Seminelí
Lēsoni 23: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:17–47


Lēsoni 23

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:17–47

Talateú

Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ko ʻení maʻana, ʻŌliva Kautele, mo Tēvita Uitemā ʻi Sune 1829. Hili hono ui ʻa e ongo tangatá ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá, naʻe akoʻi kinaua ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mahuʻinga ʻo hono toʻo kiate kinaua Hono huafá. Naʻá ne lave ki he ʻamanaki ke uiuiʻi e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e holi ko ia kuo pau ke na toʻo kiate kinaua ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí “ʻaki ʻa e loto fakamātoato moʻoni” (T&F 18:27). Naʻe ʻoange leva ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ʻa e fatongia ke fekumi ki ha kau tangata ʻa ia te nau lava ʻo hoko ko ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:17–25

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ko Hono huafa pē taha ʻe lava ke tau hao aí.

Fakaafeʻi ha toko taha pe ua ʻo e kau akó ke hiki hona hingoa fakafāmilí ʻi he palakipoé. ʻEke kiate kinaua ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e ʻuhinga kiate koe hoʻo hingoa fakafāmilí?

  • Ko e hā e ngaahi faingamālie mo e ngaahi fatongia ʻoku haʻu mo e hingoa ko iá? (ʻE ala kau ʻi he ngaahi faingamālié ha feituʻu ke nofo ai, ʻofa fakafāmilí, malú, mo hono ohi hake ʻi he Siasí. ʻE ala kau ʻi he ngaahi fatongiá ʻa e tokoni ke malu e ʻapí, fakaʻapaʻapaʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí, fai e ngaahi ngāue fakaʻapí, pea mo ʻomi ha lāngilangi ki he hingoa fakafāmilí.)

Fakamanatu ki he kau akó naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ke kalanga ʻaki e fakatomalá (vakai, T&F 18:6, 9, 14). Fakamatalaʻi ange naʻe hili hono ʻoange kiate kinaua ʻe he ʻEikí ʻa e fakahinohino ko ʻení, naʻá Ne lea kiate kinaua fekauʻaki mo e ngaahi faingamālie mo e fatongia ʻo hono toʻo kiate kinaua Hono huafá.

Tā e saati ko ʻení he palakipoé, kae ʻoua ʻe hiki e ngaahi tali ʻi he ʻotu ʻi laló. Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki e sātí ki heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. Fakaafeʻi leva e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:17–25 pea kumi ʻa e ngaahi faingamālie mo e fatongia ʻoku haʻu ʻi heʻetau toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Kole ange ke nau tohi e meʻa ʻoku nau ʻiló ʻi he ʻotu taupotu ki lalo ʻo e sātí.

Ngaahi Faingamālié

Ngaahi Fatongiá

Maʻu pea akonekina ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

Fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke papitaiso pea kātaki ki he ngataʻangá

Maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻi he puleʻanga ʻo e Tamaí

Maʻu ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí

Fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi mo e ngaahi siasi kehé

Lea ʻaki ʻa e moʻoní ʻi he fakamātoato

Fakatomala pea kātaki ki he ngataʻangá

  • Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:23, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e tokāteline ko ʻení: Ko e huafa pē ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e huafa ʻe lava ke tau hao aí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi e moʻoni ko ʻení ʻ ʻi heʻenau folofolá.)

Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he faleʻi ʻa ʻEletā Pālati kau ki he founga ke tau toʻo ʻaki kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí:

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

“ʻOku tau ʻai ʻa e huafa ʻo Kalaisí kiate kitautolu ʻi he vai ʻo e papitaisó. ʻOku tau fakafoʻou e ola ʻo e papitaiso ko iá he uike kotoa ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití, ʻo fakahaaʻi ʻetau loto ke toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá mo palōmesi ke manatu maʻu ai pē kiate Iá (vakai, T&F 20:77, 79) …

“ʻOku kole mai ke tau tuʻu ko ha fakamoʻoni kiate Ia. … ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo pau ke tau loto ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé ko hai ʻoku tau muimui ki aí pea ko e Siasi ʻo hai ʻoku tau kau ki aí: ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau loto moʻoni ke fai ʻeni ʻi he laumālie ʻo e ʻofa mo e fakamoʻoni. ʻOku tau loto ke muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻaki hono fakahā faingofua, mahino, mo loto fakatōkilalo ko e kau mēmipa kitautolu ʻo Hono Siasí” (“Ko e Mahuʻinga ʻo ha Hingoá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 79–80).

  • Ko e hā e founga naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Pālati ke tau tuku ke ʻilo he niʻihi kehé ʻoku tau muimui ʻia Sīsū Kalaisí?

  • Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:19–20, mo Tēvita Uitemā ke maʻu ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá pea ke fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi mo e ngaahi siasi kehé mo honau kau mēmipá. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke fai e ngaahi meʻá ni ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí?

Mahalo te ke fie tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ko e siasi pē ʻo e tēvoló” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:20, ki ha siasi pau. ʻOku ʻuhinga ia ki ha faʻahinga taha, kulupu, kautaha, pe fakakaukau ʻoku nau ngāue ʻo fakafepaki ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha founga ʻe taha ʻe lava ke nau fakahā ai ki ha niʻihi kehe ʻoku nau muimui ʻia Sīsū Kalaisi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:26–47

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e uiui‘i mo e misiona ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Fakamatalaʻi ange naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he kau tangata makehe meia ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ʻa ia te nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea malanga ʻaki ʻa ʻEne ongoongoleleí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:27–32 pea ke nau hiki ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa pea fai e kalasí pe teuteuʻi ʻi ha laʻi pepa tufa maʻá e tokotaha ako takitaha.)

  1. Ko e hā e ngaahi holi ʻe maʻu ʻe he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā ua ko ʻení?

  2. Ko e hā ʻe ui ʻa e kau tangata ko ʻení ke faí? (Kumi ha ngaahi fakakaukau kehekehe ʻe 3–5.)

  3. Ko hai e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua lolotongá ʻokú ke lava ʻo manatuʻí? (Tohiʻi honau hingoá.)

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke lipooti ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ʻuluaki ʻoku hiki he palakipoé. Fai leva ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki ʻa e loto fakamātoato moʻoni?

Fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke lipooti ʻenau tali ki he fehuʻi hono ua ʻoku hiki he palakipoé. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻoku ui ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻa e ʻEikí ke malanga ʻaki mo fakahoko ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní kotoa. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:37–39. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he fatongia ko ia naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemaá.

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva mo Tēvita ke na faí? (Ko e fekumi ki he kau tangata ʻe ui ʻe he ʻEikí ko e fuofua kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.)

  • Te na lava ʻo ʻiloʻi fēfē ʻa kinautolu ʻoku totonu ke ui ko e Kau ʻAposetoló? (ʻE fakahaaʻi ʻe he Kau ʻAposetolo ʻi he kahaʻú e ngaahi holi mo e ngāue kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí.)

Fakamatalaʻi ange naʻe maʻu foki ʻe Māteni Hālisi ʻa e fatongia ke fekumi ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe ui e fuofua kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi Fēpueli 14, 1835, ko e meimei taʻu ia ʻe nima hili hono fokotuʻu fakalao ʻo e Siasí. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18 ke mahino ʻa e mahuʻinga ʻo e kōlomu ko ʻení ʻaki hono fakamatalaʻi e fatongia ʻo e Kau ʻAposetoló ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti ʻenau tali ki he fehuʻi hono tolu ʻoku hiki he palakipoé ʻaki hono kole ange ke nau talaatu e kau mēmipa lolotonga ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ha ngaahi tā ʻo e kau tangata ko ʻení. ʻOku lava ke maʻu atu e ngaahi taá ʻi he Ensign mo e Liahona ʻo Mē mo Nōvemá pea ʻi he lds.org/church/leaders.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kimuʻa pea lau e tokotaha akó, fakamatalaʻi ange naʻe fai ʻe ʻEletā Hōlani e ngaahi leá ni ʻi heʻene fuofua lea he konifelenisi lahí ko ha ʻAposetolo ne toki uiuiʻi foʻou.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R Holland

“ʻOku mahino ko e nēkeneka mo e fiefia lahi taha ʻi he meʻa kotoa kuó u fakatokangaʻí ko ʻeku maʻu e faingamālie, ʻo hangē ko hono fakalea ʻe Nīfaí, ke ʻlea ʻia Kalaisi, … fiefia ʻia Kalaisi, … malanga ʻaki ʻa Kalaisi, [pea] kikite ʻia Kalaisi’ (2 Nīfai 25: 26) ʻi ha feituʻu pē te u ʻi ai pea mo ha taha pē te u ala maʻu kae ʻoua kuo ʻosi ʻeku moʻuí. Ko e moʻoni he ʻikai ha taumuʻa māʻolunga ange pe ko ha faingamālie maʻongoʻonga ange ʻi he hoko ko ha ʻ[fakamoʻoni] makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa’ (T&F 107: 23).

“… Kuo pau ke hoko ʻeku moʻuí ko e konga ʻo e fakamoʻoni ko ia kia Sīsuú, ʻo ope atu ia ʻi heʻeku ngaahi leá mo e akonakí mo e fakamoʻoni ʻoku lea ʻakí. ʻOku totonu ke hāsino meiate au tonu ʻa e faka-ʻOtua ʻo e ngāué ni. He ʻikai te u lava ʻo makātakiʻi ia kapau ʻe holoki ʻe ha meʻa kuó u lea ʻaki pe fai ʻi ha faʻahinga founga ke fakasiʻisiʻi hoʻo tui kia Kalaisí, ʻofa ki he siasí ni, pe ko ho fakamahuʻingaʻi ʻa e lakanga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní.

“ʻOku ou palōmesi atu—ʻo hangē ko ia ne u palōmesi ki he ʻEikí mo hoku ngaahi tokouá ni—te u faifeinga ke moʻui taau mo falala ko ʻení pea ngāueʻi kakato e meʻa te u malavá” (Miracles of the Restoration,”Ensign, Nov. 1994, 31).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:27.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ke ke ʻiloʻi kuo toʻo ʻe kinautolu ʻoku nau hoko ko ha kau ʻAposetoló ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí kiate kinautolu ʻi he loto fakamātoato moʻoni? Te tau muimui fēfē ʻi heʻenau sīpingá?

Fakaafeʻi ha toko taha pe ua ʻo e kau akó ke tokoni atu ʻi ha ʻekitivitī. Haʻi e mata ʻo e kau ako ko ʻení pe kole ange ke kuikui honau matá. Fakaafeʻi ha kau ako kehe ke nau taufetongi ʻo lea ʻi ha leʻo angamaheni pē. Kole ki he kau ako ʻoku haʻi honau matá ke nau talamai pe ko hai ʻoku leá. Fai leva ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku faingofua ange ai ke ʻiloʻi e ngaahi leʻo ʻe niʻihi ʻi ha niʻihi kehe? (ʻE lava ke fakamahinoʻi ʻe he kau akó ko e lahi ange ʻetau fanongo maʻu pē ki ha leʻo, ko ʻene angamaheni ange mo ʻiloʻi ngofua angé ia.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34–36. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea feinga ke ʻiloʻi e founga ʻe taha naʻe folofola e ʻEikí te tau lava ʻo fanongo ai ki Hono leʻó. (ʻE ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi leva “ko e ngaahi leá ni” ʻi he veesi 34, ki he ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.)

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, te tau lava fēfē ʻo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí? (ʻE lava ke ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe, kae fakapapauʻi ʻoku mahino e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo fanongo ki he leʻo ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau lau e folofolá ʻi he mālohi ʻo e Laumālié. Tohi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ako folofolá ke tau fanongo ki he leʻo ʻo Sīsū Kalaisí?

Tokoniʻi ʻa e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻe lava ke tau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai ongo ki hotau telingá. Te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi ongo mo e pōpoaki ʻi hotau ʻatamai mo e lotó, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 8:2–3).

Vakai ki he moʻoni kuó ke tohi ʻi he palakipoé.

  • ʻE ala tākiekina fēfē ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení e anga hoʻo fakakaukau ki he folofolá? Te ne tataki fēfē koe ʻi hoʻo fili ʻa e taimi mo e feituʻu ke ke lau ai e folofolá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻoku ueʻi fakalaumālie koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo lau pe fakalaulauloto ki he folofolá?

Poupouʻi e kau akó ke nau fekumi fakaʻaho ʻi he folofolá pea faivelenga ʻi he fekumi mo mahino e leʻo ʻo e ʻEikí. Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:40–47 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ʻe maʻu ʻe ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he kahaʻú ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kapau te nau faivelenga ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Te ke fie fakaʻosi ʻa e lēsoni ko ʻení ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi mo e kau akó.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:20. “Fakakikihi … mo e siasi pē ʻo e tēvoló”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻi heʻene lea kau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:20, “Kuo pau ke mahino kiate kitautolu ko ha fakahinohino ʻeni kiate kitautolu ke fakafepakiʻi e kovi kotoa pē, ʻa ia ʻoku fakafepaki ki he māʻoniʻoní mo e moʻoní” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:83). ʻOku ʻikai ko ha ui ia ke fakakikihi mo e ngaahi siasi kehé pe ko honau kau mēmipá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:44. “ʻTe u fakahoko ʻi homo nimá ha ngāue fakaofo”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga haohaoá [ʻa e Fakamoʻuí], ʻe hoko ai hotau nimá ko Hono toʻukupu; hotau matá, ko Hono fofonga; hotau lotó, ko Hono loto. …

“ʻI heʻetau manatuʻi ʻení, mafao atu muʻa hotau lotó mo hotau nimá ʻi he ʻofa ki he niʻihi kehé, he ʻoku faingataʻa e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē ʻI heʻetau hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí, ʻoku ui kitautolu ke tau poupou mo fakamoʻui kae ʻikai fakahalaiaʻi” (“Ko Hoku Ongo Nimá Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 68–69).