Seminelí
Lēsoni 90: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87


Lēsoni 90

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87

Talateú

ʻI he kotoa ʻo e 1832, ne ʻilo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kāingalotu kehe ʻo e Siasí mei he ngaahi fakamatala he nusipepá ʻo e faingataʻaʻia ne mafola ʻi he māmaní. Hangē ko ʻení, naʻa nau ʻiloʻi ʻa e fakakikihi ʻo kau ki he nofo pōpula ʻi he ʻIunaiteti Siteití, pea naʻa nau ʻilo foki fekauʻaki mo e fāinga ʻi he tukuhau ʻa e puleʻangá ʻi he koloa hū maí ʻi he siteiti ʻo Kalolaina Sauté. Ne pehē ʻe he Palōfitá, “Naʻe toe hā mahino ange ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he ngaahi puleʻangá ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, talu ʻa e kamata fononga mai ʻa e Siasí mei he toafá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 285). Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 25 ʻo Tīsema 1832, ʻa e fakahā ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi kikite ki he ngaahi tau mo e ngaahi tautea ʻe lilingi atu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:1–8

ʻOku kikiteʻi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita, ʻe hoko ʻa e tau ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē

Kamata e kalasí ʻaki hono fai e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e faikehekehe ʻo ha fakaʻutoʻuta mo ha fakahā? (Ko e fakaʻutoʻutá ko ha fakakaukau ia fekauʻaki mo e meʻa ʻe ala hoko ʻi he kahaʻú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kikite ko ha fakahaaʻi ia ʻo ha fakaʻilonga pe meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú ʻo hangē ko hono fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.)

Hiki ʻa e ngaahi hingoa ko ʻení ʻi he palakipoé: Noa, Siosefa ʻo ʻIsipité, Līhai, Samuela ko e tangata Leimaná. (Mahalo te ke fie fakaʻaliʻali foki e ngaahi tā fakatātā ʻo e kau palōfita ko ʻení.) Fakaafeʻi e kau akó ke fakamatalaʻi ha kikite kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfita fakakuongamuʻa taki taha ko ʻení. (ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí e ngaahi meʻa ko ʻení: Naʻe kikite ʻa Noa ki he lōmakí; naʻe kikite ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité ʻe ʻi ai ha taʻu mahu ʻe fitu pea hoko atu ai ha taʻu honge ʻe fitu; naʻe kikite ʻa Līhai ʻe fakaʻauha ʻa Selūsalema; pea kikiteʻi ʻe Samuela ko e tangata Leimaná ʻa e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ʻaloʻi mo e pekia ʻa Sīsū Kalaisí.)

Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e Siosefa Sāmita ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:1–4 pea kumi ki ha kikite naʻe fakahā kia Siosefa Sāmita.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻe “ofi ke hokó”? (ʻE ofi ke hoko e ngaahi tau, ʻo kamata ʻi he angatuʻu ʻa Kalolaina Sauté, ʻa ia te ne ʻomi ʻa e maté mo e mamahí ki ha kakai tokolahi.)

  • Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e ʻEikí mei he veesi 1–4? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke fakahā mai ʻe he ʻEikí e kahaʻú kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá.

  • ʻE hoko fēfē hono ʻiloʻi ʻoku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e kahaʻú ʻi he kau palōfitá ko ha tāpuaki ki he Siasí? ʻE hoko fēfē ʻeni ko ha tāpuaki kiate koe mo ho fāmilí?

ʻĪmisi
map, United States

Kole ki he kau akó ke lau fakavave pē ʻa e talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87, ʻo kumi e ʻaho naʻe fai mai ai e fakahā ko ʻení. Hili iá pea fakamatalaʻi fakanounou ʻa e palakalafi ko ʻení, pe fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻo lahi ia:

Naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo ha fepakipaki fakapolitikale ʻi he siteiti ʻo Kalolaina Sauté mo e puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití fekauʻaki mo e totongi tuté. (Ko e tuté ko ha tukuhau ia ʻo e koloa hū maí.) Koeʻuhí ne fakafalala lahi ange e kakai ʻo Kalolaina Sauté ki he ngaahi koloa hū maí ʻi he kakai ʻo e ngaahi siteiti ʻi he fakatokelaú, ne nau ongoʻi ʻoku ʻikai potupotutatau e tute ʻa e puleʻangá pea naʻe fakataumuʻa pē ʻa e tuté ki he feituʻu Sauté. Naʻe fakahoko ʻe he kau taki fakapuleʻanga ʻo Kalolaina Sauté ha lao ʻo fakataʻeʻaongaʻi, pe fakaʻauha e ngaahi lao ʻo e puleʻangá, pea ne kamata ke teuteu e kakai tokolahi ʻo Kalolaina Sauté ki ha ngāue fakakautau ki he puleʻangá. Naʻe pehē ʻe he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití te ne tauhi e ngaahi lao ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he fakamālohi. ʻI Tīsema 1832, naʻe lipooti ʻe he ngaahi nusipepa ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻa e fepaki ko ʻení. Ko e taimi ʻeni ne maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87 ʻo kikite “ki he ngaahi tau … ofi ke hokó, ʻo kamata ʻi he angatuʻu ʻa Kalolaina Sauté” (T&F 87:1). ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1833, ʻikai fuoloa mei he taimi ne fai ai e kikité ni, ne fakaleleiʻi ʻa e palopalemá ʻe he puleʻanga ʻIunaiteti Siteití mo e siteti Kalolaina Sauté ʻi he melino. Mahalo ne ʻi ai ha niʻihi ne nau pehē kuo ʻosi e palopalemá, ka naʻe taʻofi fakataimi pē e palopalemá, pea ʻe kei angatuʻu pē ʻa Kalolaina Saute ia.

  • Te ke tali fēfē kapau ne ʻikai fakahoko e ngaahi lea ʻa ha palōfita ʻi he founga naʻá ke ʻamanaki ki aí?

Fakamahinoʻi ange ʻa e potufolofola fakafekauʻaki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, futinouti a. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e futinouti ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:12–13, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e ngaahi veesi ko ʻení.

  • Ko e hā naʻe toe fakapapauʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻi he kikite ko ʻení? (ʻE kamata e ngaahi tau ʻi Kalolaina Sauté.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakai ki he talateu ki he vahé ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130 pea feinga ke ʻiloʻi e taʻu naʻe toe fakapapauʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kikite ʻi he vahe 87.

  • Ko e hā e taʻu naʻe fakapapauʻi ai ʻe Siosefa Sāmita e kikite ʻi he vahe 87? (1843.)

Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe fakaleleiʻi e fepaki ʻi he puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo Kalolaina Saute ʻi ha taʻu ʻe 10 kimuʻa, ʻi he 1833.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he toe fakapapauʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kikite naʻá ne maʻu ʻi he taʻu ʻe 10 kimuʻá ʻo fekauʻaki mo ʻene tuí? (Neongo naʻe pehē ʻe he kakai ʻe niʻihi ko ha palōfita loi ʻa Siosefa Sāmita, ka naʻá ne kei hokohoko atu pē ke tauhi ʻa e tuí ʻi he kikite ko ia naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻiate iá.)

Lau e palakalafi ko ʻení pe kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia. (Mahalo te ke fie ʻai ha ngaahi tatau maʻá e kau akó ke faʻo ʻi heʻenau folofolá.)

ʻI he 1861, naʻe kamata ai hono fana ʻe he ngaahi vaka tau ʻo e Sauté ʻa e kau sōtia ʻo e ngaahi siteiti fakatahataha ʻa e ʻIunaiteti Siteití naʻe nofo ʻi he Footi Samitā, ʻi he Taulanga Sālesitoni ʻi Kalolaina Sauté. Ne kau fakataha atu mo ha ngaahi siteiti kehe mo Kalolaine Saute ʻi ha tau fakalotofonua mo e ngaahi siteiti Fakatokelaú. Ne faifai pea ui tokoni ʻa e ngaahi siteiti ʻi he Faka-tongá ki Pilitānia Lahi. ʻIkai ngata aí, ne kau ha tokolahi ʻo e niʻihi ne nofo pōpula ʻi he feituʻu Sauté ki he kau tau ʻa e Tokelaú pea nau tau ai mo honau kau pule kimuʻá. Ne aʻu ʻa e Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká ki he 1865 pea naʻe iku ʻo mate ai ha kau sōtia nai ʻe toko 620,000 (ne fakafuofua ha kau faihisitōlia ʻe niʻihi ne toko 750,000).

  • Ko e hā ʻe lava ke akoʻi mai ʻe he fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87 fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi kikite ʻa Siosefa Sāmitá pea ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni ia ʻa e ʻEikí.)

Te ke fie fakamoʻoni ange ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni ia. Hili iá pea fakamatalaʻi ange ne ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi meʻa naʻe fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:1–4, ka naʻe kikiteʻi ʻe he ʻEikí ʻia Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi meʻa kehe ʻe hokó.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:6–7 ʻiate kinautolu pē pea feinga ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa kehe ne folofola ʻa e ʻEikí ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  • Ko e hā e ngaahi meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

  • Fakatatau ki he veesi 6 mo e 7, ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻe hoko ai e ngaahi meʻa ko ʻení?

Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku ʻuhinga ʻa e “toʻukupu tautea” ʻo e ʻOtuá ki he foʻi moʻoni ko ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi tauteá ke fakalotoʻi ʻEne fānaú ke nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá (vakai, Hilamani 12:3). ʻIkai ngata aí, ʻe hoko ha niʻihi ʻo e ngaahi tautea naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻi he tauteaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau faiangahalá koeʻuhí ko ʻenau ngaohikovia taʻe-angatonu ʻa e kau māʻoniʻoní.

Fakapapauʻi ange kuo fakahoko pe ʻe fakahoko ʻa e kikite kotoa pē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87. Fakaafeʻi e kau akó ke lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8 ke ʻilo e meʻa naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ke tau fai kae lava ke tau mateuteu ki he ngaahi tau mo e ngaahi fakatamaki ʻe hoko ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  • Ko e hā ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ke tau faí? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kuo pau ke tau tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú pea ʻoua ʻe hiki mei ai kae ʻoua ke hāʻele mai ʻa e ʻEikí. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi potu toputapu ʻe niʻihi te ne lava ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa e nongá mo e malú? (Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé. ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ngaahi ʻapí, ngaahi ʻapisiasí, ngaahi temipalé mo e ngaahi lokiako ʻo e seminelí.)

Fakamahinoʻi ange ko e ngaahi potu toputapú ko ha ngaahi feituʻu ia ʻe lava ke tau ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku tokoni ke tau toe ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea ako ʻiate Kinaua.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú pea “ʻoua ʻe hiki mei ai” (T&F 87:8)?

  • Ko e hā nai e founga ʻe ala hiki ai ha taha mei he ngaahi potu toputapú ni?

  • Ko e hā e founga kuó ke ongoʻi kuo faitāpuekina ʻaki koe ʻa e nongá pe malú ʻi he tuʻu maʻu ʻi he taha ʻo e ngaahi potu māʻoniʻoni ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi feituʻu fakamāmani ʻoku toputapú, ka ʻe ala fekauʻaki lahi ange e “ngaahi potu toputapú” mo e founga ʻetau moʻuí kae ʻikai ko e feituʻu ʻoku tau nofo aí. Kapau te tau moʻui taau ke maʻu maʻu pē e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku tau tuʻu leva ʻi he ngaahi potu toputapú. Poupouʻi e kau akó ke nau ngaohi honau lotó ko e potu toputapu ʻoku fonu ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻI heʻenau fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki heʻenau moʻuí, te nau lava ai ʻo fakaʻatā Ia ke tākiekina honau ʻapí pea ngaohi kinautolu ko e ngaahi potu toputapu.

  • Ko e hā e founga te ke lava ai ʻo feinga ke ʻai ho lotó ko ha potu toputapú?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke ke tokoni ai ke ngaohi homou ʻapí ko ha potu toputapu? (ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí ʻa hono poupouʻi ʻo e lotu fakafāmilí mo e ako folofolá mo e angaʻofa ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí.)

  • Kapau ʻe sio e palōfitá ʻi ho lokí, te ne lau nai ia ko ha potu toputapu? Fēfē nai koe?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha meʻa te nau fai ke tuʻu faivelenga ange ai ʻi he ngaahi potu toputapú pea ʻoua ʻe hiki mei meiate kinautolu. Hili hono fakaʻosi ʻe he kau akó ʻenau tohí, mahalo te ke fie fakaafeʻi ha niʻihi toko siʻi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi taumuʻá mo e kalasí. Poupouʻi kotoa e kau akó ke nau fakahoko e ngaahi taumuʻa kuo nau fokotuʻú. Te ke toki lava leva ʻo fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:3. ʻE ui ʻa e ngaahi siteiti ʻi he sauté ki Pilitānia Lahi

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā James E. Talmage

“Neongo naʻe ʻikai ha vā fetuʻutaki fakalao ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi Siteiti ʻo e Sauté mo e puleʻanga ʻIngilaní, ka naʻe foaki ʻe he ivi tākiekina ʻo Pilitāniá ha tokoni mo ha fakalotolahi ki he Sauté, ʻi ha founga ne fakatupu ai ha palopalema fakavahaʻapuleʻanga. Naʻe langa ʻa e ngaahi vaka taú mo fakanāunauʻi ia ʻi he ngaahi taulanga ʻo Pilitāniá ki he lelei ʻo e Ngaahi Siteiti Fakatahatahá (Confederacy); pea naʻe iku ʻa e maumauʻi ko ʻeni ʻo e ngaahi lao ʻo e fakafaʻahí ki he mole ha paʻanga ʻe hongofulu mā nima mo e konga miliona ʻa Pilitānia Lahi, ʻa ia naʻe foaki ki he ʻIunaiteti Siteití ʻi he konifelenisi ʻi Sinivá ke aofangatuku e ngaahi tukuaki ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fili ʻe he Ngaahi Siteiti Fakatahatahá ha kau komisiona ki Pilitānia Lahi mo Falanisē; pea naʻe ʻave fakamālohiʻi ʻa e niʻihi ko ʻeni ne vahé ʻe he kau ʻōfisa ʻo e ʻIunaiteti Siteití mei he vaka Pilitānia ne nau fononga aí. Naʻe fakamanamana ʻa e ngāue ko ʻení, ʻa ia naʻe pehē ʻe he ʻIunaiteti Siteití ʻoku mahinó, ki ha taimi ʻe hoko ai ha tau ʻi he vahaʻa ʻo e puleʻanga ko ʻení mo Pilitānia Lahi” (The Articles of Faith, 49th ed. [1968], 25–26; vakai foki, Doctrine and Covenants Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], [00] 194).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:3–4. Ko hono fakahoko ʻo e kikité

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he saati ko ʻení ha toe ngaahi fakaikiiki ʻo e kikite ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87 mo ha ngaahi founga kuo ʻosi fakahoko ai e ngaahi meʻá ni:

Kikité

Ko ha ngaahi founga kuo fakahoko ai e kikite ko ʻení

T&F 87:3

“[Ko e] ngaahi puleʻanga kehé, ʻio ʻa e puleʻanga ko Pilitānia Lahí … te nau ui atu foki ki ha ngaahi puleʻanga kehe, koeʻuhí ke maluʻi ʻa kinautolu mei he ngaahi puleʻanga kehé; pea ʻe toki lilingi atu ʻa e taú ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē”

Naʻe hoko ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani I mo e II ʻi he ui e ngaahi puleʻangá ki he ngaahi puleʻanga kehé ke tokoni ke maluʻi kinautolú. ʻI he tau fakatouʻosi ko ʻení, naʻe ui tokoni ʻa Pilitānia Lahi ki he ngaahi puleʻanga kehé.

T&F 87:4

“Hili ʻa e ngaahi ʻaho lahi, ʻe tuʻu hake ʻa e kau pōpulá ki honau ngaahi ʻeikí”

ʻI hono ʻomi ʻa e fakahā ko ʻení, naʻe ʻikai ngata pē hoko ʻa e nofo pōpulá ʻi he ʻIunaiteti Siteití ka ʻi he ngaahi feituʻu kehe foki ʻo e māmaní. Ne tuʻu hake e kau pōpulá, pe ko kinautolu ne nofo pōpulá, ʻi he senituli 19 mo e 20 ki honau ngaahi ʻeikí pea tauʻi ʻenau tauʻatāiná.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8. “Tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei ai”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi kau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke tau tuʻu ai ʻi he ngaahi potu toputapú:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku tau muimui nai ki he fekau ʻa e ʻEikí, ke ʻMou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapu, pea ʻoua ʻe hiki mei ai kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí; he vakai ʻoku haʻu vave ia’? (T&F 87:8). Ko e hā ʻa e ngaahi ‘potu toputapu’ ko ʻení? Ko e moʻoni ʻoku kau ai ʻa e temipalé mo hono ngaahi fuakava ʻoku tauhi faivelengá. Ko e moʻoni ʻoku kau ai ha ʻapi ʻoku fakamahuʻingaʻi ai ʻa e fānaú mo fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e mātuʻá. Ko e moʻoni ʻoku kau ʻi he ngaahi potu toputapú ʻa hotau ngaahi fatongia ne vahe ʻe he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau ai ʻa e ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi uiuiʻi ʻoku fakahoko faivelenga ʻi he ngaahi koló, uōtí mo e siteikí” (“Preparation for the Second Coming,” Ensign pe Liahona, May 2004, 10).

Naʻe lea ʻa Sisitā Seiloni G. Lāseni ʻo e kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí ʻi he ʻuhinga ʻo e tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú:

ʻĪmisi
Sisitā Sharon G. Larsen

“Ko e tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú ʻoku ʻuhinga kotoa ia ki he feohi leleí, tatau ai pē pe ʻokú ke toko taha pe mo e niʻihi kehé. Ko e feituʻu ia ʻoku ʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takauá—toko taha pe ʻi ha haʻofanga ʻo ha kakai. ʻI heʻetau fakapapauʻi ʻi hotau lotó te tau puleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi ngāué pea hoko ko e lelei taha te tau malavá, ʻe hoko mai e lelei taha ʻo e moʻuí kiate kitautolu. …

“… Tatau ai pē pe ko e hā ʻoku hoko ʻi ho ʻātakaí, te ke lava ʻo fakaangaanga ʻi hono faʻu pē haʻo ʻātakai ʻaʻau, ʻoku fonu ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. …

“ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi potu toputapú ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai—toko taha, ʻi ha haʻofanga kakai, mo ha kakai foʻou, mo e kaungāmeʻá. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke ʻomi ai e toputapú ki he ngaahi feituʻu angamahení” (“Standing in Holy Places,” Ensign, May 2002, 91, 92).