Seminelí
Lēsoni 44: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39–40


Lēsoni 44

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39-40

Talateú

ʻI Sānuali ʻo e 1831, ne fetaulaki ai ha faifekau Palotisani ko hono hingoá ko Sēmisi Kōveli mo Siosefa Sāmita ʻi Feieti, Niu ʻIoke, pea “fuakava mo e ʻEikí te ne talangofua ki ha faʻahinga fekau pē ʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻene tamaioʻeiki ko Siosefá” (vakai, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 233–34). ʻOku lekooti e tali ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39. Ne uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻi he fakahaá ʻa Sēmisi Kōveli ke papitaiso pea ke malanga ʻaki e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻOhaiō. Ka, ʻi he ʻaho hili hono maʻu ʻo e fakahaá, ne mavahe ʻa Sēmisi Kōveli mei Feieti pea “foki ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni motuʻá mo e kakaí” (History of the Church, 1:145). Ne fai mai leva ʻe he ʻEikí ha fakahā kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻo fakamatalaʻi e ʻuhinga ne ʻikai talangofua ai ʻa Kōveli ki he ngaahi fekau ne fai kiate iá. ʻOku lekooti ʻa e fakahaá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:1-12

ʻOku fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Sēmisi Kōveli ke maʻu ʻEne ongoongoleleí pea papitaiso

Kole ki he kau akó ke fakakaukauloto ki hano toki foaki ange ha meʻaʻofa ʻe ha mātuʻa pe ha taha ʻoku nau ʻofa ai. ʻI heʻenau fakaava e meʻaʻofá, ʻoku nau ʻilo ko ha meʻa ʻoku nau mātuʻaki fie maʻu.

  • Te ke tali nai ʻa e meʻaʻofa ko ʻení? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi ʻuhinga te ke fili ai le ʻoua e tali e meʻaʻofá?

  • ʻE lava nai ke ke fakakaukau ki ha ngaahi meʻaʻofa pe feilaulau mei he Tamai Hēvaní kuo fili ʻa ʻEne fānaú ke ʻoua te nau tali?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:1–3. Kole ki he kalasí ke nau kumi ki he ngaahi meʻa naʻe fili ha kakai ʻe niʻihi ke ʻoua te nau tali.

  • Ko e hā naʻe fili ʻe he kakai ko ʻení ke ʻoua te nau talí?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tali ʻa Sīsū Kalaisi?

  • Mei he meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ne ʻikai tali ai Ia ʻe Hono kakaí?

Hiki ʻa e konga lea taʻe kakato ko ʻeni ʻi he palakipoé: Kapau te tau tali ʻa Sīsū Kalaisí, te Ne …

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:4 . Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he founga ʻe lava ke fakakakato ʻaki e konga lea ʻi he palakipoé ke hoko ko ha tefitoʻi moʻoni. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau akó.

Fakamahino ange neongo ʻoku pehē ʻe he veesí “ngaahi fohá”, kuo akoʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lava ke hoko ʻa e kakai fafiné ko e ngaahi ʻōfefine ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, T&F 25: 1). Pea fakakakato leva e konga lea ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ʻení: Kapau te tau tali ʻa Sīsū Kalaisi, te Ne foaki mai ʻa e mālohi ke hoko ko ʻEne fānau.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e hoko ko e fānau ʻa Sīsū Kalaisí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá. (Mahalo te ke fie hiki ʻa e lea ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí pe ʻoange ia ki he kau akó ʻi ha laʻipepa tufa.)

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

“ʻOku hoko ʻa e Fakamoʻuí ko ʻetau Tamaí, ʻi he founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai ia ʻi he folofolá, he ʻokú ne foaki mai kiate kitautolu e moʻuí, ʻa e moʻui taʻengatá, ʻo fakafou ʻi he fakalelei naʻá Ne fakahoko maʻatautolú” (Doctrines of Salvation,comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:29).

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakatupu fakalaumālie ʻa kinautolu kuo liliu honau lotó ʻi he tui ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku nau hoko ko Hono ngaahi foha mo e ʻōfefine (vakai, Mōsaia 5:7). Ko hono fakalea mahinongofuá, ko e ngaahi foha mo e ʻōfefine ʻo Kalaisí ʻa “kinautolu kuo nau tali ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fānau ʻa Kalaisí,” scriptures.lds.org).

  • Fakatatau ki he lea ʻa Palesiteni Sāmitá, ko e hā ʻe lava ke tau hoko ai ko e fānau ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:5–6 , pea fekumi ki he founga te tau lava ʻo tali ai ʻa Sīsū Kalaisí mo fakaʻaongaʻi lelei ʻa e meʻa ʻokú Ne foaki maí ke tau lava ʻo hoko ko ʻEne fānau.

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ha founga te ke lava ʻo fakamatalaʻi ai e meʻa kuo pau ke tau fai ke hoko ai ko e fānau ʻa Sīsū Kalaisi?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakataumuʻa ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení kia Sēmisi Kovili, ʻa ia naʻe hoko ko ha faifekau Metotisi naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻi ha meimei taʻu nai ʻe 40. Kimuʻa siʻi pē pea maʻu ʻe Siosefa e fakahā ko ʻení, ne ʻilo ʻe Sēmili Kovili fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Neongo naʻe ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, naʻá ne ʻosi fuakava ke talangofua ki ha faʻahinga fekau pē te ne maʻu ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita. (Fakatokangaʻi ange kuo ʻi ai ʻa e fakatotolo kuo fakamahino ai e tangata ne fakataumuʻa ki ai e fakahā ko ʻení. Kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻe he kau akó e paaki fakamuimui taha ʻo e folofolá, he ʻikai ʻi he talateú e fakamatala fakamuimui tahá.)

  • ʻI hoʻo ʻiloʻi naʻe ʻikai kau ʻa Sēmisi Kovili ki he Siasí he taimi ne maʻu ai e fakahā ko ʻení, ko e hā ha founga ʻe fekauʻaki ai e ngaahi akonaki ʻi he veesi 5–6 kiate iá?

  • Ko e hā nai ka fie maʻu ai ha tui lahi ke tali ʻe Sēmisi Kovili ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí pea papitaisó? (ʻI heʻene hoko ko ha faifekaú, kapau ne papitaiso ʻa Sērmisi Kovili, te ne tukuange e ngaahi tuʻunga, feohi, mo e paʻanga hū mai kuó ne maʻu ʻi ha taʻu e 40 tupu.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:7-9 . Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki ha fakamoʻoni ne ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sēmisi Kovili. Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau ʻiló, fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo Sēmisi Kovili, ko e hā nai ha ongo te ke maʻu hili haʻo fanongo ki he ngaahi leá ni? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kau ki he tuʻunga ʻo e loto ʻo Sēmisi Kovilí he taimi ko ʻení? ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga kuo “totonu hono lotó ʻi he ʻao” ʻo e ʻEikí? (Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e foʻi lea taimí ni ʻi he veesi 8.)

  • Fakatatau ki he veesi 9, ko e hā ne tuʻolahi hono fakafisingaʻi ʻe Sēmisi Kovili e ʻEikí?

Hiki tatau ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé:

Kapau te ke …

Pea ʻe …

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:10-12. Kimuʻa pea nau kamata laú, kole ki he vaeua ʻo e kalasí ke fekumi ki he meʻa naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sēmisi Kovili ke faí. Kole ki he vaeua ʻe tahá ke nau kumi pe ko e hā ne talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kia Sēmisi Koveli te ne maʻu kapau te ne talangofua ki he ʻEikí.

ʻI hono lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau akó, hiki ʻenau talí ʻi lalo he ʻuluʻi tohi totonu ʻi he sātí. Ke tokoni ke fakakaukauʻi fakalelei ʻe he kau akó e ngaahi veesi ko ʻení, fai ange e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe maʻu ai ʻe Sēmisi Kovili ha ngaahi tāpuaki lahi ange pea fai mo ha ngāue lahi ange ʻo kapau naʻá ne tali ʻa e fakaafe ʻa e ʻEikí ke papitaisó? (Tokoni ke fakatokangaʻi ʻe he kau akó naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí kia Sēmisi e kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ne kau ai ha ngaahi fatongia mo ha ngaahi tāpuaki ne teʻeki te ne maʻu kimuʻa, ʻo hangē ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí.)

Fakamahinoʻi ange ʻa e foʻi lea ko e kapau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:10 mo e 11. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.)

  • Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e foʻi lea kapau ʻi he ongo veesi ko ʻení? (Ne fakatefto e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Sēmisi Kovilí ʻi he fakafanongo ʻa Sēmisi ki he leʻo ʻo e ʻEikí.)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻo e foʻi lea ko e kapau ʻi he ongoi veesi ko ʻení? (Neongo ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehe, ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fakatefito e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fakafanongo ki Hono leʻó. Tohi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Kole ki he kau akó ke fakakaukau fakalongolongo ki ha niʻihi e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu. Pea kole ange leva ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e ngaahi tuʻunga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí maʻau kimuʻa peá ke toki lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:13-24

ʻOku ui ʻa Sēmisi Kovili ke malanga ʻaki ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻOhaiō

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:13–24 ʻaki hano ʻai ke ʻilo ʻe he kau akó ne uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sēmisi Kovili ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi ʻOhaiō. Naʻe ʻoange ki ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e meʻa ke akoʻí mo e founga ki hono akoʻi iá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:22 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he founga ʻoku fekauʻaki ai e ngaahi veesi ko ʻení mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e founga te ke tali ʻaki iá kapau naʻe ʻikai ko a mēmipa koe ʻo e Siasí pea ne ʻoatu e ngaahi fakahinohino ʻi he fakahā ko ʻení kiate koe?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí e ʻuhinga ne fakafisingaʻi ai ʻe Sēmisi Kovili ʻa ʻEne folofolá

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ʻi he ʻaho hono hokó, hili hono maʻu e fakahā ʻoku ʻiloa ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39 , ne mavahe ʻa Sēmisi Kovili mei Feieti, Niu ʻIoke, pea “foki ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni motuʻá mo e kakai” (History of the Church, 1:145). Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni e ʻuhinga ne ʻikai talangofua ai ʻa Sēmisi Kovili ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí pea maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻi he vahe 39.

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe toko tolu ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40:1-3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he ʻuhinga naʻe ʻikai fakafanongo ai ʻa Sēmisi Kovili ki he leʻo ʻo e ʻEikí.

  • Fakafehoanaki e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40:1 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:8. Ko e hā ha founga kuo liliu ai e loto ʻo Sēmisi Kovilií?

  • Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40:2, ko e hā meʻa ne iku siʻaki ai ʻe Sēmisi Kovili e folofola ʻa e ʻEikí?

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ke fakatokangaʻi ʻi he veesi 2? (ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ko e ʻe lava ʻe he manavaheé mo e tokanga ki he māmaní ʻo fakatupu ke tau fakafisingaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá. Tohi e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke tohi ia ʻe he kau akó ʻi heʻenau folofolá.)

  • Ko e hā ha ngaahi ʻoku tau tokanga ki ai he māmaní te ne ala taʻofi ʻa e kakaí mei he muimui ki he ʻEiki?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku nau manavahē pe tokanga ki ai he māmaní te ne taʻofi kinautolu mei he muimui kia Sīsū Kalaisí mo moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí. Hili iá pea kole ange ke nau hiki e meʻa te nau lava ʻo fai ke ikunaʻi ʻaki ʻenau ngaahi manavaheé pe hohaʻá. Poupouʻi kinautolu ke ngāue ʻo fakatatau mo e meʻa ne nau hikí.

Ke tokoni ke fakamatalaʻi fakanounou ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau akó, hiki e foʻi lea ko e kapau ʻi he palakipoé. Hili iá pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻa e fekauʻaki e foʻi lea ko ʻení kia Sēmisi Kovilií?

  • Ko e hā ʻa ʻene fakafekauʻaki mo kitautolú?

Ke fakaʻosi ʻaki e lēsoní, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ki ha taimi ne nau maʻu ai ha tāpuaki mei he ʻEiki koeʻuhí ne nau talangofua ki he ngaahi makatuʻunga ne ʻomi fakataha mo e tāpuaki ko iá. Mahalo te ke fie vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ai e ngaahi fekaú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39. Sēmisi Kovili

Ko e fuofua tatau ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39 ko e meʻa pē ʻoku hā aí ko ha fakahā ne foaki mai ki ha tokotaha ko hono hingoá ko Sēmisi. Ne tānaki atu ki he tatau ko ia ʻo e fakahā ne pulusí ʻa e hingoa ʻo e tokotaha naʻá ne maʻu iá ke ʻasi ko e “Sēmisi (C.,)” ʻI pulusinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1835, naʻe ʻiloʻi ai ko hono hingoá ko “Sēmisi Kovili.” ʻI pulusinga ko ia ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1981, naʻe ʻiloʻi ai ko e faifekau ʻo e siasi Papitaisó. Neongo ia, ʻoku pehē ʻe ha fakatotolo kimuí ni naʻe foaki ʻa e fakahā ko ʻení kia Sēmisi Kovili, ʻa ia ko ha faifekau Metotisi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40. Ko e hā ne fakafisingaʻi ai ʻe Sēmisi Kovili e folofola ʻa e ʻEikí?

ʻI he 1831, ne ʻikai tui ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasi Metotisi Fakatahatahá ki he toe papitaisó; pea ne ʻikai foki ke nau tui ʻoku maʻu ʻe ha tangata ʻa e mālohi ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Mahalo ne faingataʻaʻia ʻa Sēmisi Kovili, ko ha faifekau Metotisi, ʻi he fekau ke toe papitaisó (vakai, T&F 39:10). ʻIkai ngata aí, ne hoko ʻa Sēmisi Kovili ko ha faifekau fehikitaki (ko ha faifekau fefonongaʻaki) ʻi ha taʻu ʻe fitu ʻi ha tūkunga fakamamahi mo faingataʻa. Naʻá ne mālōlō mei he fefonongaʻaki ʻo malangá ʻi he 1797. ʻI he taimi naʻe ui ai ia ʻe he ʻEikí ke kamata ngāue fakafaifekaú, mahalo ne ongoʻi ʻe Kovili ko ha fuʻu feilaulau lahi ke fononga ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí. Mahalo ko ha konga ʻeni ʻo e “tokanga ki he māmaní” (T&F 40:2) ʻa ia ne tupunga ai ʻene siʻaki e fuakava naʻá ne faí.