tāpanekalé kia Mōsese (ʻEke. 26–27), pea naʻe langa ia ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ʻo fakatatau ki he sīpinga ko iá (ʻEke. 35–40). ʻI he taimi naʻe ʻosi ai hono langa ʻo e tāpanekalé, naʻe ʻalu hifo ha ʻao ʻo ne ʻufiʻufi ʻa e fale fehikitakí, pea naʻe fakafonu ʻe he nāunau ʻo e ʻEikí ʻa e tāpanekalé (ʻEke. 40:33–34). Naʻe hoko ʻa e ʻaó ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻafio ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe hangē ia ʻi he poʻulí ko ha afí. Ko e taimi ko ia naʻe nofo ai ʻa e ʻaó ʻi he fale fehikitakí, naʻe mālōlō leva ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ʻo ʻapitanga ai. Ko e taimi ko ia naʻe hiki ai ʻa e ʻaó, naʻa nau muimui pē ki ai (ʻEke. 40:36–38; Nōmipa 9:17–18). Naʻe toʻo ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ʻa e tāpanekalé ʻo ʻave mo kinautolu lolotonga ʻenau ngaahi fononga holo ʻi he toafá, pea mo ʻenau ikunaʻi ʻa e fonua ko Kēnaní. Naʻe hili ʻenau kapa ko ia ʻa e fonuá, naʻe fokotuʻu leva ʻa e tāpanekalé ʻi Sailo, ʻa ia ko e feituʻu ia naʻe fili ʻe he ʻEikí (Siosiua 18:1). Hili hono langa ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí ʻa e temipale ʻo Solomoné, naʻe puli ʻaupito leva ʻa e tāpanekalé ia mei he hisitōliá.

Naʻe ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí mo ʻĪsaia ʻa e tāpanekalé ke hoko ko ha fakataipe ʻo e kolo ʻo Saione mo Selūsalemá ʻi he taimi ʻo e hāʻele ʻanga ua mai ʻa e ʻEikí (ʻĪsaia 33:20; Mōsese 7:62).