Ngaahi Tokoni Ako
ʻOtuá


ʻOtuá

ʻOku ʻi ai ha toko tolu mavahevahe ʻi he Toluʻi ʻOtuá: ko e ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ko Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mau tui kiate kinautolu taki taha (TT 1:1). ʻOku tau ako mei he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ʻoku maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló ha sino ʻo e kakano mo e hui ʻoku ongoʻingofua pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e tokotaha ia ʻoku sino fakalaumālie pē, ʻoku ʻikai ke kakano mo hui (T&F 130:22–23). ʻOku taha ʻa e toko tolú ni ʻi he uouongataha mo faaitaha haohaoa ʻi heʻenau taumuʻá mo e tokāteliné (Sione 17:21–23; 2 Nīfai 31:21; 3 Nīfai 11:27, 36).

ʻOtua ko e Tamaí

ʻOku faʻa ʻuhinga maʻu pē ki he Tamaí, pe ʻElohimi ʻa e huafa ko ia ko e ʻOtuá. ʻOku ui ia ko e Tamaí koeʻuhi ko e tamai ia ʻa hotau ngaahi laumālié (Malakai 2:10; Nōmipa 16:22; 27:16; Mātiu 6:9; ʻEfesō 4:6; Hepelū 12:9). Ko e ʻOtua ko e Tamaí ʻa e pule aoniu ʻo e ʻunivēsí. ʻOkú ne fonu ʻi he māfimafi (Sēnesi 18:14; ʻAlamā 26:35; T&F 19:1–3), ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē (Mātiu 6:8; 2 Nīfai 2:24), pea ʻokú ne ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi hono Laumālié (Same 139:7–12; T&F 88:7–13, 41). ʻOku ʻi ai ha fetuʻutaki makehe ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku mavahe ai ʻa e tangatá mei he ngaahi fakatupu kehe kotoa pē; pea ko e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné (Same 82:6; 1 Sione 3:1–3; T&F 20:17–18).

ʻOku siʻisiʻi ha ngaahi meʻa kuo tohi ʻo kau ki ha hā pe folofola mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ki he tangatá. ʻOku pehē ʻi he folofolá naʻá ne folofola kia ʻĀtama mo ʻIvi (Mōsese 4:14–31) peá ne folofola ʻo fakafeʻiloaki mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha ngaahi meʻa lahi (Mātiu 3:17; 17:5; Sione 12:28–29; 3 Nīfai 11:3–7). Naʻá ne hā mai kia Sitīveni (Ngāue 7:55–56) mo Siosefa Sāmita (SS—H 1:17). Naʻá Ne hā mai ki mui kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni (T&F 76:20, 23). ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻe niʻihi kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia mo fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu ʻi hono ʻaó, ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke mamata mo ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ko e ʻOtua ia (Mātiu 5:8; 3 Nīfai 12:8; T&F 76:116–118; 93:1).

ʻOtua ko e ʻAló

Ko e ʻOtua ko ia ʻoku ʻiloa ko Sihová, ko e ʻAlo ia ko Sīsū Kalaisí (ʻĪsaia 12:2; 43:11; 49:26; 1 Kol. 10:1–4; 1 Tīm. 1:1; Fakahā 1:8; 2 Nīfai 22:2). ʻOku ngāue ʻa Sīsū ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa e Tamaí pea ʻokú ne taha moʻoni mo ia. ʻOku hoko ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ko hono ngaahi tokoua mo e tuofāfine, he ko ia ʻoku lahi taha ʻi he fānau fakalaumālie ʻa ʻElohimí. ʻOku ui ia ʻi ha ngaahi potufolofola ʻe niʻihi ʻaki ʻa e foʻi lea ko ia ko e ʻOtua. Hangē ko ʻení, ʻoku pehē ʻi he folofolá, naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e langí mo māmani” (Sēnesi 1:1), ka ko Sīsū pē foki ia naʻe hoko ko e Tokotaha Fakatupú (Tupuʻangá) ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua, ko e Tamaí (Sione 1:1–3, 10, 14; Hepelū 1:1–2).

ʻOtua ko e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko ha ʻOtua foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻoku ui ia ko e Laumālié, pea mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá, kae ʻumaʻā foki mo hono ngaahi huafa maheni kehé. ʻOku lava ʻe he tangatá ʻo ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí pea ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí ʻi he tokoni mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (1 Kol. 12:3).