Seminelí
Lēsoni 62: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57


Lēsoni 62

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57

Talateú

ʻI Sune 1831, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo ha kaumātuʻa kehe ke fakahoko ha konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Mīsuli (vakai, T&F 52:2). ʻI he talangofua ki he fekau ko iá, naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ʻi ha maile ʻe 900 nai mei ʻOhaiō ki Mīsuli. Hili e tūʻuta ʻa e Palōfitá ʻi Mīsulí, naʻá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he vahe ko ʻení ʻa e tuʻuʻanga ki he kolo ko Saioné, ko hono fakahoko ʻo e talaʻofa naʻá Ne fai kimuʻa ki he Kāingalotú (vakai, T&F 52). Naʻe fakahinohinoʻi foki ʻe he ʻEikí ha niʻihi fakafoʻituitui ʻo kau ki honau ngaahi fatongia ʻi hono fokotuʻu ʻo Saioné.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:1–6

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻuʻanga ʻo e kolo ko Saioné

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne nau ʻamanaki vēkeveke atu ai ki ha meʻa, hangē ko hono fakamanatua ʻo ha ʻaho mālōlō pe ʻaho fāʻeleʻi, ngāue fakafaifekaú, ʻalu ki he temipalé, maʻu ha meʻaʻofa, pe ʻaʻahi ki ha taha ʻoku ʻofa ai. Fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā ʻa e ongo ne nau maʻu ʻi he ofi ke hoko ʻa e meʻa ne nau ʻamanaki ki aí.

  • Ko e hā naʻe fuʻu mahuʻinga ai kiate koe ʻa e meʻa ko ʻení?

  • Naʻe hā fēfē mei hoʻo tōʻongá ʻa hoʻo vēkeveke ki he meʻa ko ʻení?

Fakamanatu ange ki he kau akó ne ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú ʻi he ngaahi fakahā naʻe fai kia Siosefa Sāmitá, ʻe tuʻu ʻa Saione ʻi ha feituʻu ʻi Misuli (vakai, T&F 52:2, 5, 42). Fakamatalaʻi ange ne hili hono ui ʻe he ʻEikí ʻa e niʻihi ʻo e kau fuofua Kāingalotú ke fononga mei ʻOhaiō ki Mīsulí, ne nofo ʻamanaki atu e tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ke ʻilo ʻa e tuʻuʻanga pau ʻo e kolo ko Saioné.

Ke tokoni ke maʻu ʻe he kau akó ha ongo ʻo e loto-māfana ʻa e Kāingalotú ki hono langa hake ʻo Saioné, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ko ʻeni fekauʻaki mo Sisitā Poli Naití. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he founga naʻe hā ai ʻi he ngaahi ngāue ʻa Sisitā Naití ʻa ʻene vēkeveke ki hono fokotuʻu ʻo Saioné.

“Naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ʻa e moʻui ʻa Sisitā Naiti, ko e faʻē ʻa Niueli mo ha mēmipa ʻo e kolo Kolesivilí, ʻi heʻene fai ʻa e fononga ki Saioné. Ne hōloa ʻa e moʻui lelei ʻa Polí, ka naʻe hanga ʻe heʻene vēkeveke ke mamata ki he fonua ʻo e talaʻofá ne ʻikai loto ai ke tuku ia ʻi ʻOhaiō. … Naʻe tohi ʻe hono fohá ʻo pehē, ‘Ko ʻene holi taupotu tahá pē, ke tuʻu ʻa hono vaʻé ʻi he fonua ko Saioné, pea ke tanu ʻa hono sinó ʻi he fonua ko iá.’ … Naʻá ne fakamatala kimui ange ‘naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻa e holi ʻa hono lotó, pea naʻá ne moʻui ke tuʻu ʻi he fonua ko iá’ [Scraps of Biography: Tenth Book of the Faith-Promoting Series (1883), 70; see also History of the Church, 1:199]. Naʻe pekia ʻa Poli ʻi loto ʻi ha uike ʻe ua hili ʻene tūʻuta ʻi he fonua ko Saioné pea ko e fuofua Kāingalotu ia ke telio ʻi Mīsulí” (Church History in the Fulness of Times, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 105).

Fakamanatu ange ki he kau akó ne ui ha kulupu ʻe tolu ke fononga ʻi ha meimei maile ʻe 900 ki Mīsuli: ko e Palōfitá mo ha kiʻi kulupu kaumātuʻá tokosiʻi (vakai, T&F 52, 53); ko ha kulupu ʻo ha kau faifekau ke malanga ʻi he halá (vakai, T&F 52); mo e Kāingalotu Kolesivilí, naʻe taki ʻe Niueli Naití (vakai, T&F 54).

Fakamatalaʻi ange ne hili ʻenau tūʻuta ʻi Mīsulí, naʻe fehuʻi ʻa e Palōfita ki he ʻEikí ke ʻilo lahi ange kau ki he feituʻu ʻe tuʻu ai ʻa Saioné pea mo e taimi ʻoku totonu ke langa aí. ʻOku lekooti ʻa e tali ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he feituʻu naʻe folofola ʻa e ʻEikí ke langa ai ʻa e kolo ko Saioné.

  • ʻE langa ʻi fē ʻa e kolo ko Saioné? (Tauʻatāina, ʻi he Vahefonua Siakisoní, Mīsuli.)

  • Ko e fē feituʻu ʻe langa ai e temipalé ʻi hono fakafehokotaki ki he fonua ko Saioné? (ʻI Tauʻatāina, Mīsuli, ʻi he uhouhonga ʻo Saioné.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:3, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke tuʻu ʻi Tauʻatāina, Mīsulí, ʻa e uhouhonga ʻo Saioné.

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke tuʻu ʻi Tauʻatāina, Mīsulí, pe ʻi he uhouhonga ʻo Saioné? (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e temipalé ʻoku ʻi he uhouhonga ʻo Saioné.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:4–6 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke fakatau mai ʻa e kelekele ʻi loto fonua mo e kauʻāfonua takatakai ʻo e Vahefonua Siakisoní, Mīsuli, ʻa ia te nau lava ai ke kamata ke fokotuʻu ʻa Saione mo langa ha temipale.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:7–16

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ha niʻihi fakafoʻituitui ʻo kau ki honau ngaahi fatongia ʻi hono fokotuʻu ʻo Saioné

Fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na fakatātaaʻi ʻa e meʻa ko ʻení ʻi muʻa ʻi he kalasí (mahalo te ke fie talanoa mo e ongo tamaiki akó kimuʻa pea kamata e kalasí mo tuku ange ha taimi ke na teuteu ai):

ʻOku fehuʻi ange ʻe ha taha ako ki he tokotaha ko ē pe ko e hā kuo ʻikai te ne toe haʻu ai ki he ngaahi fakataha pe ʻekitivitī ʻa e Siasí kimuí ni mai. ʻOku tali ange ʻe he tokotaha hono uá ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia. ʻOku ʻikai ko ha taki e tokotaha akóʻi ha kalasí pe kōlomú ʻa e toʻu tupú pea ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne fakahoko ha liliu ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehe ʻi he kulupú.

Hili hono vahevahe ʻe he tokotaha ako hono uá ʻa e ngaahi palopalema ko ʻení, ʻeke ki he kalasí pe ko e hā e founga te nau tali ʻaki ke tokoniʻi ʻa e tokotaha akó ni. Hili ʻenau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú, fakaafeʻi kinautolu ke nau fekumi ki ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni ki he talavou pe finemui ko ʻení ʻi heʻenau ako ʻa e toenga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57.

Hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: T&F 57:7; T&F 57:8–10; T&F 57:11–12; T&F 57:13.

Vahevahe tautau toko ua ʻa e kau akó pea vahe ki he hoa takitaha ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ne hiki he palakipoé. Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e ngaahi potufolofola kuo vahe angé pea kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Mahalo te ke fie tohi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé.

  • Ko hai naʻe vahe ʻe he ʻEikí ke tokoni ke fokotuʻu ʻa Saioné?

  • Ko e hā naʻe vahe ki he tokotaha ko ʻení ke ne faí?

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú. Fakamatalaʻi ange naʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē naʻe faleʻi ke nofo ʻi Mīsulí ha ngaahi meʻafoaki mo e talēniti ne fie maʻu kae lava ke fokotuʻu ʻa Saioné.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he faleʻi ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he founga ʻokú Ne langa ʻaki Hono puleʻangá? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku totonu ke tau fakaʻaongaʻi hotau mālohinga fakafoʻituituí ke tokoni ʻi hono langa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene ui kitautolu ke fai iá. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke tohi ia ʻe he kau akó ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá ofi ki he , veesi 8–13.)

  • ʻE lava ke tokoni fēfē e mahino ki he foʻi moʻoni ko ʻení ki he talavou pe finemui ʻi he talanoá?

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení mo e founga ʻoku fekauʻaki iai mo kinautolú, hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé pea kole ki he kau akó ke tali kinautolu ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá:

Ko e hā ho ngaahi mālohingá?

ʻE lava fēfē ke hoko ho ngaahi mālohingá ko ha tāpuaki ki ho fāmilí pea ki he Siasí?

Hili ha taimi feʻunga, kole ki ha niʻhi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e kakai ʻoku nau ʻilo ne nau langa ʻa e Siasí ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mālohinga fakatāutahá, meʻafoaki fakalaumālié, pe ngaahi taukei ne nau maʻú. Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga hoʻo kau akó takitaha ʻi hono langa e puleʻanga ʻo e ʻEikí. Poupouʻi kinautolu ke fakaʻaongaʻi honau ngaahi mālohinga fakafoʻituituí ke faitāpuekina honau fāmilí mo e Siasí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:3. Ko “ha potu ki he temipalé”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ha meʻa ʻe taha te tau lava ʻo fai ke tokanga taha ki he temipalé mo tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau tokanga taha ki ai ʻi ha taʻu kei siʻi:

ʻĪmisi
Palesiteni Spencer W. Kimball

“ʻE hoko ha meʻa lelei moʻoni ia kapau … ʻe tuku ʻe he mātuʻá ha fakatātā ʻo e temipalé ʻi he loki kotoa ʻo honau falé ke lava e kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné mei he taimi ʻokú ne kei pēpē aí, ʻo sio ki he fakatātaá he ʻaho kotoa pē pea hoko ia ko ha konga ʻo ʻene moʻuí. ʻI heʻene aʻu ki he taʻu ko ia ʻoku fie maʻu ai ke ne fai ʻa e fili mātuʻaki mahuʻinga [fekauʻaki mo e mali temipalé], kuo fuoloa hono fai ia” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 301).

Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻa hono mahuʻinga ʻo e temipalé ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Howard W. Hunter

“Tuku ke tau hoko moʻoni ko ha kakai ʻoku ʻofa mo ʻalu ki he temipalé. … Tuku muʻa ke tau ngaohi ʻa e temipalé, mo e moihū ʻi he temipalé mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé mo e mali temipalé, ko ʻetau taumuʻa taupotu taha ʻi he māmaní mo e aʻusia fakamatelie taupotu tahá” (“A Temple-Motivated People,” Ensign, Feb. 1995, 5).