Seminelí
Lēsoni 110: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105


Lēsoni 110

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105

Talateú

ʻI he talangofua ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻe faʻu ʻe he he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e toko 200 kehe nai ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ke ō ʻo tokoni ki he Kāingalotu ʻa ia kuo tuli mei he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí. Lolotonga ʻenau nofo kemi ofi ki he Vaitafe Taumātaʻu ʻi Mīsulí ʻi he ʻaho 22 ʻo Sune, 1834, ne maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105. Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ʻi he fakahā ko ʻení, he ʻikai huhuʻi e fonua ko Saioné ʻi he taimi ko iá. Naʻe toe fai foki ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e meʻa kuo pau ke hoko ki Saioné kae lava ke huhuʻi ʻi ha taimi he kahaʻú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:1–19

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau tatali ki hono huhuʻi ʻo Saioné

Kimuʻa e kalasí, ʻomai ha ipu pepa, ulapapeni, mo ha meʻi afo ʻe tolu. Kuo pau ke siʻisiʻi ange e fō lahi ʻo e ulapapení ʻi he fō lahi ʻo e ipú. Nonoʻo e ngaahi afó ki he ulapapení ke vahevahe tatau.

ʻĪmisi
paper cup, rubber band, string

Kamata e lēsoní ʻaki hano kole ha kau ngāue tokoni ʻe toko tolu. Fokotuʻu ʻa e ipú ʻi ha meʻa ʻoku tokalelei, pea fakahinohinoʻi e kau tokoní ke toʻo hake ʻa e ipú ʻo ngāue ʻaki pē e ulapapení mo e ngaahi afó. Fakahā ange he ʻikai ke nau lava ʻo ala ki he ulapapení; kuo pau ke nau puke ʻa e ngaahi afó. (Ke fakahoko e ngāué ni, ʻe fie maʻu ke ngāue fakataha e kau akó pea fusi ʻi he taimi tatau ʻa e afo takitaha ʻaki ʻa e mālohi tatau kae lava ke mafao feʻunga ʻa e ulapapení ke puke hake ʻa e ipu pea hiki hake leva ia.)

Hili hono fakakakato ʻe he kau akó e ʻekitivitī ko ʻení, fai ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e fatongia ʻo e uouangatahá ʻi hono fakahoko e ngāué ni?

Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe kenau tānaki fakataha ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakatuʻasinó mo uki ha kau ngāue tokoni ke tokoni ki he Kāingalotu kuo tuli mei he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí, ʻi hono toe fakafoki mai honau kelekelé. ʻI he kamata ʻe he kau akó ʻa e fealeaʻaki ʻo e ʻaho ní ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105, poupouʻi kinautolu ke nau kumi ʻa e fatongia ʻe taha ʻo e uouangatahá ʻi he feinga e Kāingalotú ke fakafoki mai ʻa e fonua ko Saioné.

Kole ki he kau akó ke nau fakamanatu mei heʻenau ako ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 103 e tokolahi ʻo e kau ngāue tokoni naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke nau kau ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné (500) mo e fika siʻisiʻi taha naʻá Ne fie maʻú (100). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he tokolahi ʻo e kakai ne nau loto fiemālie ke kau ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ʻi he fuofua mavahe atu e kulupú.

Naʻe ʻikai ola lelei ʻa e tali ki he feinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e niʻihi kehe ke kumi ʻa e kau ngāue tokoní mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he ʻApitanga ʻo Saioné ʻo hangē ko ia ne ʻamanaki ki aí. ʻI he taimi ne kamata ai ʻe he ʻapitangá, pe kau taú, ʻenau laká ʻi he kamataʻanga ʻo Mē 1834, ko e kakai pē ʻe toko 122 naʻe loto fiemālie ke ʻalú. Naʻe fakakau ʻe he ʻApitanga ʻo Saioné ha kau ngāue tokoni kehe ʻi he halá ki Mīsuli. ʻI he fetaulaki e kulupu naʻe tānaki ʻe Hailame Sāmita mo Laimani Uaiti mei he Tafaʻaki Misikení mo e kulupu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he konga kimuʻa ʻo Sune 1834, naʻe kau ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ha kakai tangata pē ʻe toko 200 tupu siʻi, kau fafine ʻe toko 12, mo e fānau ʻe toko 9 (vakai, Alexander L. Baugh, “Joseph Smith and Zionʻs Camp” Ensign, June 2005, 45).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:7–8. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ʻuhinga ʻe taha naʻe fili ai e niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ke tokoni ki honau kaungā Kāingalotu ʻi Mīsulí. Kole ange leva ki he kau akó ke lipooti e meʻa ne nau maʻú.

Fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke nau tau fetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:1–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he founga naʻe uesia ai ʻe he talangataʻá mo e ʻikai ha uouangatahá ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. (Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e veesi 5, ʻe ala tokoni ke fakamatalaʻi ange ʻoku kau ʻi he “fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé” ʻa e ngaahi fono mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻoku fie maʻu ke tau talangofua ki aí, ʻa e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ke tau maʻú, mo e ngaahi fuakava ʻoku fie maʻu ke tau tauhi ke maʻu ai e puleʻanga fakasilesitialé.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne ʻikai uouangataha mo talangofua ai e kau mēmipa ʻo e Siasí?

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā kuo pau ke tau fai ke tokoni ai ʻi hono langa hake ʻo Saioné? (ʻI he tali ʻa e kau akó, tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ke tokoni ʻi hono langa hake ʻo Saioné, kuo pau ke tau uouangataha mo talangofua ki he meʻa kotoa pē ʻoku kole mai ʻe he ʻOtuá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻa e uouangatahá mo e talangofuá ki he langa hake ʻo Saioné?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo nau tokoni ke mahino kiate koe ʻa e mahuʻinga ʻo e uouangataha ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí?

Fakamatalaʻi ange naʻe aʻusia ʻe kinautolu naʻe loto fiemālie ke kau ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ha ngaahi faingataʻa mo e ngaahi mana lahi ʻi he kotoa ʻo ʻenau fonongá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau ala tali ʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻá.

Naʻe laka atu e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi ha maile ʻe 900 nai (kilomita ʻe 1,450) fou atu ʻi he ngaahi siteiti ʻe 4, ʻo fononga ʻi he vahaʻa ʻo e maile ʻe 20 mo e 40 (kilomita nai ʻe 30–60 ) he ʻaho ʻi he aho ʻe 45. Naʻe aʻusia ʻe he kau mēmipa ʻo e ʻapitangá ʻa e fā ʻo e vaʻé, ʻea vela mo ʻafú, nounou ʻi he meʻakaí, mo e meʻakai ʻikai moʻuileleí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ne fakatupu ʻe he fieinuá ke inu e kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e ʻapitangá ʻa e vai mei he anó ʻa ia kuo sivi mei ai ʻa e ikeika ʻā vaí (ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi honau nifó ke sivi ʻaki) pe inu ʻa e vai mei he hala ʻo e hōsí hili ha ʻuha lōvai. Naʻe faʻa fakamanamanaʻi foki ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi he fakamālohi mei he niʻihi kehé, ʻi he kotoa ʻo e fonongá. (Vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 143–45.)

  • ʻOkú ke pehē naʻá ke mei tali fēfē ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange hili e tūʻuta e kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi Mīsulí, ne nau ʻilo ai ne ʻikai tauhi ʻe Taniela Tanikilini, ko e kōvana ʻo Mīsulí, ʻa ʻene palōmesi ke tokoniʻi e Kāingalotú ke nau toe foki ki honau ngaahi kelekele ʻi he Vahefonua Siakisoní. Neongo ʻa e ongoongo fakalotosiʻi ko ʻení, ka naʻe hoko atu e ʻApitanga ʻo Saioné ki he Vahefonua Siakisoní, ʻo tatali ki ha toe fakahinohino mei he ʻEikí.

Fakahā ange ki he kau akó naʻe maʻu e fakahinohino naʻe fie maʻú ʻi ha fakahā mei he ʻEikí ʻi he ʻaho 22 ʻo Sune, 1834, hili e fononga ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi he meimei uike pea ne nau maile pē ʻe 10–20 (kilomita nai ʻe 15–30) mei he Vahefonua Siakisoní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:9–14. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ne folofola e ʻEikí kuo pau ke nau fai fekauʻaki mo e huhuʻi ʻo Saioné.

  • Ko e hā naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ki he ʻapitangá ke nau fai fekauʻaki mo e huhuʻi ʻo Saioné?

  • Kapau naʻá ke kau ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné, naʻá ke mei ongoʻi fēfē ʻi he fanongo ki he fakahā ko ʻení kimuʻa pē pea tūʻuta ki he feituʻu naʻá ke fakataumuʻa ki aí?

  • Ko e hā e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he ʻikai ke huhuʻi ʻa Saione ʻi he taimi ko iá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:18–19. Kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he ʻuhinga naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ke fononga ki Mīsuli pea toki fakahā ange he ʻikai ke fakafoki e Kāingalotú ki honau kelekele ʻi Saioné ʻi he taimi ko iá.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻe fekau ai ʻe he Eikí e ʻApitanga ʻo Saioné ke fononga ki Mīsuli pea toki fakahā ange naʻe teʻeki ai taimi ke huhuʻi ʻa Saioné? (Ko ha ʻahiʻahiʻi ʻeni ʻo e tuí. ʻE ala tokoni ke fakamatalaʻi ange ʻe lava ke ʻuhinga e ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí ki ha siviʻi pe te tau fili ai ke falala mo talangofua ki he ʻEikí ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi tūkungá.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne ʻahiʻahiʻi ai e tui ʻa e kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné lolotonga ʻenau aʻusiá?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻe ala ʻiloʻi ʻe he kau akó Kuo teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻanautolu ʻoku faivelenga ʻi honau ngaahi ʻahiʻahí.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ha ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí? Kuo teuteuʻi fēfē koe ʻe he ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻo tuí ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga angé?

Fakahā ki he kau akó naʻe tāpuekina e kau tangata tokolahi ne tokoni ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ʻaki ha ngaahi faingamālie ke ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí. Naʻe fokotuʻu ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú, ʻi Fepueli 1835. Naʻe ngāue ʻa e toko hiva ʻo e ʻuluaki Kau ʻAposetoló mo e kau mēmipa kotoa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné. (Vakai, Church History in the Fulness of Times, 151.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmitá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he fatongia ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi hono teuteuʻi e kakai tangatá ki he ngaahi tuʻunga fakatakimuʻá:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Ne ʻikai finangalo e ʻOtuá ke mou tau. Naʻe ʻikai ke Ne lava ʻo fokotuʻu Hono puleʻangá ʻaki ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ke fakaava e matapā ʻo e Ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, pea mo e kau tangata ʻe fitungofulu fakatatau mo ʻenau fakahinohinó ke muimui ʻi honau ʻaluʻangá, tuku kehe kapau naʻá Ne fili kinautolu mei he kau tangata kuo nau foaki ʻa ʻenau moʻuí, pea fai ha feilaulau lahi ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé” (ʻi he History of the Church, 2:182; vakai foki, Church History in the Fulness of Times, 151).

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e falala mo e talangofua ki he ʻEikí ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:20–41

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú e meʻa kuo pau ke nau fai kimuʻa pea huhuʻi ʻa Saioné

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:20–37 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotu ʻi Mīsulí ʻa e founga ke nau tali ʻaki ʻa e fakatanga ne nau aʻusiá lolotonga e tatali ki he huhuʻi ʻo Saione ʻi he kahaʻú. Naʻá ne faleʻi kinautolu ke nau loto-fakatōkilalo mo fakaʻehiʻehi mei hono fakatupu ha fakakikihí. Naʻá ne fakamatalaʻi ange naʻe fie maʻu ke fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu ʻi he teuteu atu ki he huhuʻi ʻo Saioné. Hangē ko ia naʻá Ne folofola ʻaki kimuʻa ʻi he fakahā tatau pē, ne pau ke “akoʻi [kinautolu] ʻo haohaoa ange, pea nau maʻu ʻa e poto mahení, pea ʻilo ʻo haohaoa ange ki honau fatongiá, pea mo e ngaahi meʻa [naʻá Ne] ʻekeʻi mei honau nimá” (T&F 105:10).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku totonu ke tau tali ʻaki ʻa e fakatangá?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:38–41 pea fili ha kupuʻi lea mei he ngaahi vēsí ʻoku nau fakamatalaʻi fakanounou e meʻa naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau fai ʻi he tali ki heʻenau kau fakamālohí.

  • Fakatatau ki he veesi 40, ko e hā e tāpuaki ʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi Mīsulí ʻo kapau naʻa nau feinga ke nofo melino mo e niʻihi kehé? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he tali ʻa e kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau feinga ke nofo melino mo e niʻihi kehé, ʻe ngāue fakataha leva ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke tau lelei ai.)

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ai ke nofo melino mo e niʻihi kehé?

  • Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo feinga ke nofo melinó, kau ai mo kinautolu ʻoku nau ala fakatangaʻi koé?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ha meʻa ʻe taha te nau lava ʻo fai ke fekumi lelei ange ai ke nofo melino mo e niʻihi kehé ʻi heʻenau moʻuí, tautautefito ki he taimi ʻe ala ngaohikovia ai kinautolú, pea ke nau hiki ha taumuʻa ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ke muimui ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105. Ko e mavahe ki he ʻApitanga ʻo Saioné

Kimuʻa pea nau mavahe ki Ketilani, ʻOhaioó, “naʻe talaʻofa [ʻa Siosefa Sāmita] ki he kau tangatá kapau te nau moʻui ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke nau faí, ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻo tauhi ʻene ngaahi fekaú, … ʻoku totonu ke nau foki hao kotoa mai pē” (ʻi he Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 143). Ka ʻikai, naʻe fakatokanga ange ʻa e Palōfitá, te nau mamahi ʻi he houhau ʻa e ʻOtuá.

Naʻe mavahe ʻa e kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné mo e ngaahi fakapapau pehē, ʻi heʻenau ʻiloʻi ne ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻenau moʻuí ʻi heʻenau kau atu ki he fononga ko ʻení. Naʻe fakahaaʻi ʻe Hiipa C. Kimipolo ʻa e ngaahi ongo ʻa ha tokolahi ʻi he taimi ko iá:

ʻĪmisi
Hiipa C. Kimipolo

“Naʻe kamata ʻemau fonongá ʻi he ʻaho 5 ʻo Mē (1834), pea ko ha pongipongi molumalu ʻeni kiate au. Naʻá ku feʻiloaki fakamāvae mo hoku uaifí mo ʻema fānaú mo hoku kaungāmeʻá, pea naʻe ʻikai te u ʻiloʻi pe te u toe sio kiate kinautolu ʻi he kakanó pe ʻikai, he naʻá ku kau mo ha niʻihi ʻo hoku ngaahi tokouá ʻi hono fakamanamanaʻi ʻi he fonua ko iá pea ʻi Mīsuli foki ʻe homau ngaahi filí, mo pehē te nau fakaʻauha mo tāmateʻi mo toʻo ʻaupito ʻa kimautolu mei he funga ʻo e fonuá” (ʻi he Orson F. Whitney, The Life of Heber C. Kimball [1945], 40).

Naʻe tuku ʻe he kau tangata tokolahi ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ha ngaahi fāmili kiʻi paʻanga siʻisiʻi pe taʻe paʻanga pea ʻikai mo ha maʻuʻanga paʻanga. Naʻe tō ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngoue ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi faingataʻá, kae lava e kakai fefiné mo e fānaú ʻo toli e koane mo e ngaahi ngoue kehé lolotonga e mavahe ʻa e kau taú. Ko e fakaʻavalisi e taʻu ʻo e kau tangata ʻi he ʻapitangá ko e taʻu 29. Naʻe taʻu 16 ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻa ia naʻe tokoua ʻaki ʻe he Palōfitá, pea taʻu 14 ʻa ʻEtisoni Kulini. Ko e taʻu motuʻa tahá ko e taʻu 79. Naʻe taʻu 28 pē ʻa Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe fili ke hoko ko e “ʻeikitau pule ʻo e kau tau ʻa ʻIsilelí.” (Vakai, Church History in the Fulness of Times, 142–52.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105. Ko e maluʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné

Naʻe faʻa fakamanamanaʻi ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi he fakamālohi ʻa e niʻihi kehé, ʻi he kotoa ʻo e fonongá. Ka neongo ia, naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 103:20. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Neongo ʻa e hokohoko fakamanamanaʻi kimautolu ʻe homau ngaahi filí ka naʻe ʻikai ke mau ilifia, pe te mau momou ke fakahoko ʻemau fonongá, he naʻe ʻiate kimautolu ʻEne kau ʻāngeló, pea naʻe tuʻu taʻe ueʻia e tui ʻa ʻemau kiʻi kulupú. ʻOku mau ʻilo ko homau kaungāfonongá ʻa e kau ʻāngeló, he naʻa mau mamata kiate kinautolu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 332).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:5. Ko e fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Ko e fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé … ko e fono mo e ngaahi fuakava ia ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻetau toutou manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí mo ʻetau fakapapau ke talangofua, feilaulau, fakatapuí, pea mo e faitōnungá” (“Haʻu ki Saione,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 39).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻĒselā Tafi Penisoni:

ʻĪmisi
Palesiteni Ezra Taft Benson

“ʻOku fālute ʻe he fono ʻo e ongoongoleleí ʻa e ngaahi fono, ngaahi tefitoʻi moʻoni, mo e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku fie maʻu ki hotau hakeakiʻí” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 337).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:19. “Ke siviʻi ʻa ʻenau tuí”

Ko e fekau ko ia ke foki ki Ketilani ʻo ʻikai tau maʻá e Kāingalotu ʻi Mīsuli ko ha ʻahiʻahiʻi ia ʻo e tuí ki he kau mēmipa tokolahi ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné. Naʻe fakafepaki ha niʻihi pea nau hē kimui ange mei he moʻoní. ʻI he konga kimuʻa ʻenau fonongá, naʻe fakatokanga e Palōfitá ki he kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné ʻe ʻomi ʻe heʻenau mavahevahé, fekeʻikeʻí, mo e talangataʻá ha tautea (ko ha meʻa fakamamahi pe puke lahi) kiate kinautolu. Naʻe toe fai ʻe he Palōfitá ʻa e fakatokanga ko ʻení, koeʻuhí ko e ʻita mo e ngaahi lāunga taʻetotonu ne tupu mei he fakahinohino ʻa e ʻEikí ke ʻoua ʻe taú. ʻI he ʻaho 24 ʻo Sune, 1834, naʻe puke e kau mēmipa tokolahi ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi he kōlelá. Naʻe mafola ʻa e mahaki fakaʻauhá, ʻo fakatupu ai e fakalele lahi, lua, mo e felāngaaki ʻi he vaʻé. Kimuʻa pea ʻosí, naʻe puke ha kakai nai ʻe toko 68 ʻi he mahakí, kau ai ʻa Siosefa Sāmita, pea naʻe mālōlō ha kau mēmipa ʻe toko 13 ʻo e ʻapitangá mo e ongo mēmipa fakalotofonua ʻe toko 2. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 2 ʻo Siulaí, naʻá ne “fakahā ange kiate kinautolu kapau te nau fakavaivaiʻi kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí mo fuakava ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea talangofua ki heʻeku faleʻí, ʻe taʻofi ʻa e mahaki fakaʻauhá ʻi he taimi pē ko iá, pea he ʻikai toe ʻi ai ha kōlela ʻiate kinautolu. Naʻe fuakava ʻa e kau tangatá ʻo fakatatau ki he fekau ko iá ʻi he hiki honau nimá, pea naʻe taʻofi ʻa e mahaki fakaʻauhá” (ʻi he History of the Church, 2:120).

Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi feilaulau ʻa e kau mēmipa ʻo e ʻapitangá pea tāpuekina kinautolu ki he meʻa naʻa nau loto fiemālie ke faí. Naʻe fakangata ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi Siulai ʻo e 1834. Ne ʻikai lavaʻi ʻe he niʻihi ʻa e siviʻi ʻo ʻenau tuí pea nau mavahe mei he Siasí, ka naʻe fakamālohia ʻa kinautolu naʻe faivelengá ʻe he aʻusiá.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Felengikilini D. Lisiate ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Franklin D. Richards

“Naʻe lau ʻe he tokolahi ʻa e ‘fononga ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné’ ko ha meʻa taʻeʻaonga pea ʻikai ola lelei. Naʻe pehē ʻe ha tangata ʻi Ketilani naʻe ʻikai ke ʻalu mo e ʻapitangá, ʻi heʻene foki maí, ne feʻiloaki mo Pilikihami ʻIongi peá ne pehē ange, ‘Ko e hā naʻá ke maʻu ʻi he fononga taʻeʻaonga ko ʻeni ki Mīsuli mo Siosefa Sāmitá?’ Naʻe tali ange ʻe Pilikihami ʻIongi, ‘Ko e meʻa kotoa pē naʻa mau ō aí. ‘He ʻikai te u fakafetongi e aʻusia naʻá ku maʻu ʻi he fononga ko iá ʻaki koloa kotoa pē ʻo e Vahefonua Keaungá,’ ko e vahefonua naʻe tuʻu ai ʻa Ketilani ʻi he taimi ko iá. (B. H. Roberts, “Brigham Young, A Character Sketch,” Improvement Era, vol. 6 [June 1903], p. 567.)” (“The Purpose of Life: To Be Proved,” Ensign, Dec. 1971, 50).

Naʻe hoko e ʻApitanga ʻo Saioné ko ha faingamālie ki hono kau mēmipá ke fakahaaʻi ki he ʻEikí pea mo kinautolu ʻa e lahi ʻo ʻenau faivelenga mo e mateaki ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Ne fou e tokolahi ʻo e kau fuofua taki ʻo e Siasí ʻi ha sivi naʻe fakataumuʻa ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa fakalangí, ʻo hangē ko ʻĒpalahamé. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ne ʻikai vakaiʻi ʻe kinautolu naʻa nau laka atu ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ʻa e feituʻu ʻuta ʻo Mīsulí ka ko e meʻa ne nau malavá” (“Notwithstanding My Weakness,” Ensign, Nov. 1976, 14).