Seminelí
Lēsoni 38: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31–32


Lēsoni 38

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31–32

Talateú

ʻI Sepitema 1830, naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi B. Māʻasi ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí. ʻOku maʻu ʻi he uiuiʻi ko ʻeni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31, ʻa e ngaahi talaʻofa mo e faleʻi ke tataki ʻa Tōmasi ʻi heʻene moʻui fakatāutahá mo ha faifekaú. ʻI ʻOkatopa ʻo e 1830, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32, ʻa ia naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa Paʻale P. Pālati mo Saipa Pitasoni ke kau fakataha mo ʻŌliva Kautele mo Pita Uitemā ko e Siʻí ʻi ha ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo Mīsulí. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe kau fakataha mo e kau tangatá ni ʻi heʻenau ngaahi ngāue fakafaifekaú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:1–8

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi B. Māʻasi ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki he kau mēmipa honau fāmilí mo e ngaahi ongo ʻoku nau maʻu kiate kinautolú. Te ke ala fakaʻaliʻali ha tā ho fāmilí pea fakamatalaʻi nounou hoʻo ʻofa kiate kinautolú. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻi honau fāmilí, ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí pe ʻoku ʻikai ke lolotonga moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi fuakava mo e ʻEikí. ʻE lava foki ke ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki heʻene ʻamanaki ki ha mēmipa pehē ʻo e fāmilí.

Fakamatalaʻi ange naʻe lea ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31, ki ha papi ului ko Tōmasi B. Māʻasi pea folofola kiate ia fekauʻaki mo hono fāmilí.

Ke tokoni ke mahino ki he kalasí ʻa e puipuituʻa ʻo e vahe ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo e founga naʻe hoko ai ʻa Tōmasi B. Māʻasi ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Lolotonga ʻene nofo ʻi Positoni, Masasūseti, ʻi he 1829, naʻe aofangatuku ʻa Tōmasi B. Māʻasi ʻo ne pehē naʻe ʻikai ha taha ʻo e ngaahi siasi ʻokú ne ʻiló ʻe muimui pau ki he ngaahi akonaki ʻo e Tohi Tapú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou tui naʻe fakahā mai ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ke u fononga fakahihifo.” Naʻá ne mavahe mei hono uaifi ko ʻElisapetí, mo hona fāmili kei siʻí ke fekumi ki he moʻoní. Hili ha fononga māhina ʻe tolu, naʻe fononga ʻa Tōmasi ki ʻapi ʻi heʻene “fanongo kau ki [ha] Tohi Koula naʻe maʻu ʻe ha talavou ko Siosefa Sāmita hono hingoá.” Naʻá ne fononga ki Palemaila, Niu ʻIoke, ʻo ne fetaulaki ai mo Māteni Hālisi. Naʻe ʻoange ʻe he taha fai pākí ha laʻipepa kia Tōmasi ko ha tatau ke vakaiʻi (proof sheet) ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuluaki peesi ʻe hongofulu mā ono ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tohi ʻa Tōmasi kimui ange ʻo pehē, “Hili ʻeku aʻu ki ʻapí … naʻá ku fakahaaʻi ki hoku uaifí ʻa e peesi ʻe hongofulu mā ono ʻo e Tohi ʻa Molomoná … ʻa ia naʻá ne fiemālie lahi ai, ʻo tui ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá.” Hili nai ha taʻu ʻe taha mei ai, hili hono ʻilo ki hono fokotuʻu e Siasí, ne hiki ʻa Tōmasi mo hono fāmilí ki Palemaila. Lolotonga ʻene nofo ʻi he feituʻu ko iá ne papitaiso ai ia ofi ki Feieti pea fakanofo ia ʻe ʻŌliva Kautele ko ha kaumātuʻa ʻi Sepitema 1830 (vakai, Thomas B. Marsh, “History of Thomas Baldwin Marsh,” Millennial Star, Sune 11, 1864, 375).

  • Ko e hā ʻokú ke tanganeʻia ai ʻi he fekumi ʻa Tōmasi B. Māʻasi ki he moʻoní?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:1–2, pea fakaafeʻi e kalasí ke nau kumi e ngaahi kupuʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻEikí ke poupouʻi ʻa Tōmasi hili hono papitaisó.

  • Ko e hā e fakalotolahi naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Tōmasi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko e hā e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Tōmasi ʻo kau ki hono fāmilí?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:1–2 ʻa ia ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu kapau ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku ʻikai kau ki he Siasí pe ʻoku ʻikai ke moʻui faivelenga ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fuakavá? (Neongo ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehe, ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau faivelengá, ʻe lava ke tāpuekina e kau mēmipa hotau fāmilí ke nau tui pea ʻilo ʻa e moʻoní. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke faitāpuekina ai e niʻihi fakafoʻituituí ʻi he faivelenga ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí? Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e meʻá ni kuó ke mamata ai?

Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31: 3–4 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ke fai ʻe Tōmasi B. Māʻasí. Fakaafeʻi kinautolu ke lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló. Hili iá kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku ngāue faivelenga ko ha kau faifekau. (Te ke lava ʻo ʻoange ki he kau akó ha tatau ʻo e ngaahi lea ko ʻení ke tauhi ʻi heʻenau folofolá.) Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakafanongo pe ko hai ʻoku tāpuakiʻi ʻi he ngāue fakafaifekaú.

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Te mou faitāpuekina e moʻui ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí, mo honau hakó ʻi mui ʻiate kinautolú. Te mou faitāpuekina hoʻomou moʻuí. Te ke faitāpuekina e moʻui ho fāmilí, ʻa ia te nau poupouʻi mo lotua koé” (“Of Missions, Temples, and Stewardship,” Ensign, Nov. 1996, 52).

  • Ko hai ʻoku faitāpuekina ʻi he ngāue fakafaifekaú?

Vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:2–8. Kole ki ha kulupu ʻe taha ke nau kumi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻe akoʻi ʻe Tōmasi B. Māʻasí. Kole ki he kulupu hono uá ke nau kumi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe Tōmasi ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. Kole ki he kulupu hono tolú ke nau kumi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe he fāmili ʻo Tōmasí lolotonga ʻene mamaʻo meiate kinautolú. Hili e lau ʻa e kau akó, fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻe akoʻi ʻe Tōmasí?

  • ʻE tāpuekina fēfē ʻa Tōmasi ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú?

  • ʻE tāpuekina fēfē hono fāmilí?

  • Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí pe ko e moʻui ʻa ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻe he ngāue fakafaifekau ʻa ha taha kehe?

Mahalo te ke lava ʻo vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e founga kuó ke mamata ai ki hono faitāpuekina ʻe he ngāue fakafaifekaú e moʻui ʻa e kakaí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:9–13

ʻOku fai ʻe Sīsū Kalaisi ha faleʻi fakatāutaha kia Tōmasi B. Māʻasi.

Fakamatalaʻi ange ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:9–13 ʻa e faleʻi naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ke tokoni kia Tōmasi B. Māʻasi ʻi heʻene moʻui fakatāutahá pea ʻi heʻene hoko ko ha faifekaú. Kimuʻa e kalasí, hiki e ngaahi fakahinohino ko ʻení he palakipoé pe teuteuʻi kinautolu ʻi ha laʻipepa tufa ke takitaha e kau akó:

Ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:9–12, pea ʻiloʻi ha taha ʻo e faleʻi ʻokú ke ongoʻi ʻe mahuʻinga ke tau muimui ki ai he ʻahó ni. Teuteu ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  1. Ko e fē ʻa e faleʻi naʻá ke filí? Ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu he ʻahó ni ʻa e faleʻi ko ʻení?

  2. Ko e hā ha founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakaʻaongaʻi ai e faleʻi ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí?

  3. ʻE ʻaonga fēfē kiate kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he faleʻi ko ʻení?

Vahe e kau akó ke nau ngāue tautau tokoua. Kole ange ke nau ako fakafoʻituitui ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:9–12 pea vahevahe leva ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení mo honau ngaahi hoá.

Hili e vahevahe ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:13 pea talamai ʻa e tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Māʻasi ʻo kapau te ne faivelenga. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke haʻu ki he palakipoé pea hiki ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻo hangē ha tefitoʻi moʻoní, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi lea kapau mo e ʻe. Poupouʻi ʻa e toenga ʻo e kalasí ke tokoni ki he tokotaha akó ʻo ka fie maʻu. Neongo ʻe ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehe, ʻoku totonu ke mahino ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau ʻoku tau faivelenga ki he ngataʻangá, ʻe ʻiate kitautolu leva ʻa e ʻEikí. Fakamahinoʻi ange ʻoku fekauʻaki ʻa e moʻoni ko ʻení mo kitautolu ʻi heʻetau feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé pea pehē ʻi ha ngaahi tūkunga kehé.

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai naʻe ʻiate koe ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo feinga ke faivelenga kiate Iá? (Tuku ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ai ki he fehuʻi ko ʻení kimuʻa pea nau tali. Fakakaukau ke ke vahevahe ha meʻa naʻá ke aʻusia.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa Paʻale P. Pālati mo Saipa Pitasoni ke kau ki he ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná

Kole ki he kau akó ke nau sio ki he mape ʻi heʻenau ngaahi folofolá ʻoku ui “Ko e Hiki Fakahihifo ʻa e Siasí” (vakai, Ngaahi Mape ʻo e Siasí, Mape fika 6). Pe te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha mape lahi ʻoku hā ai ʻa e vāmamaʻo ʻo Niu ʻIoke mo Mīsuli, USA.

  • Ko e fē e feituʻu naʻe ui ʻa ʻŌliva Kautele mo Pita Uitemā ko e Siʻí ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí? (Kapau ʻoku ʻikai ke manatuʻi ʻe he kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke nau vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:8–9; 30:5. Naʻe ui ʻa e kau faifekau ko ʻení ke malanga “ki he kau Leimaná,” ʻi he kauʻāfonua fakahihifo ʻo Mīsulí. Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ko ʻení ʻi he mapé.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e talateu ki he vahé ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea ʻiloʻi ʻa e fehuʻi naʻe maʻu ʻe he kaumātuʻa ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻo kau ki he misiona ne ui ʻa ʻŌliva Kautele mo Pita Uitemā ke fakahokó.

  • Ko e hā e fehuʻi naʻe maʻu ʻe ha kaumātuʻa ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻo kau ki he ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná? (Naʻa nau fie maʻu ke ʻilo pe ʻe toe ui mo ha kau faifekau ke akoʻi ʻa e kau Leimaná.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe ui ʻa Paʻale P. Pālati mo Saipa Pitasoni ke faí mo e meʻa naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kiate kinauá.

  • Ko e hā naʻe ui ʻa Paʻale mo Saipa ke faí?

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kiate kinauá?

Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻa e meʻa ʻoku faitatau ʻi he ngaahi talaʻofa naʻe fai mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32:3 mo e tefitoʻi moʻoni kuo hiki he palakipoé: Kapau ʻoku tau faivelenga ki he ngataʻangá, ʻe ʻiate kitautolu leva ʻa e ʻEikí.

Te ke fie fakamatalaʻi ange ʻi he lolotonga e faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1830 mo e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1830–31, naʻe meimei ke fononga lalo ʻa e kiʻi kulupu ko ʻeni ʻo e kau faifekaú (ne toki kau kimui ange ai ha tokotaha papi ului mei ʻOhaiō ko hono hingoá ko Feletiliki G. Uiliamisi) ʻi ha maile ʻe 1,500 (meimei kilomita ʻe 2,400 ) mei Feieti, Niu ʻIoke, ki Tauʻatāina, Mīsuli. Naʻe aʻu atu ʻa e kau faifekau ʻe toko fā ko ʻení ki Tauʻatāina ʻi he konga ki loto ʻo Sānuali 1831. ʻI ha konga ʻo ʻenau fonongá, naʻa nau kātekina ʻa e momokó, matangi mālohí, ongosia lahi, ʻo moʻui pē ʻi he mā koane momoko mo e puaka mata. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, naʻe fute ʻe tolu e sinoú ʻi he feituʻu ne nau lue aí. Neongo e ngaahi faingataʻa ko ʻení, naʻe lava lelei ʻa e kau faifekaú ʻo fakafeʻiloaki ʻa e ongoongoleleí ki he kau ʻInitia ʻAmelika ne nau nofo ʻi he Vahefonua ʻo e Kau ʻInitiá ʻi he kauʻāfonua fakahihifo ʻo Mīsulí. Naʻa nau toe malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi Menitoa mo Ketilani, ʻOhaiō, ki ha haʻofanga kakai ne nau fekumi ki ha toe fakafoki mai ʻo e tui faka-Kalisitiane ʻi he Fuakava Foʻoú. (ʻE ako lahi ange ʻa e kau akó ki he kakai ko ʻení mo honau taki ko Sitenei Likitoni, ʻi heʻenau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35.) Naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa te Ne ʻi he kau faifekau ko ʻení pea he ʻikai ikunaʻi kinautolu ʻe ha meʻa. (Vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System Manual, 2003], 84–85.)

Mahalo te ke fie fakaʻosi ʻa e lēsoni ko ʻení ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31

Ko e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31 ko e taha ia ʻo e niʻihi (vakai, T&F 30–36) ne foaki ʻe he ʻEikí ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi he vahaʻataimi naʻá Ne ʻuluaki fakahā ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo hono tānaki Hono kakaí (vakai, T&F 29:1–8) pea ʻi he taimi naʻá Ne ʻuluaki fakamahinoʻi ai ha feituʻu ke tānaki kinautolu ki aí (vakai, T&F 37).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:2, 5–8. ʻI heʻetau faivelengá, ʻe lava ke ʻilo ʻe he kau mēmipa hotau fāmilí ʻa e moʻoní

Kuo pau ke fili e tokotaha kotoa pē ʻoku ako fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí maʻana pe te ne tali ia. Ka neongo ia, ʻe lava ke tākiekina ʻe heʻetau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faivelengá e niʻihi kehé ki he leleí. He ʻikai fenāpasi maʻu pē ʻa e founga mo e taimi ʻa e ʻEikí ki hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá hangē ko ia naʻá Ne fai kia Tōmasi B. Māʻasi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31: 2, 5–8 mo ʻetau ngaahi ʻamanakí pe ngaahi fie maʻú. Ka neongo ia, ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni kau ki ha meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Kānatá ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa ki he kau faivelengá:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“ʻI he ʻaho ʻe taha ne tangutu ai ʻi hoku ʻōfisí ha faifekau foʻou ne toki tau ange. Naʻá ne ʻatamai lelei mo mālohi, vēkeveke mo ha holi ke ngāue, fiefia mo houngaʻia ke hoko ko ha faifekau. ʻI heʻema talanoá ne u pehē ange, ʻʻEletā, ʻoku ou tui pē naʻe poupou kakato atu hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé ʻi ho uiuiʻi ngāue fakafaifekaú.’ Ne punou hono ʻulú peá ne tali mai, ʻʻIkai, ʻoku ʻikai pehē. Ko e meʻá Palesiteni, he ʻoku ʻikai ke Siasi ʻeku tamaí. ʻOku ʻikai te ne tui tatau mo kitautolu, ko ia ai ʻoku ʻikai lava ke ne houngaʻia kakato ʻi hono mahuʻinga ʻo ʻeku ngāué.’ Ne ʻikai te u toe tatali pea naʻe ueʻi au ʻe ha Tokotaha kehe ke u pehē ange kiate ia, ʻʻEletā, kapau te ke faitotonu mo tauhi faivelenga ki he ʻOtuá ʻi hono malanga ʻaki ʻEne pōpoakí, ʻe kau hoʻo tamaí ki he Siasí ʻoku teʻeki ai ʻosi hoʻo ngāué.’ Naʻá ne kuku maʻu hoku nimá peá ne tangiʻo kamata ke tafe hifo ʻi hono kouʻahé mo ne pehē mai, ʻʻE hoko ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ia ʻi heʻeku moʻuí ke u mamata ki hano tali ʻe heʻeku tamaí ʻa e moʻoní.’

“Naʻe ʻikai nofo noa pē ʻa e talavou ko ʻení, mo fakaʻamu ʻe fakahoko ʻa e talaʻofá, ka naʻá ne muimui ki he sīpinga ʻa ʻĒpalahame Lingikoní, ʻa ia kuo fakamatalai ʻo pehē, ‘ʻI he taimi naʻá ne lotu aí, naʻá ne lotu ʻo hangē ʻoku fakafalala ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá, peá ne ngāue leva ʻo hangē ʻoku fakafalala kiate ia e meʻa kotoa pē.’ Naʻe pehē ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e talavoú ni.

Kimuʻa e kamata ʻa e konifelenisi kotoa pē ʻa e kau faifekaú ne u kumi ia ʻo fehuʻi ange, ʻʻEletā, ʻoku fēfē e tangataʻeikí?’

“Ko e tali tataú ai pē, ʻʻOku ʻikai ha fakalakalaka Palesiteni, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa naʻe fai kiate au ʻo fakafou mai ʻiate koe ko ʻeku palesiteni fakamisioná.’ Ne ʻosi atu e ngaahi ʻaho, ʻosi atu mo e ngaahi uike, hoko atu mo e ngaahi māhina pea ʻi he uike ʻe ua kimuʻa peá ma foki mo kimaua mei he ngāué, ne u maʻu ha tohi mei he tamai ʻa e faifekaú ni. ʻOku ou fie vahevahe ia mo kimoutolu he ʻahó ni.

“‘ʻAlā Siʻi Misa Monisoni:

“‘ʻOku ou fie fakamālō lahi atu kiate koe ʻi hoʻo tokangaʻi lelei hoku fohá ʻa ia ne toki ʻosí ni mai pē ʻene ngāue fakafaifekau ʻi Kānatá.

“‘Kuó ne hoko ko ha tākiekina fakalaumālie kiate kimautolu.

“‘Kimuʻa pea mavahe hoku fohá ki heʻene ngāue fakafaifekaú naʻe talaʻofa kiate ia te u hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí kimuʻa peá ne toki foki maí. ʻOku ou tui koe talaʻofa ʻeni naʻá ke fai kiate ia kae ʻikai te u ʻilo ki ai.

“‘ʻOku ou fiefia ke lipooti ai naʻe papitaiso au ki he Siasí ʻi ha uike ʻe taha kimuʻa pea ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú. …

“‘… Naʻe toki papitaisó ni ʻa hono tehiná pea fakamaʻu ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

“‘Tuku muʻa ke u toe fakamālō atu ʻi he angaʻofa mo e ʻofa naʻe fai ki hoku fohá ʻe hono ngaahi tokoua ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú lolotonga e taʻu ʻe ua kuohilí.

“‘Fakaʻapaʻapa atu,

“‘Ko ha tamai loto houngaʻia.’

“Kuo toe tali ha lotu loto fakatōkilalo ʻi he tui” (ʻi he Conference Report, Apr. 1964, 131–32).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:10. Naʻe hoko fēfē ʻa Tōmasi B. Māʻasi ko ha “tangata faitoʻo ki he siasí”?

Naʻe maʻu ʻe Tōmasi B. Māʻasi ha ngaahi taukei ʻi hono fakaʻaongaʻi fakafaitoʻo e lauʻi ʻakaú pea lava ke tokoniʻi ʻa e kakaí ʻaki ʻene ʻiló. Ka neongo ia, ko ʻene uiuiʻi maʻongoonga angé ko hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa kuo lekooti hono foaki ʻe Tōmasi B. Māʻasi hono taimí ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e Siasí ke fakaleleiʻi ʻenau ngaahi palopalemá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32. Naʻe ola lelei e ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná?

Neongo naʻe ʻikai fuʻu ola lelei ʻa e ʻuluaki misiona ki he kau Leimaná ʻi he uiui ki he kau ʻInitia ʻo ʻAmeliká, ka naʻe ʻi ai ha ola mahuʻinga ʻi he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

“Ko e fononga ʻi ha meimei maile ʻe tahamano tahaafe hongofulu mā nimá, pea ko e konga lahi ʻi ha feituʻu maomaonganoa pea ʻi he ngaahi matangi kovi ke taimi lahi ʻi ha māhina ʻe fā. Ka neongo iá, ko ha fononga ne ʻaonga ʻaupito, he naʻe tokolahi e niʻihi ne nau tali ʻa e Ongoongoleleí ʻi he halá pea maʻe ʻi ai ha ngaahi kolo ʻo e Siasí ne fokotuʻu ʻi Ketilaní mo e ngaahi feituʻu kehe, pea naʻe kau ai ha kau tangata mālohi lahi ki he Siasí. Ko e fuofua fononga fakafaifekau ʻeni ki he fakahihifo ʻo e siteiti ko Niu ʻIoké, pea naʻe ʻikai lava ke fakafuofuaʻi e lelei hono ola mo hono lelei ki he Siasí”(Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:150).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32:1–3. Parley P. Pratt mo Ziba Peterson

Naʻe fai mai ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32 kia Paʻale P. Pālati mo Saipa Pitasoni. Fakakaukau ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala fakahisitōlia ko ʻení ke tokoniʻi e kalasí ke nau ako lahi ange ki he ongo tangatá ni:

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, naʻe fononga ai ʻa Paʻale P. Palati mo hono uaifi ko Thankful, fononga mei honau ʻapí ʻi ʻEmihēsiti, ʻi ʻOhaiō, ke ʻaʻahi ki he kāinga ʻi he siteiti ko Niu ʻIoké. Naʻe ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Paʻale ke tuʻu ʻi he kolo ʻo e Niuake, Niu ʻIoke, ofi ki Palemaila, naʻá ne ʻilo ai fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tohi kimui ʻa ʻene tali ki he tohí:

ʻĪmisi
Parley P. Pratt

“ʻOku ou laukonga ʻi he ʻahó kotoa; naʻe hoko e kaí ko ha fakakavenga, naʻe ʻikai ke u fie kai; ke hoko ʻa e mohé ko ha fakakavenga ʻi he hoko mai ʻa e poó, he naʻá ku saiʻia ange ke laukonga kae ʻoua kuó u mohe.

ʻI heʻeku lautohí naʻe hoko mai e laumālie ʻo e ʻEikí kiate au, pea naʻá ku ʻilo mo mahino kiate au naʻe moʻoni ʻa e tohí” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt [1938], 20).

Naʻe fononga ʻa Paʻale ki Palemaila, ʻo ne fetaulaki mo akoʻi ai ia ʻe Hailame Sāmita. Ne ʻikai fuoloa mei ai, ne fononga ʻa Hailame mo Paʻale ki Feieti, Niu ʻIoke, ke feʻiloaki mo e kāingalotu ʻo e kolo ʻo e Siasí ne fakaʻau ke tupu tokolahí. Naʻe papitaiso ʻa Paʻale pea fakanofo ia ko ha kaumātuʻa ʻe ʻŌliva Kautele ʻi Sepitema 1830.

ʻOku siʻi e ʻilo kau ki hono fakaului ʻo Saipa Pitasoni. ʻOku tau ʻilo ne papitaiso ia ʻe ʻŌliva Kautele ʻi ʻEpeleli 1830 pea naʻe fakanofo ia ko ha kaumātuʻa ʻi Sune ʻo e taʻu pē ko iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32:3. “ʻE ʻikai ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe ha meʻa”

Ko e fakamatala ko ʻení ko ha sīpinga ʻo hono tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí Paʻale P. Palati ʻi heʻene fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú:

Ne puke pōpula ʻa Paʻale ʻi ha maile ʻe nimangofulu ʻi he fakahihifo ʻo Ketilaní, ʻo tukuakiʻi ia ki ha “ngaahi meʻa laulaunoa,” pea hopo ʻo “tuʻutuʻuni ke tuku pōpula” pe ke ne totongi ha moʻua (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt [1938], 36) Koeʻuhí ne ʻikai ke ne lava ʻo totongi ia, naʻe nofo pōpula ʻa Paʻale he pō ko iá ʻi ha fale tali-fonongá. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ne talanoa taimi nounou mo hono ngaahi hoá mo poupouʻi kinautolu ke hoko atu ʻenau fonongá, pea palōmesi he ʻikai fuoloa kuó ne maʻu atu kinautolu. Naʻe lipooti ʻe Paʻale ʻo pehē: “Hili ʻa e nofo pē he veʻe afí mo ha ʻōfisa, naʻá ku kole ke u kiʻi hū ki tuʻa. Naʻá ku hū fakataha mo ia ki tuʻa ki he kakaí. Naʻá ku pehē ange, ‘ʻE Misa Peapoti, ʻokú ke veʻe vave ke lova?’ Naʻá ne pehē mai, ‘ʻIkai, ka kuó u akoʻi ʻeku kulií ke tokoni mai ʻi hoku fatongiá ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí; te ne tukuhifo ha tangata pē ʻi haʻaku fekau.’ ‘Sai, ʻe Misa Peapoti, kuó ke fakamālohiʻi au ke u ʻalu ʻi ha maile ʻe taha, kuó u fononga mo koe ʻi ha maile ʻe ua. Kuó ke ʻomi kiate au ha faingamālie ke malanga, hiva, mo fakafiefiaʻi au ʻaki ha nofoʻanga mo ha kai pongipongi. Kuo pau ke hoko atu he taimí ni ʻeku fonongá; kapau ʻokú ke veʻe vave peá ke kau mo au ʻi ha lova. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo angaʻofa kotoa pē—nofo ā, tangataʻeiki.’

“Ne kamata leva ke hoko atu ʻeku fonongá, lolotonga ia ʻokú ne moʻutāfuʻua pea ʻikai lava ke manga ki muʻa. … Naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻane taimi feʻunga ʻi heʻene moʻutāfuʻuá ke tuli au kae ʻoua kuó u mamaʻo ʻaki ha ʻiate ʻe uangeau nai. … Naʻá ne tuli vave mai mo kaikaila ki heʻene kulií ke puke mai au. Ne vave hono tuli au ʻe he kulií ʻaki hono iví kotoa pea ko e taha ia he kulī lahi taha kuó u mamata aí; ne kei tulimui mai pē ʻa e ʻōfisá mo pasi hono nimá pea kaila, ‘puke ia sitiu, ʻe sitiu—puke ia—sio—puke maʻu ia, ʻoku ou pehē atu— tukuhifo ia,’ mo tuhu ki he feituʻu ne u lele ki aí. Naʻe vave e aʻu mai e kulií, pea ʻi heʻene ʻohofi aú ne vave ha haʻu ha fakakaukau kiate au, ke u tokoni ki he ʻōfisá ke fekauʻi e kulií ʻi heʻene fuʻu ʻitá ki ha vaoʻakau ʻi muʻa siʻi ʻiate au. Naʻá ku tuhu leva ki he feituʻu ko iá, pasi hoku nimá pea kaila ʻo fakatatau ki he ʻōfisá. Naʻe fakavave hake ʻa e kulií ʻo fakalaka ʻiate au ki he vaoʻakaú; ʻi hono fakaʻaiʻai atu ʻe au mo e ʻōfisá, peá ma fakatou lele atu ki he feituʻu tatau.”

ʻI heʻene hao mei he kulií mo e ʻōfisá, ne kau fakataha atu ʻa ʻEletā Palati mo hono kaungāngāué ʻi ha hala ʻe taha. Ne toki ʻilo kimui ʻe Paʻale ne kau ʻa Simione Kata, ʻa ia naʻá ne tuku ai ha Tohi ʻa Molomoná, fakataha mo ha toko onongofulu nai ʻi he feituʻu ko iá ki he Siasí (vakai, Autobiography of Parley P. Pratt, 38–39).