Seminelí
Lēsoni 137: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:12–21


Lēsoni 137

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:12–21

Talateú

ʻOku kau ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi tokāteline naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻi ha fakataha ʻa e Siasí ʻi Leimasi, ʻIlinoisi, ʻi he ʻaho 2 ʻo ʻEpeleli 1843. ʻOku lekooti ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130. Naʻe akonaki ʻa e Palōfitá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú, kau ai ʻa e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ne toe akonaki foki fekauʻaki mo ʻetau malava ko ia ke kei tauhi ʻa e ʻiló mo e potó hili ʻetau maté mo fakamatalaʻi ʻa e founga te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:12–17

ʻOku akonaki ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Maí

Kimuʻa e kalasí, hiki e lea ko ʻeni ʻi he palakipoé: Kuo fifili ha tokolahi fekauʻaki mo e ʻaho pau ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Kuó ke fie ʻilo nai ʻa e taimi pau ʻe hoko ai e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakamatalaʻi ange ʻi he taimi ʻo Siosefa Sāmitá, naʻe pehē ʻe ha faifekau Kalisitiane ʻiloa ko hono hingoá ko Uiliami Mila ʻe hoko ʻa e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1843. ʻI ha ʻaho ʻe taha kimuʻa ʻi he ʻaho ne kikiteʻi ʻe Mila ki he Hāʻele ʻAngaua Maí, ne lea e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Kāingalotu ʻi Leimasi, ʻIlinoisí, pea fakamatala ai kuó ne lotua ke ʻiloʻi ʻa e taimi ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:14–17. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita ʻi heʻene lotu fekauʻaki mo e taimi ʻo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻa e ʻaho pau ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí?

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke faí? (Hili e tali ʻa e kau akó, mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi e kupuʻi lea “ʻoua ʻe toe fakahohaʻa mai kiate au ʻi he meʻá ni” ʻi heʻenau folofolá. Fakakaukau ke tataki e fānau akó ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:15, futinouti a. ke toe fakamamafaʻi ʻoku ʻikai ke ʻilo ha taha ki he taimi pau ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí.)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

“ʻOku ui au ko e taha ʻo e kau ʻAposetoló ke hoko ko ha fakamoʻoni makehe ʻo Kalaisi, … pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa e taimi te Ne toe hāʻele mai aí. Ko e meʻa pē ʻoku ou ʻiló, ʻoku ʻikai ʻiloʻi ia ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi tokoua ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pe ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Pea te u fokotuʻu atu ʻi he loto fakatōkilalo kapau ʻoku ʻikai ke mau ʻiloʻi, pea ʻoku ʻikai leva ha taha ʻokú ne ʻiloʻi. … Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, ‘ka ko e ʻaho mo e houa ko iá, ʻoku ʻikai ʻilo ki ai ha taha; ʻoku ʻikai, ʻoku ʻikai ʻilo ʻa e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻi he langí, ka ko ʻeku Tamaí pē’ [Siosefa Sāmita—Mātiu 1:40].

“ʻOku ou tui ko e taimi ʻoku pehē ai ʻe he ʻEikí ‘ʻoku ʻikai’ ʻilo ʻe ha tahá, ʻokú Ne ʻuhinga moʻoni ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe ha taha” (“When Shall These Things Be?” Ensign Dec. 1996, 56).

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:14–17 mo e lea ʻa ʻEletā Pālatí? (ʻE ala ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻá ni: Ko e ʻOtuá pē ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e taimi pau ʻe hoko ai ʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí.)

Fakamahinoʻi ange ʻoku feinga ha niʻihi fakafoʻituitui ʻi hotau kuongá ni, ke kikiteʻi e taimi pau ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí pe ko e ngataʻanga ʻo e māmaní.

  • ʻE tokoni fēfē hono manatuʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke ʻoua ʻe takihalaʻi koe ʻe he ngaahi fakamatala loí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:18–19

ʻOku ako ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻo e ʻiló mo e potó ʻi he moʻui ní

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ha katoleta pe kato. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ʻoku nau mavahe mei ʻapi pea ʻalu ki ha feituʻu kuo teʻeki ke nau ō ki ai kimuʻa? ʻOku fakangofua ke nau toʻo pē ʻa e meʻa ʻe hao ʻi he katoletá (pe kató).

  • Ko e hā te ke faʻo ʻi he katoletá? (Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke hiki e ngaahi talí ʻi he palakipoé.)

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ʻoku fakataumuʻa ʻenau fonongá ki he maama ʻo e ngaahi laumālié, ʻa ia te tau ō ki ai ʻi heʻetau maté.

  • Ko e fē ʻi he ngaahi meʻa ʻi he palakipoé te ke lava ʻo ʻalu mo ia ʻi hoʻo maté?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:18–19. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻoku tau lava ʻo ʻalu mo ia mei he moʻuí ni ʻi heʻetau maté.

  • Fakatatau ki he veesi 18–19, ko e hā ʻe ʻiate kitautolu hili ʻetau maté? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Te tau toe tuʻu hake ʻi he toetuʻú mo e ʻilo pea mo e poto ʻoku tau maʻu ʻi he moʻui ní.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e ongo foʻi lea ko e ʻiló mo e potó, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Neal A. Maxwell

“Kapau te tau fakalaulauloto ki he meʻa ko ia ʻe lava ke tau toe tuʻu mo ia ʻi he toetuʻú, hangē ʻoku mahino mai te tau toe tuʻu mo e poto ʻoku tau maʻú, ʻo ʻikai ʻuhinga pē ʻeni ki hotau poto fakaʻatamaí, ka ko ʻetau lava ko ia ke tali ʻa e moʻoní pea fakaʻaongaʻí. Te tau toe tuʻu mo hotau ngaahi talēnití, ngaahi ʻulungāanga, mo ʻetau ngaahi pōtoʻi ngāué; pea pehē pe foki ki heʻetau malava ko ia ke akó, ko e tuʻunga ʻo e mapuleʻi kitá, mo ʻetau malava ko ia ke ngāué” (We Will Prove Them Herewith1982], 12).

  • Fakatatau kia ʻEletā Mekisuele, ʻoku ʻuhinga ki he hā e foʻi lea ko e poto ʻi he veesi 18–19?

  • Fakatatau ki he veesi 19, te tau lava fēfē ʻo maʻu ha ʻilo mo e poto lahi ange? (Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻe lava pē ke maʻu ʻa e ʻilo mo e poto ʻe niʻihi “ʻi [he] faivelengá mo e talangofuá.”)

  • Ko e fē taimi naʻá ke maʻu ai ʻa e ʻiló pe potó ʻo fakafou ʻi hoʻo faivelengá mo e talangofuá? (Mahalo te ke fie vahevahe foki ha aʻusia.)

Fakamahinoʻi ange fakatatau ki he veesi 19, maʻu ʻe kinautolu ʻoku maʻu ha ʻilo mo e poto lahi ange ʻi he moʻui ní ha faingamālie ʻi he maama ka hoko maí.

  • ʻOkú ke pehē ʻe fēfē hono ʻomi ʻe he ʻilo mo e poto ʻi he moʻui ní ha faingamālie kiate kitautolu ʻi he maama ka hoko maí?

Fakamatalaʻi ange ko e meʻa ʻoku tau ako ʻi he moʻui ní, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi, ʻe ʻaonga ia kiate kitautolu ʻo aʻu ki ʻitāniti. Te tau lava fakalahi ʻa e ʻilo ʻoku tau maʻu ʻi he moʻui ní ke hoko ai ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní.

Ke lava ʻo tokoniʻi e kau akó ke hokohoko atu pē hono maʻu ʻo e ʻiló mo e potó, poupouʻi kinautolu ke hokohoko atu e kau ki he seminelí he taimí ni pea palani ke ʻalu ki he ʻinisititiutí hili ʻenau ʻosi mei he seminelí. Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ha taumuʻa ʻe lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke maʻu ha ʻilo mo e poto lahi ange.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:20–21

ʻOku fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he founga ʻoku tau maʻu ai e ngaahi tāpuakí

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ʻoku nau fie fakaleleiʻi ʻenau tohinimá, ko ia ai ʻoku nau fili leva ke lele ʻi ha maile ʻe tolu, ʻi he ʻaho ʻe nima he uike, ʻi ha māhina ʻe taha.

  • Ko e hā e ola ʻe maʻú? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā te ke fai ke fakaleleiʻi hoʻo tohinimá?

Fakamahinoʻi ange ʻoku hangē pē ʻetau fie maʻu ke mahino ʻa e founga ke maʻu ai e ngaahi ola ʻoku tau fie maʻú, mo e fie maʻu ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke foaki mai kiate kitautolú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:20–21. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke foaki mai kiate kitautolú. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “makatuʻunga” ki he “fakatefito ʻi he” pea ʻoku tuʻuloa mo taʻefeliliuaki ha fono “naʻe tuʻutuʻuni pau”.)

  • Fakatatau ki he veesi 20–21, te tau maʻu fēfē ha tāpuaki mei he ʻOtuá?

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ha tefitoʻi moʻoni “kapau–pea” ʻo fakatefito ʻi he veesi 20–21. Hili ha taimi feʻunga, kole ki ha nʻihi ʻo e kau akó ke lau leʻolahi ʻenau fakamatalá. ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau ʻoku tau fie maʻu ha tāpuaki mei he ʻOtuá, kuo pau leva ke tau talangofua ki he fono ʻa ia ʻoku makatuʻunga aí.

Ke tokoni ke fakalahi e mahino ʻa e kau akó ki he moʻoni ko ʻení, hiki ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé (mahalo te ke fie fai ia kimuʻa he kalasí). Fakaafeʻi e kau akó ke hiki e sātí ki heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻuluaki potufolofola kuo hikí. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki ha fono mo ha tāpuaki ʻoku fekauʻaki mo ia. ʻI heʻenau lipooti ʻenau talí, fakafonu e ngaahi ʻatā totonu ʻi he sātí. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakakato ʻenau sātí ʻiate kinautolu pē.

Kapau ʻoku tau fie maʻu ha tāpuaki mei he ʻOtuá, kuo pau leva ke tau talangofua ki he fono ʻa ia ʻoku makatuʻunga aí.

Potufolofolá

Fonó

Tāpuakí

T&F 10:5

T&F 88:124

2 Nīfai 32:3

Sione 7:17

Hili hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, kole ange ke nau fakakaukau ki ha ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu koeʻuhí kuo nau talangofua ki ha fono. Fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki hifo e ngaahi tāpuaki ʻoku nau fie maʻú. Hili iá pea fakaafeʻi kinautolu ke hiki e fono pe ngaahi fono ʻoku fie maʻu ke nau talangofua ki ai kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá.

Fakamahinoʻi ange ʻoku mātuʻaki pau ha ngaahi fono mo e ngaahi tāpuaki kae fakalūkufua ange ha niʻihi. Fakamahinoʻi ange foki ʻe ala hoko mai e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻi he moʻui ka hokó.

Ke fakaʻosi e lēsoni ʻo e ʻaho ní, fakaafeʻi e kau akó ke toe fakamanatu ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni kuo nau ako mei he ngaahi akonaki ʻa Siosefa Sāmitá ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130.

Fakaʻosi ʻaki hano fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi fekauʻaki mo e malava ʻa Siosefa Sāmita ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Palesiteni Brigham Young

“Ko e tumutumu mo e lāngilangi ʻo e ʻulungaanga ʻo Siosefa Sāmitá ʻa ʻene malava ʻo ʻohifo ʻa e ngaahi meʻa fakalangí ke mahino ki he ʻatamai ʻo e lāuvalé. ʻI he taimi naʻá ne malanga ai ki he kakaí—ʻo fakahā ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, Hono finangaló, palani ʻo e fakamoʻuí, ngaahi taumuʻa ʻa Sihová, ʻetau fengāueʻaki mo e ʻEikí mo e ngaahi meʻa fakalangi kotoa peé, naʻá ne ʻohifo ʻene ngaahi akonakí ke feʻunga mo e ʻilo ʻa e tangata, fefine mo e valevale kotoa pē, peá ne fakamahino ʻene ngaahi akonakí ʻo hangē ha hala kuo tofá. Naʻe totonu ke hanga ʻe heʻene ngaahi akonakí ʻo fakalotolahiʻi mo fakaʻaiʻai ʻa e tokotaha kotoa pē kuo fanongo kiate ia mo hono mafaí pea mo e mālohi fakalangí, he naʻe ʻikai ke lava ha tangata ʻo akonaki hangē ko iá, pea he ʻikai ha tangata te ne lava ʻo fakahā ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, tuku kehe pē ʻi he ngaahi fakahā ʻa Sīsū Kalaisí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 400).

Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmita ko ha palōfita, tangata kikite, mo ha tangata maʻu fakahā. Fakaafeʻi e kau akó ke ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau ako ʻi heʻenau ako e ngaahi akonaki ʻa e Palōfitá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:18–19. Ko hono maʻu ʻo e ʻiló mo e potó

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“ʻOku ʻikai totonu ke mou lāunga he akó. ʻOua ʻe fakamoleki ha taimi lahi ʻi hono ako ʻo e fakamatala fakatekinikalé kae ʻikai te mou ako ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fai fakaʻahó. ʻE ʻaonga kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mou ʻilo ʻe fakaʻaongaʻi fakaʻahó—ʻi fale, ʻi he feimeʻatokoni ʻi peitó pe ʻi he feituʻu ki tuʻa ʻo e ʻapí. ʻOua naʻa mou teitei lāunga ʻi he akó. Ako ke lelei, pea maʻuako maʻu pē. …

“Te mou lava ʻo ako ke faʻu ha meʻa mo tā valivali pea mo tuitui mo ha meʻa pē ʻe ngāue ʻaki ki ai homou nimá. ʻOku mahuʻinga ke fai ia. Kapau ʻe ʻikai ke fuʻu ʻaonga ia kiate kimoutolu, ʻe tokoni atu ia ʻi he taimi ʻoku mou tokoni ai ki he kakai kehé” (Faleʻi ki he Kau Talavoú,”Ensign pe Liahona, Mē 2009, 51).