Seminelí
Lēsoni 76: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72–74


Lēsoni 76

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72–74

Talateú

Naʻe fakatupu ʻe he fakalahi ʻo e Siasí ki Mīsulí mo e hiki ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ki aí, ha fie maʻu ke ui ha pīsope ʻe taha ʻi ʻOhaiō. ʻI he ʻaho 4 ʻo Tīsema 1831, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi fakahā ʻe tolu, ʻa ia ʻoku fakatahaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72. Naʻe fakaʻilo mai ʻe he ngaahi fakahā ko ʻení ʻa hono uiuiʻi ʻo Niueli K. Uitenī ko ha pīsope foʻou ʻi ʻOhaiō, fakahā ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia ʻo Pīsope Uitenií, mo ʻomi ʻa e ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e tānaki fakataha ki Saioné. ʻOku maʻu ʻi he fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73, ʻa ia ne ʻomi ʻi Sānuali ʻo e 1832, ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke toe kamata ʻena ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi Tapú. Naʻe maʻu ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74 ʻi he 1830, kimuʻa pea fakafoki mai ʻa e Siasí. ʻOku ʻi ai ʻa e fakamatala ʻa e ʻEikí ʻo e 1 Kolinitō 7:14, ko ha potufolofola naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ke fakatonuhiaʻi ʻa e papitaiso ʻo e valevalé.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:1–8

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa Niueli K. Uitenī ko ha pīsope ʻi ʻOhaiō

ʻEke ki he kau akó pe ko e fē ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí te nau pehē ʻoku fuʻu faingataʻá.

  • Kuó ke maʻu nai ha uiuiʻi pe kuo kole atu ke ke fai ha meʻa faingataʻa ʻi he Siasí peá ke ongoʻi lōmekina pe taʻemalava ke fai ia? Kapau ʻoku ʻio, ko e hā hono ʻuhingá?

Kole ki he kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:1–2 pea talamai ʻa e uiuiʻi naʻe fie maʻu ke fai ʻi he Siasí. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange naʻe ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ʻi he konga ko ʻeni ʻo e ngoue vaine ʻa e ʻEikí” ki ʻOhaiō.)

  • Ko e hā e fatongia naʻe fie maʻu ke fai ʻi ʻOhaioó?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ha pīsope foʻou ʻi ʻOhaioó, kole ange ke nau fakamanatu pe ko hai naʻe ui ko e ʻuluaki pīsope ʻi he Siasí (ʻEtuate Pātilisi; vakai, T&F 41:9). Fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí naʻe fie maʻu ha pīsope foʻou ʻi ʻOhaiō ʻi he fakalahi ʻo e Siasí ki Mīsulí (meimei maile ʻe 1,000 mei Ketilani), mo e hiki ʻa Pīsope Pātilisi ki Tauʻatāina, Mīsuli. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:3–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ʻe he Kāingalotu ʻi ʻOhaioó ha pīsopé.

  • Fakatatau ki he veesi 3 mo e 5, ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻe he Kāingalotu ʻi ʻOhaioó ha pīsopé? (Kae lava ke nau haʻisia ki he pīsopé ʻi honau ngaahi lakanga tauhí.)

  • Ko e hā e founga ʻoku hangē ai ʻeni ko ʻetau haʻisia ki ha pīsope pe palesiteni fakakolo he ʻaho ní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:7-8. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea ʻiloʻi pe ko hai naʻe ui ko e pīsope foʻou ʻi ʻOhaioó, pea ko hai naʻá ne fili ia ke fakahoko ʻa e uiuiʻi ko ʻení.

  • Ko hai naʻe ui ko e pīsope foʻou ʻi ʻOhaioó?

  • Ko hai naʻá ne fili ʻa Niueli K. Uitenī ko e pīsope foʻoú?

  • Ko e hā e tokāteline ʻe lava ke tau ako mei he veesi 8 ʻo kau ki he ngaahi uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí? (ʻE ala hā mei he ngaahi tali ʻa e kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻOku haʻu mei he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.)

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā naʻa nau mei ongoʻi kapau naʻe ui kinautolu ki ha uiuiʻi faingataʻa ʻi he Siasí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e talanoa ko ʻení, ʻa ia naʻe fakahoko ʻe he mokopuna ʻo Niueli K. Uitenií ko ʻEletā ʻOasoni F. Uitenei ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa Misa Uitenī ʻi hono ui ia ko ha pīsopé mo e meʻa naʻá ne ako kau ki he feituʻu ne haʻu mei ai hono uiuiʻí.

ʻĪmisi
ʻEletā Orson F. Whitney

“Ne ongoʻi ʻe [Niueli K. Uitenī] ʻi heʻene fakakaukau ki hono fua e fatongia mahuʻingá ni (lakanga ko e pīsopé) ʻoku lahi ange ia he meʻa ʻokú ne mei malavá. … Naʻá ne … taʻefalala ki he meʻa te ne malavá, pea [ongoʻi] taʻe feʻunga ke fakahoko ʻa e falala māʻolunga mo māʻoniʻoní. ʻI heʻene faingataʻaʻiá, naʻá ne tangi ai ki he Palōfitá:

“‘ʻE Siosefa, ʻoku ʻikai te u lava ʻo fakakaukau ko ha pīsope au; ka ʻo kapau ʻokú ke pehē ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí, te u feinga pē.’

“Ne tali angaʻofa ange ʻe he Palōfitá, ‘ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke tali pē ʻa ʻeku leá;’ ‘ʻAlu ʻo fehuʻi ki he Tamaí maʻau.’

“Naʻe fakapapau … ʻa Niueli ke fai ʻo hangē ko e faleʻi ʻa e [Palōfitá]. … Naʻe tali ʻa ʻene lotu loto-fakatōkilalo mo ongo moʻoní. ʻI he lōngonoa ʻo e poó mo e lilo ʻo hono loki mohé, naʻá ne fanongo ki ha leʻo mei he langí: ‘ʻOku ʻiate au ho mālohí.’ Ne siʻi mo faingofua e ngaahi leá, ka naʻe ʻi ai honau ʻuhinga lahi. Ne mole atu ʻene loto veiveiuá ʻo hangē ko e hahau kimuʻa he mafoa ʻo e atá. Naʻá ne fekumi leva ki he Palōfitá, ʻo fakahā ange naʻá ne ongoʻi fiemālie, pea naʻe loto fiemālie ke tali e lakanga ʻa ia kuo ui ia ki aí” (“The Aaronic Priesthood,” Contributor, Jan. 1885, 126).

  • Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Niueli K. Uitenī ke tali loto fiemālie hono uiuiʻi ke hoko ko ha pīsopé?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei heʻene aʻusiá ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ʻo kapau te tau ongoʻi lōmekina ʻi ha uiuiʻi pe fatongia ʻi he Siasí?

  • ʻE lava ʻo tokoniʻi fēfē koe ʻi he mahino ʻoku haʻu ʻa e ngaahi uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasí mei he Fakamoʻuí, ke ke tali mo feinga faivelenga ke fakahoko ho uiuiʻí?

Fakakaukau ke vahevahe ha aʻusia kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ʻoku haʻu ʻa e ui ke ngāue ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí meiate Ia.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:9–26

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fatongia ʻo ha pīsope

Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tokangaʻi ʻe he kau pīsopé mo e palesiteni fakakoló ʻa e ngaahi ngāue fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e Siasí ʻi honau ngaahi uōtí mo e koló. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e fakatuʻasinó ki he ngaahi meʻa ʻoku kau ki he moʻui fakamatelié. Hangē ko ʻení, ʻoku puleʻi ʻe he kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló ʻa e koloa ʻo e Siasí, paʻanga ʻa e Siasí, mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻi he ngaahi fale tukuʻanga koloa ʻo e kau pīsopé.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:9–26 ʻaki hano fakamatalaʻi ange ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia ʻa Pīsope Uitenií. Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi fatongia ʻo ha pīsope naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení ʻoku meimei fakatautautefito pē ia ki he fatongia ʻo e pīsopé ʻi he malumalu ʻo e fono ʻo e fakatapuí. Lolotonga e vahaʻataimi ko ʻení, ne ʻikai vahevahe ʻa e Siasí ki ha ngaahi uooti mo ha pīsope ke tokangaʻi ʻa e uooti takitaha ʻo hangē ko ia he taimi ní. Ko e pīsope pē ʻe ua ʻi he taimi ko iá: Ko Pīsope Uitenī ʻa e pīsope ki he Kāingalotu ʻi ʻOhaioó, pea ko Pīsope Pātilisi ʻa e pīsope ki he niʻihi ʻi Mīsulí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke hokohoko atu hono liliu ʻo e Tohi Tapú

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73:1–2 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ke hokohoko atu ʻa e kaumātuʻa ʻa ia naʻe malangá ʻi hono fai iá kae ʻoua kuo aʻu ki he konifelenisi hono hokó, ʻa ia ʻe fai ʻi ha uike ʻe ua. Naʻe malanga e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ke tokoni ke fakafepakiʻi e maʻuhala fekauʻaki mo e Siasí naʻe tupu mei hono pulusi ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĒsela Pūtí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73:3-4. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na nofotaha ki ai hili ʻa e konifelenisí.

  • Ko e hā naʻe kole ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke tukutaha ki ai ʻena ngaahi ngāué? Ko e hā e “ngāue ʻo e liliu leá” naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Eikí? (Ko e fakaleleiʻi ʻo e Tohi Tapú.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono ʻuhinga ʻo e 1 Kolinitō 7:14

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau angé ʻoku nau hoko ko ha faifekau taimi kakato ʻo e Siasí. Lolotonga haʻo talanoa mo ha ongo meʻa mali ʻa ia ʻokú na fie fanongo ki he Siasí, ʻokú ke ʻilo ai ne ʻi ai hona foha ne mālōlō ʻi heʻene kei lau māhina pē. Naʻe fakahā ange ki he ongo meʻa malí ʻe heʻena taki fakalotú ne ʻikai lava ke ʻi hēvani ʻa e kiʻi tamasiʻí koeʻuhí ne teʻeki ai ke papitaiso kimuʻa pea mālōloó. ʻOku ongoʻi lotomamahi lahi e mātuʻá koeʻuhí ko e mole ʻo ʻena tamá pea mo ʻena tui kuo mole mo e fakamoʻui ʻo ʻena pēpeé.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he founga te nau tali ʻaki ʻi he tūkunga ko ʻení, pea fakahā ange te nau maʻu e faingamālie kimui ange ʻi he lēsoní ke tali ai.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74 ʻa e fakamatala ʻa e ʻEikí ki he 1 Kolinitō 7:14. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:1, ʻa ia ko e ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá mei he 1 Kolinitō 7:14. Talaange ki he kau akó kuo fakaʻaongaʻi ʻa e veesi ko ʻení ʻi he 1 Kolinitō ke poupouʻi hono fakahoko ʻo e papitaiso ʻo e valevalé. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea taʻe tuí ʻi he veesi 1 ki he kau Siú ne ʻikai ke nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Paula ʻe lava ke fakamoʻui ha taha ʻi he anga māʻoniʻoní ʻa hono malí ka ʻe lava ke ʻomi ʻe he ului ʻo e mali ʻe tahá ha ivi tākiekina ʻo e fakamāʻoniʻoní ki he fāmilí.)

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:2-6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi ʻa e ngaahi palopalema naʻe fakatupulaki ʻi he kuonga ʻo e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he ului ʻa e mali ʻe taha ʻi ha nofo-mali ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku kei fakahoko pē ʻe he mali ʻe tahá ʻa e fono ʻa Mōsesé.

  • Ko e hā e ngaahi faingataʻa naʻe aʻusia ʻi he faʻahinga nofo-mali ko ʻení? (Naʻe fakakikihi ʻa e ngaahi malí pe ʻe akoʻi ʻenau fānaú ke tui mo talangofua ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pe ko e fono ʻa Mōsesé [vakai, veesi 3]; naʻe ohi hake ʻa e fānaú ʻi he talangofua ki he fono ʻa Mōsesé ke taʻe tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí [vakai, veesi 4].)

  • ʻE lava ke uesia fēfē ʻe he ngaahi tui fakalotu kehekehe ʻi ha nofomali ʻa e fāmili ʻo e mātuʻa ko iá?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakakakato ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e fono ʻa Mōsesé pea naʻe ʻikai ke toe fie maʻu ʻa e kamú. Ka neongo ia, naʻe tui ʻa e kau Siu naʻe muimui ʻi he fono ʻa Mōsesé ʻoku taʻe maʻa ha tamasiʻi kae ʻoua kuó ne kamu. Naʻe fakatupu ʻe he tui ko ʻení he ngaahi palopalema ʻi he ngaahi fāmilí ʻa ia naʻe tui ai ha mātuʻa ʻe taha ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea tui ʻa e tahá ki he fono ʻa Mōsesé. ʻE ala hoko he ʻahó ni ʻa e fakakikihi tatau ʻi he tui mo e ngaahi founga fakalotú ʻi he ngaahi fāmili ʻa ia ʻoku mēmipa ai ha taha ʻo e mātuʻá ʻi he Siasí kae ʻikai kau ʻa e tahá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:7. Kole ki he kau akó ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fānau īkí.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻo fekauʻaki mo e fānau īkí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke hā ʻeni ʻi heʻenau talí: ʻOku māʻoniʻoni ʻa e fānau īkí, ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.)

Fakamanatu ange ki he kau akó ʻa e tūkunga ʻo e ngāue fakafaifekaú naʻe fakamatalaʻi kimuʻa ʻi he lēsoní. Fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ʻa e Molonai 8:8–12 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:46–50 ko e ngaahi potufolofola fakafekauʻaki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:7. Vahe ki he kau akó ke nau lau ʻa e Molonai 8:8–12 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:46–50 mo ha hoa pea aleaʻi fakataha e fehuʻi ko ʻení:

  • ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ne ke ako kau ki hono fakamoʻui ʻo e fānau īkí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:7 mo e Molonai 8:8–12, ko e hā te ke akoʻi ki he ongomeʻa mali ne na ongoʻi he ʻikai lava ke ʻi hēvani ʻena kiʻi tamasiʻi kuo pekiá?

Fakaafeʻi ha hoa ʻe taha pe ua ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa te nau akoʻí. Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke huhuʻi ʻa e fānau īkí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:13. Naʻe ngāue ʻa Pīsope Uitenī ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Pīsope Pātilisí

Naʻe ui ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ko e fuofua pīsope ʻo e Siasí. Naʻe ngāue ʻa Pīsope Niueli K. Uitenī ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Pīsope Pātilisí. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

“Naʻe pau ke ‘foaki’ ʻe he pīsope ʻi Ketilaní [Niueli K. Uitenií] ki he pīsope ʻi Saioné [ʻEtuate Pātilisi], ʻa e lekooti ʻo e ngaahi lakanga tauhí, ʻa ia ʻoku totonu ke tauhi ai ʻa e ngaahi lekooti tuʻumaʻú. Naʻe ui ai ʻa Niueli K. Uitenī ki he fatongiá ni ke hoko ko ha pīsope. Ne pau ke ne tauhi ʻa e fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí ʻi Ketilaní, pea ke maʻu ʻa e paʻanga ʻi he tafaʻaki ko ia ʻo e ngoue vainé, pea ke fai ha fakamatala ʻo e kaumātuʻá ʻo hangē ko ia naʻe fekauʻí; ke tokangaʻi ʻenau ngaahi fie maʻú, ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku totonu ke totongi ʻa e meʻa naʻa nau maʻú, ʻi he ʻi ai haʻanau meʻa ke totongi ʻakí. Ne ʻai ke fakatapui ʻa e paʻanga ko ʻeni ne maʻú ki he lelei ʻo e Siasí, ʻki he paeá mo e faingataʻaʻiá.’ Kapau naʻe ʻi ai ha taha naʻe ʻikai lava ke totongi, ne pau ke fai ha fakamatala ‘pea ʻoatu ki he pīsope ʻi Saioné, ʻa ia te ne totongi ʻa e moʻuá ʻaki ʻa e meʻa kuo tuku ʻe he ʻEikí ki hono ongo nimá’” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:270). (Vakai foki, Doctrine and Covenants Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 152–53.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:9-26. Ko e fono ʻo e fakatapuí ʻi ʻOhaioó mo e ngaahi fatongia ʻo Pīsope Uitenií

Ne ʻikai fakahoko kakato ʻa e fono ʻo e fakatapuí ki hono tuʻunga taupotu tahá ʻi ʻOhaiō. Naʻe feinga ki ai ʻa e Kāingalotu Kolesivilí ʻi Tomasoni, ʻOhaioó, ka naʻe ʻikai lava koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa kehekehe, kau ai hono toʻo ʻe Līmani Kopelī ʻa ʻene foaki ke fakaʻatā ʻa e Kāingalotu Kolesivilí ke nau nofo ʻi hono ʻapí (vakai, T&F 54). Ka neongo ia, naʻe kei moʻui ʻaki pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi founga ʻo e fono ʻo e fakatapuí. Naʻe maʻu ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi ha ngaahi lakanga tauhi, pea naʻe ʻi he feituʻu ke tokoni ʻi hono tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá pea pehē ki he ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻa e Siasí. Naʻe tokangaʻi mo puleʻi ʻe Pīsope Niueli K. Uitenī ʻa e ngaahi konga ko ʻeni ʻo e fono ʻo e fakatapuí mo e ngaahi meʻa fakatuʻasino kehe ʻa e Siasí ʻi ʻOhaioó. Naʻe kau heni ʻa e fatongia ke tokangaʻi ʻa e ngaahi koloa ʻa e Siasí ʻi he feituʻu ko iá.

Ko e taha ʻo e ngaahi fatongia ʻa Pīsope Uitenií ke tokoni ke tokangaʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá. Ko e founga ʻe taha naʻá ne fai ai ʻeni ko hano tufa ʻa e meʻakai kuo foaki ʻe he kau mēmipa naʻa nau fai ʻa e “ngaahi fakataha ʻaukaí” ʻo fakataumuʻa ke foaki ha meʻakai kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI hono uiuiʻí, naʻe vahevahe ʻe Pīsope Uitenī ʻene taukei ko ha tangata pisinisí mo feilaulauʻi ʻene ngaahi maʻuʻanga tokoni fakatuʻasino lahi maʻá e Siasí pea ki hono tokangaʻi ʻo e niʻihi kehé. Naʻá ne ngāue faivelenga ʻi hono lakanga ko ha pīsope ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí—ko ha vahaʻataimi ko e taʻu ʻe 19 nai—lolotonga e taimi ko iá naʻá ne hoko foki ko e Pīsope Pule ki he Siasí, ʻi hono fakakakato ʻa e tuʻunga naʻe ʻuluaki maʻu ʻe ʻEtuate Pātilisí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:20-22. Ko e Kautaha Tohí

Hili e konifelenisi ʻi Nōvema 1831 ʻi Hailame, ʻOhaioó, naʻe ui ha kau tangata ʻe toko ono ke fakatapui honau taimí mo e ngaahi ngāué ʻi hono tokangaʻi ʻo e pulusi, paaki mo tufaki ʻo e ngaahi tohi ʻa e Siasí, kau ai ʻa e folofolá (vakai, T&F 70:3–4). Ko e kulupu ʻeni ʻo e kau tangatá—ko Siosefa Sāmita, Māteni Hālisi, ʻŌliva Kautele, Sione Uitemā, Sitenei Likitoni, mo Uiliami W. Felipisi—naʻe ʻiloa ko e Kautaha Tohí. Naʻe fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau tangata ko ʻení ke kole ha tokoni ki ha meʻatokoni mei he pīsopé (vakai, T&F 72:20), ʻi he loto fakamātoato ʻe faifai pē pea ʻomi ʻe he pisinisi ko ʻení ha paʻanga feʻunga ke hoko ai ʻo fakafalala pē kiate kita. Ne pau ke tokangaʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Kautaha Tohí ʻi he paʻanga ʻa e pisinisí, kae fakatapui ha faʻahinga paʻanga hulu ʻo fakafoki ki he fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 70:5–8). Neongo naʻe lau taʻu pē ʻa e Kautaha Tohí, ka naʻe ʻi ai ha tokoni mahuʻinga ki he māmaní ʻi hono pulusi e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú mo hono fetongi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea pehē ki he ngaahi nusipepa, hangē ko e Evening and the Morning Star. (Vakai, Documents, Voliume 2: July 1831–January 1833, vol. 2 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], xxv–xxvi).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:4-6. ʻUlungaanga fakafonua halá

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha faleʻi ki he fengāueʻaki mo e ngaahi tala-tukufakaholo pe anga fakafonua ʻoku fepaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“ʻE lava ke lelei mo ʻaonga ʻa e houngaʻia ʻi he anga fakafonuá, pe tukufakaholó, ka ʻe lava foki ke ne fakatolonga ʻa e ngaahi sīpinga moʻui, ʻoku totonu ke tukuange ʻe ha mēmipa moʻui līʻoa ʻo e Siasí. …

“[Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā]: ‘ʻOku ou fokotuʻu atu ke ke fokotuʻu hoʻo mēmipasipi ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa māʻolunga tahá. Fakafuofuaʻi ha meʻa pē ʻoku kole atu ʻe ha taha kehe ke ke fai, tatau ai pē pe mei ho fāmilí, ngaahi ʻofaʻangá, ho tukufakaholo fakafonuá, pe ngaahi tukufakaholo kuó ke maʻú—fakafuofuaʻi e meʻa kotoa pē ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻI ha meʻa pē ʻokú ke ʻilo ai ha faikehekehe mei he ngaahi akonaki ko iá, tuku ia ki he tafaʻakí pea ʻoua ʻe toe fekumi ki ai. He ʻikai te ne ʻomi ha fiefia kiate koe’ (“Counsel to Students and Faculty,” Church College of New Zealand, 12 Nov. 1990)” (“Removing Barriers to Happiness,” Ensign, May 1998, 85).