Ngaahi Tokoni Ako
ʻIsileli


ʻIsileli

Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻa e hingoa ko e ʻIsilelí kia Sēkope, ko e foha ʻo ʻAisaké pea ko e mokopuna foki ʻo ʻĒpalahame ʻi he Fuakava Motuʻá (Sēnesi 32:28; 35:10). ʻOku lava ke ʻuhinga foki ʻa e hingoa ʻIsilelí kia Sēkope, ko hono hakó, pe ki he puleʻanga naʻe maʻu ʻe hono hako ko iá ʻi he taimi ʻo e Fuakava Motuʻá (2 Sam. 1:24; 23:3). ʻI he hili hono tataki atu ʻe Mōsese ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí mei heʻenau nofo pōpula ʻi ʻIsipité (ʻEke. 3–14), naʻe puleʻi ʻa kinautolu ʻe he kau fakamaau ʻi ha taʻu ʻe tolungeau tupu. Naʻe kamata ʻi he Tuʻi ko Saulá ʻa hono puleʻi ʻe he ngaahi tuʻí ʻa ʻIsileli fakatahatahá ʻo aʻu ki he pekia ʻa Solomoné, pea angatuʻu ai ʻa e faʻahinga ʻe hongofulú kia Lehopoame ʻo nau fokotuʻu leva ha puleʻanga mavahe. Hili hono vahevahe ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, naʻe tauhi leva ʻe he konga naʻe tokolahi angé, ʻa e hingoa ʻIsilelí kae ui ʻa e puleʻanga ʻi he fakatongá ko Siuta. ʻOku toe ui foki ʻa e fonua ko Kēnaní ko ʻIsileli ʻi he ʻaho ní. ʻOku toe ngāue ʻaki foki ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻa e ʻIsilelí, ʻo ʻuhinga ki he tokotaha ʻoku tui moʻoni kia Kalaisi (Loma 10:1; 11:7; Kalētia 6:16; ʻEfesō 2:12).

Ko e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí

Naʻe maʻu ha foha ʻe toko hongofulu mā ua ʻe he mokopuna ʻo ʻĒpalahame ko Sēkopé, ʻa ia naʻe liliu hono hingoá ko ʻIsilelí. Kuo ʻiloa ʻa honau hakó ko e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí pe ko e fānau ʻo ʻIsilelí. Ko e faʻahinga ʻeni ʻe hongofulu mā uá: Lūpeni, Simione, Līvai, Siuta, ʻĪsaka, mo Sepuloni (ko e ngaahi foha ia ʻo Sēkope mo Liá); Tani mo Nafitalai (ko e ongo foha ia ʻo Sēkope mo Pilá); Kata mo ʻAsa (ko e ongo foha ia ʻo Sēkope mo Silipá); Siosefa mo Penisimani (ko e ongo foha ia ʻo Sēkope mo Lēsielí) (Sēnesi 29:32–30:24; 35:16–18).

Naʻe tuku ʻe Sēkope ki he taki ʻo e faʻahinga taki taha ha tāpuaki ki muʻa peá ne toki pekiá (Sēnesi 49:1–28). Vakai ki he hingoa ʻo e ngaahi foha taki taha ʻo Sēkopé ke maʻu mei ai ha ngaahi fakamatala lahi ange.

Naʻe mole ʻa e tāpuaki mo e liunga ua ʻo e tofiʻa tukufakaholo ʻo e ʻuluaki fohá meia Lūpeni, ʻa ia ko e ʻuluaki foha ia ʻo Sēkope mo hono ʻuluaki uaifi ko Liá, koeʻuhi ko ʻene anga taʻemaʻa (Sēnesi 49:3–4). Naʻe maʻu leva ʻa e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fānaú ia ʻe Siosefa, ʻa ia ko e ʻuluaki fānau ia mo Lēsielí, ko hono uaifi fika uá (1 Fkmtl. 5:1–2). Ko Līvai, ʻa ia naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa hono faʻahingá ke nau hoko ko ʻene kau ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, naʻe ʻikai te ne maʻu hanau tofiʻa, koeʻuhi ko e ui makehe naʻe fai kiate kinautolu ke nau ngāue ki he ngaahi faʻahingá kotoa. Naʻe lava ai ʻe Siosefa ʻo maʻu ʻa e ʻinasi ʻe ua ʻo e ʻuluaki fānaú ʻo vahevahe ia ʻe hono ongo foha ko ʻIfalemi mo Manase (1 Fkmtl. 5:1; Selem. 31:9), pea naʻe lau ʻa kinaua ko e faʻahinga mavahe ʻe ua ʻo ʻIsilelí (LSS, Sēnesi 48:5–6).

Naʻe pau ke hoko ha niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo Siutá ko e kau pule kae ʻoua ke hāʻele mai ʻa e Mīsaiá (Sēnesi 49:10; LSS, Sēnesi 50:24). ʻOku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo ʻIfalemí ʻa e faingamālie ki hono ʻave ʻo e pōpoaki ʻo e toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli naʻe fakamoveteveteʻí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (Teut. 33:13–17). ʻE hoko mai ʻa e taimi ʻa ia ʻe tuʻunga ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí hono maʻu ʻe ʻIfalemi ha fatongia fakatakimuʻa ʻi hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi faʻahinga kotoa ʻo ʻIsilelí (ʻĪsaia 11:12–13; T&F 133:26–34).

Ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí

Naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamoveteveteʻi mo fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí koeʻuhi ko ʻenau taʻe-māʻoniʻoní mo e angatuʻú. Ka neongo iá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono fakamoveteveteʻi ko ʻeni ʻo hono kakai filí ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ke tāpuakiʻi ai ʻa e ngaahi puleʻanga ko iá.

Ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí

ʻE tānaki fakataha ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ki muʻa ʻi he hāʻele mai ʻa Kalaisí (TT 1:10). ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa hono kakai ko ʻIsilelí ʻi he taimi ʻoku nau tali ai ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.

Ko e faʻahinga ʻe hongofulu ʻo ʻIsileli naʻe molé

Ko e faʻahinga foki ʻe hongofulu ʻo ʻIsileli naʻa nau hoko ko e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he tokelaú pea naʻe taki pōpula ʻa kinautolu ki ʻAsilia ʻi he 721 K.M. Naʻa nau ʻalu ʻi he taimi ko iá ki he “ngaahi fonua ʻi he tokelaú” pea nau mole ai mei he ʻilo ʻa e kakai kehé. Te nau foki mai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.