Seminelí
Lēsoni 11: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3


Lēsoni 11

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3

Talateú

Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3 hili hono fakamoleki ʻe Māteni Hālisi e peesi ʻe 116 ne liliu ʻe Siosefa mei he ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení, ʻe ikuna ʻa ʻEne ngāué neongo e fai angahala ʻa e tangatá. Naʻe valokiʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa peá ne fakatokanga ki ai ʻo kau ki he meʻa ʻe hoko kapau he ʻikai ke ne fakatomala. Ko hono fakaʻosí, ne fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi taumuʻa ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:1–3

Naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita he ʻikai lava ke taʻofi ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha ngaahi meʻa ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai kinautolu ke fanongo ki ha kaungāmeʻa kae ʻikai muimui ʻi he ngaahi fekaú pe ko e faleʻi ʻa ʻenau mātuʻá pe kau takí.

  • Ko e hā ʻoku faʻa faingataʻa ai ke fakaʻehiʻehi mei hotau kaungāmeʻá ʻi he taimi ʻoku nau feinga ai ke takiekina kitautolu ke fai ha meʻa halá?

Kole ki he kau akó ke nau vahevahe e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hokó ʻo aʻu ki he mole ʻa e peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he tali ʻa e kau akó, ʻe lava ke ke fakalahi atu ki heʻenau talí ʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaikiiki ko ʻení:

Mei he konga ki loto ʻo ʻEpeleli 1828 ki he konga ki loto ʻo Sune 1828, naʻe liliu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻū lauʻi peletí lolotonga ʻene nofo ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. Ne hoko ha tangata faama koloaʻia mo ha tangata pisinisi ko hono hingoá ko Māteni Hālisi ko ha tangata tohi kia Siosefa lolotonga ʻene liliú. Naʻe lahi ʻaki ha taʻu ʻe 22 ʻe Māteni ʻia Siosefa pea naʻá ne ʻoange ha $50.00 kia Siosefa mo ʻEma (ko ha paʻanga lahi ʻi he taimi ko iá) ke tokoni ke nau hiki ki Hāmoni, Penisilivēnia (ʻa ia ne nofo ai ʻa e fāmilí ʻa ʻEmá), ʻo ne tokoni ai kia Siosefa lolotonga ʻene liliu ʻa e ʻū lauʻi peletí. ʻI Fēpueli ʻo e 1828, naʻe poupouʻi ai ʻe Siosefa ʻa Māteni ke ʻave ha tatau ʻo e ngaahi mataʻitohi mei he ʻū lauʻi peletí ki ha kau palōfesa ʻi Niu ʻIoke (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65). Ne fakaʻau ʻo fuʻu hohaʻa ʻa Lusi Hālisi ko e uaifi ʻo Mātení ʻo kau ki he tokanga mo e kau atu ʻa Māteni ki he ngaahi meʻa fakapaʻanga ki hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peletí. Naʻe kamata leva ke ne hanga mo ha niʻihi kehe ʻo fakahohaʻasi ʻa Māteni ke ʻoange ha fakamoʻoni ʻoku ʻi ai e ʻū lauʻi peletí. Ke fakafiemālieʻi ʻenau hohaʻá, ne kole ai ʻa Māteni kia SIosefa ʻi he konga ki loto- ʻo Suné ke ne fakaʻatā ia ke ʻave ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 kuó na ʻosi liliú ke fakamoʻoniʻi ʻo ʻene ʻi aí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he tuʻunga faingataʻa ne ʻi ai e Palōfitá ʻi he kole ange ʻa Māteni Hālisi ke ne ʻave ʻa e ʻū lauʻi pēsí. Ke tokoni ki he kakano ʻo e lēsoní, fakakaukau ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ko ʻení mei he hisitōlia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Ne fie maʻu ʻe [Māteni] ke u kole ki he ʻEikí, ʻo fakafou ʻi he ʻŪlimí mo e Tūmemí, pe ʻe lava ke [ʻalu mo e ʻū lauʻi pēsí ki ʻapi ʻo fakaʻaliʻali ia]. Naʻá ku kole, pea ko e talí kuo pau ke ʻoua naʻá ne fai ia. Neongo ia, naʻe ʻikai ke ne fiemālie ki he talí ni, pea fie maʻu ke u toe kole. Naʻá ku fai ia, pea naʻe tatau pē ʻa e talí. Naʻe ʻikai pē ke ne fiemālie, kae vili ke u toe kole pē” (ʻi he History of the Church, 1:21).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe vivili pehē ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene fai ki he ʻOtuá ʻa e fehuʻi tatau neongo naʻá ne ʻosi maʻu ha tali mahino?

Fakamatalaʻi ange ne hili ha kole tāumaʻu meia Māteni, naʻe kole ʻa Siosefa ki he ʻEikí ko hono tuʻo tolú, pea naʻe fakangofua ai ʻe he ʻEikí ke ʻave ʻe Māteni ʻa e tohí “ʻi he ngaahi makatuʻunga pau” (History of the Church, 1:21). Naʻe palōmesi ange ʻa Māteni te ne fakahaaʻi ʻa e tohí ki hono uaifí pē pea mo ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí. Naʻe foki ʻa Māteni ki Niu ʻIoke mo e tohí. Hili ha taimi nounou e mavahe ʻa Mātení, ne fāʻeleʻi ʻe ʻEma Sāmita ha tama tangata ko ʻAlavini pea naʻá ne mate hili pē ha taimi nounou ʻo hono fāʻeleʻí. Naʻe mei mate mo ʻEma pea naʻe nofo ʻa Siosefa ʻi hono tafaʻakí ʻi ha uike ʻe ua. ʻI he taimi ko ʻení, kuo uike ʻe tolu e mavahe ʻa Mātení pea naʻe ʻikai ke na ongona ha meʻa meiate ia. Naʻe fakalotoʻi ʻe ʻEma, ʻa ia ne fakaakeake māmālie pē, ʻa Siosefa ke ʻalu ki Niu ʻIoke ke ʻiloʻi pe ko e hā naʻe teʻeki ke fetuʻutaki mai ai ʻa Mātení. Naʻe fononga ʻa Siosefa ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá, pea ʻi heʻene aʻu atú naʻá ne fekau atu kia Māteni ke haʻu. Naʻe toki aʻu mai ʻa Māteni kuo hoʻatā. ʻI heʻene aʻu atú, naʻá ne tangutu hifo ke kai mo e fāmili Sāmitá ka ne tō he taimi ko iá ʻene huhú, sēpuni mo e hele kaí. ʻI hono ʻeke ange pe ʻoku sai peé, naʻá ne tangi pea faifai peá ne vete ange kuó ne fakamoleki e tohi peesi ʻe 116. (Vakai, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 124–29, ke maʻu ha ngaahi fakamatala fakaikiiki lahi ange ʻo kau ki he fakamatalá ni.)

  • Fakakaukau ki he ngaahi tūkunga faingataʻa ko ʻení ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa te ke ongoʻi ʻi he tūkunga ko ʻení?

Talaange ki he kau akó ko e taimi ne foki ai ʻa Siosefa ki Hamoni ʻoku ʻikai foki mo e ngaahi peesi ʻe 116 ʻo e tohí, naʻá ne lotua ha fakamolemole. Koeʻuhí ne “fakahelaʻi [ʻe Siosefa] ʻa e ʻEikí ʻi heʻene kole ʻa e faingamālie ke ʻalu ʻa Māteni mo e tohí” (History of the Church, 1:21), naʻe ʻave ai ʻe Molonai ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí pea mole meia Siosefa ʻa e meʻafoaki ʻo e liliú. Neongo ia, naʻe talaʻofa ange ʻa Molonai ʻe lava ke toe maʻu kinautolu ʻe Siosefa ʻo kapau te ne “loto-fakatōkilalo mo loto-fakatomala” (History of Joseph Smith by His Mother, 134). Hili ha taimi mei ai, naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e fakahā ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, ʻo fekumi ki he meʻa ne fie maʻu ʻe he ʻEikí ke mahino ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Te ke fakamatala fakanounouʻi fēfē e pōpoaki ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakakaukaú, fakamamafaʻi ʻa e tokāteline ko ʻení: He ʻikai lava ke taʻofi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e moʻoni ko ʻení ʻi he veesi 1. Mahalo ʻe tokoni ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:1, e foʻi lea ko e taʻofi ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ke taʻofi mei hano lavaʻi.)

  • Ne mei tokoni fēfē nai ʻa e moʻoni ko ʻení kia Siosefa Sāmita lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu kotoa ʻa e moʻoni ko ʻení?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:4-15

ʻOku valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo naʻinaʻi ki ai ke fakatomala

Fakamatalaʻi ange neongo ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá he ʻikai lava ke taʻofi ʻEne ngāué, ka naʻá Ne finangalo foki ke mahino ki he Palōfitá ʻa e ngaahi fehalaaki naʻá ne faí mo e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi fehalaaki ko iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:4–6 . Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, ʻo feinga ke ʻiloʻi e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ne mei faingataʻa ke fanongo ki ai ʻa Siosefa Sāmitá. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea kuo nau filí pea mo hono ʻuhingá.

  • Ko e hā e founga ne “fakavaivaiʻi ai [ʻa Siosefa] ki he ngaahi fakalotoʻi ʻa e tangatá”? (T&F 3:6).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:12–15 . Kole ki he kalasí ke nau muimui pē pea kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fuʻu mamafa ai ʻa e ngaahi ngāue ʻa Siosefá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau ʻiló.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:7 . Fakaafeʻi e kalasí ke nau talamai ʻa e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí naʻe totonu ke fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ʻoku fakahohaʻasi ia ʻe Māteni Hālisí. (Kimuʻa pea lau e tokotaha akó, mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he potufolofolá e foʻi lea ko e tangata ʻa ia ʻoku ʻuhinga ki he faʻahinga ʻo e tangatá.) Hili hono ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku totonu ke tau manavahē lahi ange ki he ʻOtuá ʻo laka hake ʻi he tangatá. (Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻi he veesi 7 ʻa ia ʻokú ne akoʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke manavahē ki he ʻOtuá ʻo lahi ange ʻi he tangatá?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ke manavahē ki he ʻOtuá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu lahi ʻi he folofolá ʻokú ne faleʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke manavahē ki he ʻOtuá. ʻI hotau kuongá ni, ʻoku tau angamaheni ʻaki hono fakaʻuhingaʻi e foʻi lea ko e manavahē ko e “fakaʻapaʻapa” pe “ʻapasia” pe “ʻofa”; ʻa ia ko e pehē, ʻoku ʻuhinga ʻa e manavahē ki he ʻOtuá ke ʻofa ki he ʻOtuá pe fakaʻapaʻapa kiate Ia mo ʻEne fonó. Mahalo ʻe faʻa tonu e lau ko ʻení, ka ʻoku ou fifili pe ʻoku ʻikai faʻa ʻuhinga ʻa e manavaheé ia he taimi ʻe niʻihi ki he manavahē, ʻo hangē ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e kau palōfitá ʻo kau ki he manavahē ke fakatupu houhau ki he ʻOtuá ʻaki hano maumauʻi ʻEne ngaahi fekaú.

“… ʻOku totonu ke tau ʻofa mo ʻapasia pehē kiate Ia ʻo tau manavahē ke fai hala ʻi Hono ʻaó, neongo pe ko e hā ʻa e fakakaukau pe ko hono fakamālohiʻi kita ʻe he niʻihi kehé” (“A Sense of the Sacred” [Faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, Nov. 7, 2004], 6–7, LDS.org; vakai foki speeches.byu.edu).

  • Fakatatau mo e lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní, ko e hā e ʻuhinga ke manavahē ki he ʻOtuá?

  • ʻE lava fēfē ʻe he manavahē ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoní, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili totonú neongo e taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e mālohi fakatoʻú?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:8 , pea fekumi ki he meʻa ne mei fai ʻe he ʻOtuá kapau naʻe fakafanongo ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻuluaki tali ki he kole ʻa Māteni. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi nounou ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ako mei he veesi ko ʻení. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu kapau te tau tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te Ne poupouʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Mahalo te ke fie tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau muimui ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí kae ʻikai ko e fakalotoʻi pe ha ivi tākiekina ʻo e kakai kehé. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻa e founga ne nau maʻu ai e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau talangofuá.

Fakamanatu ki he kau akó naʻá ke kole ange ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní, ke nau fakakaukau ki he ngaahi tūkunga ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai kinautolu ke fanongo ki hano kaungāmeʻa kae ʻikai ke talangofuá. Tataki leva ʻenau tokangá ki he moʻoni kuo ke tohiʻi ʻi he palakipoé.

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai koe ʻe hao kaungāmeʻa ke fai ha meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonú?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá fekauʻaki mo e founga te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki honau ngaahi vā fetuʻutaki lolotonga mo e kaungāmeʻá mo e fāmilí.

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:9–10. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he talaʻofa ne fai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita neongo e mamafa ʻo e ngaahi fehalaaki ne fai ʻe Siosefá. (Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ki he kau akó ke nau fakaʻilongaʻi e meʻa ʻoku nau maʻú.)

  • Ko e hā e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá? Ko e hā hono kaunga ʻo e talaʻofá ni kiate kitautolú? (ʻE lava ke fokotuʻu mai ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, ka ke fakapapauʻi ke fakamamafaʻi kapau te tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, te tau maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí.)

  • Manatuʻi e folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:4–6, ko e hā ʻa e ongo te ke maʻu hili haʻo fanongo ki he talaʻofa ko ʻeni mei he ʻEikí kapau naʻa ke ʻi he tuʻunga ʻo Siosefá?

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:9, 11 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ai e ngaahi fakatokanga ko ʻení ʻi heʻetau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea fekumi ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:16–20

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi taumuʻa ki he Tohi ʻa Molomoná

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:16–20, ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ko ia naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ki he Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko e hā naʻe fuʻu mahuʻinga ai ʻa e ngāue ne fai ʻe Siosefa Sāmita mo Māteni Hālisí ki he ʻEikí mo Hono kakaí?

Fakaʻosi e lēsoni ko ʻení ʻaki hano fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau ako mo ongoʻi he ʻaho ní mo e founga te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni kuo nau akó. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá. Te ke lava foki ʻo talaange ki he kau akó te nau ako ʻi he lēsoni hokó ki he meʻa ne fai ʻe he ʻEikí ke fetongi ʻaki e ngaahi peesi ʻe 116 ne molé.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3. Lusi Hālisi

Naʻe tohi ʻa Lusi Meki Sāmita ko e uaifi ʻo Māteni Hālisí, ʻa Lusi, “ko ha fefine faikehe ʻaupito, ko ha taha naʻe natula loto meheka ʻaupito … pea kapau naʻe lea ʻaki ha faʻahinga meʻa pea ʻikai ke ne ongoʻi lelei naʻá ne mahaloʻi ko ha fakapulipuli naʻe ʻai ke ʻoua te ne ʻilo ki ai.” Naʻe huʻuhuʻu ʻa Lusi Hālisi ʻo kau kia Siosefa Sāmita pea naʻá ne vivili ke sio ki he ʻū lauʻi peletí. ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻa Māteni kia Siosefa fekauʻaki mo e ngāue ʻo e liliu leá, naʻá ne ʻalu mo Lusi Hālisi pea naʻá ne fakafehuʻi ʻa Siosefa fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peletí pea fie maʻu ke sio kiate kinautolu. Naʻá ne talaange he ʻikai lava ia, “he naʻe ʻikai fakangofua ke fakaʻaliʻali kinautolu ki ha taha tuku kehe pē ʻa kinautolu kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke fakamoʻoni kiate kinautolú.”

ʻI he pō hili e talaange ʻe Siosefa e meʻá ni kia Lusi Hālisí, naʻá ne misi, peá ne fakamatalaʻi ia ki he fāmili Sāmitá ʻi he pongipongí: “Ne hā ange ha tokotaha kiate ia ʻo ne talaange ʻi heʻene fakafetau ko ia ki he tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, … kuó ne fai e meʻa naʻe ʻikai ke totonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Hili iá, naʻá ne pehē ange ki ai, ‘Vakai, ko e ʻū lauʻi peletí ʻeni, vakai ki ai pea tui.’” Naʻe talaange leva ʻe Lusi kia Siosefa ʻokú ne fie maʻu ke tokoni ki he liliu leá.

Meʻapango, ne ʻikai fuoloa e liliu loto ko ʻeni ʻa Lusi Hālisí, pea naʻe vave ʻa ʻene toe fie maʻu ha fakamoʻoni fakatuʻasino ʻo e ʻū lauʻi peletí. Hili ha taimi nounou naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻEma ki Hāmoni, Penisilivēnia, naʻe muimui ai ʻa Māteni ʻo ʻikai ke ne tomuʻa tala ki hono uaifí ʻe ʻalu. ʻI he taimi naʻá ne ʻilo aí, naʻá ne ʻita ʻi he lahi e taimi ne mavahe ai hono husepānití meiate iá pea toe hohaʻa lahi ange naʻa feinga ʻa e fāmili Sāmitá ke kākaaʻi ia.

Ne taimi nounou pē kuo foki ʻa Māteni ki Niu ʻIoke, ka ʻi heʻene teuteu ke toe ʻalu ki Hāmoní, ne vili ʻa Lusi Hālisi ke na ō mo ia. ʻI he taimi naʻá na aʻu atu ai ki he ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEmá, naʻá ne talaange he ʻikai te ne mavahe kae ʻoua kuó ne mamata ki he ʻū lauʻi peletí. Naʻá ne hakule e falé kotoa, ka naʻe ʻikai ke ne maʻu kinautolu. Talu mei ai mo ʻene tala kuo kākaaʻi hono husepānití ʻe ha “tokotaha kākā lahi.” Hili ha uike ʻe ua, naʻe ʻave ia ʻe Māteni ki ʻapi. Neongo ʻene feinga ke fakalotoʻi ʻa Mātení, naʻá ne foki ki Hāmoni ke tokoni kia Siosefa. ʻI he mavahe ʻa Mātení, ne hokohoko atu e ʻalu ʻa Lusi “mei he fale ki he fale, ʻo fakamatalaʻi ʻa ʻene loto mamahí, ʻo pehē ʻoku hanga ʻe Siosefa ʻo kākaaʻi e kakaí.” (Vakai, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 114–22.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3. Ko e mamahi koeʻuhí ko e ʻū lauʻi peesi ne molé

Hili ha taimi nounou mei he mavahe ʻa Māteni Hālisi mo e peesi ʻe 116, naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻEma Sāmita ha tama tangata ko ʻAlavini, ʻa ia naʻe mate pē he ʻaho naʻe fāʻeleʻi ai iá. Naʻe meimei mate mo ʻEma pea naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻa Siosefa ʻi ha uike ʻe ua. ʻI he taimi ko ʻení, kuo uike ʻe tolu e mavahe ʻa Mātení pea naʻe ʻikai ke na ongona ha meʻa meiate ia. Ne hohaʻa ʻa Siosefa fekauʻaki mo e tohí ka naʻe ʻikai ke lea ʻaki ha meʻa kia ʻEma he naʻá ne manavasiʻi ki he tuʻunga pelepelengesi ʻo ʻene moʻui leleí.

“Ka ne hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi, ne lea [ʻa ʻEma] ki he kaveinga ko iá, pea fie maʻu ke ʻalu hono husepānití ʻo ʻomai ʻene fineʻeikí ke nofo mo ia, ka ne ʻalu ki Palemaila [Niu ʻIoke], ʻo fakataumuʻa ke ʻilo e ʻuhinga e puli ʻa Misa Hālisí pea pehē ki he ʻikai ongona ha meʻa meiate iá. Ne ʻuluaki fakafisingaʻi ʻeni ʻe Siosefa, ka ʻi heʻene mamata ʻokú ne fuʻu fiefia mo loto fiemālie ke ne mavahe mei ʻapí, ne faifai peá ne loto ki ai.

“Naʻá ne ʻalu ʻi he ʻuluaki saliote totongi ne ʻalu ki Palemailá, pea ʻi he taimi naʻá ne toko taha aí, naʻe kamata ke ne fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe Mātení, mo e fakatuʻutāmaki ʻa ia naʻá ne (Siosefa) fai ʻi heʻene tuku atu ʻa e tohí mei hono ongo nimá … pea ʻi heʻene vivili ki he ʻEikí, mahalo kuó ne fakahoko ha maumau fono pea mole ai ʻa e tohí.”

ʻI heʻene hifo mei he saliote totongí pea lue lalo ʻi ha maile ʻe 20 ʻi he pō ko iá, ne faifai pea aʻu ʻa Siosefa ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻi Manisesitaá. “Hili ha maʻumeʻatokoni ʻa Siosefa, … naʻá ne kole mai ke ma fekau kia Misa Hālisi ke haʻu he taimi pē ko iá. Naʻá ma fai ʻeni ʻo ʻikai toe fakatoloi. … Ne kamata ke ma teuteu ʻa e maʻu meʻatokoni pongipongí maʻá e fāmilí; pea mau pehē ʻe ʻi ai ʻa Misa Hālisi ʻi he ʻosi pē hono teuteuʻí ke maʻumeʻatokoni mo kimautolu, he naʻá ne faʻa haʻu ʻi he vave tahá he taimi ne fekau atu ai ke haʻú. Ne mau ʻai e meʻakaí ki he tēpilé ʻi he valú pongipongi, he naʻa mau ʻamanaki atu ʻe vave haʻane aʻu mai. Ne mau tatali ʻo aʻu ki he hivá, pea naʻe ʻikai pē ke ne haʻu—ne aʻu ki he hongofulú, ne ʻikai ke ne haʻu—ne aʻu ki he hongofulu mā tahá, ne teʻeki pē ke ne haʻu. Ka ʻi he haafe ʻa e tahá ne vakai atu ʻokú ne luelue māmālie mai ki he falé, naʻá ne sio fakamamaʻu pē ki he kelekelé. ʻI heʻene aʻu mai ki he ʻaá, naʻá ne tuʻu, naʻe ʻikai ke ne hū mai, kae heka hake ki he ʻaá peá ne tangutu ai ʻi ha taimi lahi ʻokú ne puke hono tataá ʻi muʻa ʻi hono matá. Ne faifai peá ne hū mai ki fale. Ne mau tangutu hifo ki he tēpilé, ʻa Misa Hālisi mo e toenga. Naʻá ne toʻo hake ʻene helé mo e huhú ʻo hangē te ne fakaʻaongaʻi kinauá ka naʻá na tō he taimi ko iá. Naʻe pehē ʻe Hailame, ‘Māteni, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke kai aí; ʻokú ke puke?’ Ne puke ʻe Misa Hālisí hono ʻulú he taimi ko iá peá ne tangi ʻi ha ongo mamahi moʻoni ʻo pehē, ‘ʻOiauē, kuo mole hoku laumālié! Kuo mole hoku laumālié!’

“Ne aʻu ki he taimi ko ʻení ne teʻeki fakahaaʻi ʻe Siosefa ʻa e meʻa ne manavasiʻi ki aí, naʻá ne tuʻu mei he tēpilé mo pehē, ‘Māteni, kuó ke fakamoleki ʻa e tohi ko iá? Kuó ke maumauʻi hoʻo fuakavá, pea ʻohifo ʻa e fakamalaʻiá ki hoku ʻulú pea pehē kiate koe foki?’

“‘Io; kuo mole ia,’ naʻe tali ange ʻe Māteni, ‘pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pe ʻoku ʻi fē.’…

“Naʻe pehē ʻe Siosefa … ‘Kuo mole ʻa e meʻa kotoa! Kuo mole e meʻa kotoa! Ko e hā te u faí? Kuó u faiangahala—ko au ia ne u fakatupu e houhau ʻa e ʻOtuá. Naʻe totonu ke u ongoʻi fiemālie ʻi he ʻuluaki tali ne u maʻu mei he ʻEikí; he naʻá Ne folofola mai naʻe ʻikai malu ke tuku atu e tohí meiate au.’ Naʻá ne tangi mo toʻe pea felueʻaki.

“Ne faifai peá ne talaange kia Māteni ke foki ʻo toe kumi.

“Naʻe pehē ange ʻe Māteni, ‘ʻIkai’; ‘ʻoku ʻikai hano ʻaonga; he kuó u hae ʻa e ngaahi mohengá mo e piló [ko e kumi ʻo e tohí]; pea ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke ʻi ai.’

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa “‘Pea kuo pau ai ke u foki mo ha talanoa hangē ko ʻení? ʻOku ʻikai te u fie fai ia. ʻE fēfē haʻaku tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí? Ko e hā ha valoki ʻe taʻetuha mo au mei he ʻāngelo ʻo e Fungani Māʻolungá?’ …

“ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ne fononga atu ki ʻapi. Naʻa mau māvae mo e loto mafasiá, he naʻe hangē kuo mole ʻo taʻengata ʻi ha kiʻi momeniti pē ʻa e meʻa ne mau ʻamanaki fiefia atu ki aí, ʻa ia ne hoko ko ha maʻuʻanga ʻo ha fakafiemālie fakapulipuli” (Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 125–29).