Seminelí
Lēsoni 102: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:23–48


Lēsoni 102

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:23–48

Talateú

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98 ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻAokosi 1833, fakafuofua ki ha uike ʻe ua hili e hoko ʻo kovi ange hono fakatangaʻi ʻo e Kāingalotu ʻi Mīsulí. Naʻe ʻomi ʻe he fakahā ko ʻení ha fakahinohino maʻá e Kāingalotu ne ngaohikoviá. Naʻe akoʻi ai ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ʻi ha founga ʻoku totonu ke nau tali ʻaki ki honau ngaahi filí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:23–32

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí e founga ʻoku totonu ke tali ʻaki ʻe he Kāingalotú ʻa e fakatangá

Kimuʻa e kalasí, ʻai ha ʻotu ʻe tolu ʻi he palakipoé pea fakahingoa kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi hingoa ko ʻení: Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Sāuní (T&F 98:23–32); Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Taú (T&F 98:33–38); mo e Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Fakamolemolé (T&F 98:39–48).

Kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi ha ngaahi founga ʻe ala tali ai e kakaí ʻi hono fakaʻitaʻi pe fakamamahiʻi kinautolu ʻe ha tahá. Fakamatalaʻi ange ʻoku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ke tali ʻaki ʻi heʻetau mamahi ʻi he ngaahi lea pe tōʻonga ʻa e niʻihi kehé. Poupouʻi ʻa e kau akó ke kumi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní.

Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe fai e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98 ʻi he 1833, hili iá, ne vave e toe kovi ange hono fakatangaʻi e Kāingalotu ʻi Mīsulí. Kole ki he kau akó ke fakamanatuʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki mei he lēsoni kimuʻá kau ki he ngaohikovia naʻe aʻusia ʻe he Kāingalotú.

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻa e saati he palakipoé ki heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:23–27. Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai pea kumi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e sāuní. Kole ange ke nau fakatokangaʻi ʻa e faleʻi naʻe toutou fai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi kupuʻi lea ne toutou faí fekauʻaki mo e sāuní? (Te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e ngaahi kupuʻi lea ko e “ʻikai … lea kovi” mo e “kātakiʻi ia ʻi he faʻa kātaki” ʻi he veesi 23–27.)

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ʻo kapau te nau kātakiʻi ʻa e fakatangá ʻi he faʻa kātaki pea ʻikai feinga ke sāuni?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi lea ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 23–27? (Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau kātakiʻi ʻa e ngaohikoviá ʻi he faʻa kātaki pea ʻikai sāuni, ʻe fakapaleʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Sāuní.)

Fakamatalaʻi ange ʻi he fakatahataha ʻa e kau fakatangá ʻi he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí, ʻi he ʻaho Tokonaki, 20 ʻo Siulai 1833, ne nau fie maʻu ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he fakaʻauha pē ʻa e nofoʻangá. Ne nau feinga foki ke fakalaveaʻi e kāingalotu ʻo e Siasí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala fakahisitōlia ko ʻení, pea kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he founga naʻe tali ʻaki ʻe Pīsope ʻEtuate Pātilisi mo Sālesi ʻĒleni, ko ha papi ului taʻu 27 mei Penisolovēnia ki he fakatangá.

ʻĪmisi
ʻEletā B. H. Roberts

“Naʻe puke ʻe he kau fakatangá ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi mo Sālesi ʻĒleni, pea toho atu kinaua ʻi ha haʻofanga kakai, ʻa ia ne nau fakamamahiʻi mo ngaohikovia kinautolu ʻi he hala ki he loto koló. Naʻe fakahoko ange heni ha founga ʻe ua kiate kinaua; kuo pau ke na fakaʻikaiʻi ʻa ʻena tui ʻi he Tohi ʻa Molomoná pe mavahe mei he vahefonuá. He ʻikai te na fakaʻikaiʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pe loto fiemālie ke mavahe mei he vahefonuá. Naʻe pehē ʻe Pīsope Pātilisi, ʻi hono fakangofua ke leá, naʻe pau ke kātakiʻi ʻe he kāingalotú ʻa e fakatangá ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē ʻo e māmaní, pea naʻá ne loto fiemālie ke mamahi koeʻuhí ko Kalaisi, hangē ko ia ne fai ʻe he kāingalotu ʻi he ngaahi kuonga kimuʻá; kuo teʻeki ke ne fai ha meʻa ʻa ia ʻoku totonu ke fakatupu loto mamahi ki ha taha, pea kapau ʻoku nau ngaohikovia ia, te nau fakamamahiʻi ha tangata taʻe halaia. Naʻe ʻikai ongona heni hono leʻó koeʻuhí ko e fakamoveuveu ʻa e haʻofanga kakaí, ʻa ia ne kalanga ai e tokolahi: ‘Ui ki homo ʻOtuá ke fakahaofi kimoua … !’ Ne toʻo e vala ʻo e ongo tangatá, ʻa Pātilisi mo ʻĀleni, pea vali ʻaki kinaua e valitā, naʻe heu ʻaki e laimi, pe kemikale mei ha efuefuʻi ʻakau, pe ko ha ʻēsiti kehe ʻokú ne fakaʻauha e kakanó, pea laku mo ha fulufuluʻi moa ʻiate kinaua. Naʻá na kātekina ʻa e anga taʻe ʻofa mo e ngaohikovia ko ʻení ʻi he loto fakatōkilalo naʻe fakaʻau ke lōngonoa ai e haʻofanga kakaí, pea nau ofo ʻi he meʻa ne nau mamata aí. Naʻe fakangofua ʻa e ongo tangatá ni ke na mavahe fakalongolongo” (B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:333; vakai foki, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí], 2003, 133).

  • Ko e hā ʻoku fakaofo kiate koe fekauʻaki mo e founga naʻe tali ʻaki ʻe Sālesi ʻĀleni mo Pīsope Pātilisi ʻa e fakatangá?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:28–32 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotú kapau ʻe fakalaveaʻi tuʻo tolu kinautolu ʻe ha fili taʻe aʻusia e tautea ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu ke nau fakatokanga ki he filí ʻi he huafa ʻo e ʻEikí ke ʻoua naʻa nau toe fakalaveaʻi kinautolu. Kapau naʻe hokohoko atu ʻa e filí ke fakalaveaʻi kinautolu hili e fakatokanga ko ʻení, naʻe fakatonuhiaʻi ʻa e Kāingalotú ʻi “[hono] totongi kiate ia ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi ngāué.” Ka neongo ia, naʻe toe fakahā foki ki he Kāingalotú kapau te nau fakahaofi honau ngaahi filí, neongo naʻe fakatonuhiaʻi kinautolu ʻi he sāuní, ʻe fakapaleʻi kinautolu ki heʻenau angamāʻoniʻoní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:32–38

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí e taimi ʻoku fakatonuhiaʻi ai ʻa e taú

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto pe ʻoku nau ʻiloʻi e meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e taú. Te ke ala fai e fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e fono ʻa e ʻEikí ki he taú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:32–34. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he kau palōfita ʻi muʻá ʻo fekauʻaki mo e taú.

  • Fakatatau ki he veesi 33, ko e hā e fono naʻe foaki ki he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá? (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki ʻenau talí he palakipoé ʻi lalo he kaveinga Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Taú. Fakamahinoʻi ange naʻe foaki ʻe he ʻeikí e fono ko ʻení tautautefito ki he kakai naʻe nofo ʻi ha kuonga mo ha anga fakafonua kehe. Neongo ʻoku moʻoni ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fonó, ka ʻoku tau haʻisia foki ki he ngaahi fono ʻo e ngaahi puleʻanga ʻa ia ʻoku tau nofo aí.)

  • Ko e hā naʻe pau ke fai ʻe he kau palōfita kimuʻá kapau naʻe fakahā ange ʻe ha taha ke nau tau? (Tānaki atu ʻa e tali ʻi he palakipoé ʻi lalo he kaveinga Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Taú.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:35–38, pea kole ki he kalasí ke kumi e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ke nau fai kapau naʻe ʻikai tali ʻenau fakaleleí. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā ʻoku tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e fono ʻa e ʻEikí ki he taú? (ʻE ala fokotuʻu mai ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, kae fakapapauʻi ke fakamamafaʻi ange e meʻá ni: ʻE lava ke fakatonuhiaʻi ʻa e taú ʻi he ngaahi tūkunga naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi lalo he kaveinga Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Taú.)

Fakamatalaʻi ange ko e tokolahi taha ʻo kitautolu he ʻikai ke tau fili ke tauʻi ha puleʻanga ʻe taha. Ka neongo ia, ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení ke tau ʻiloʻi e meʻa ke fai ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutaki fakatāutahá—hangē ko ʻení, ʻi heʻetau taʻefelotoi mo e niʻihi kehé.

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa kuo tau ako kau ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ki he taú, ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi heʻetau loto kehekehe mo e niʻihi kehé? (Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e moʻoni ko ʻení: ʻOku totonu ke tau fekumi ki ha fakalelei melino ki hotau ngaahi faikehekehé.)

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe ala maʻu ia mei hono kumia e ngaahi fakalelei melinó?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:39–48

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ʻi he founga ʻoku totonu ke nau tali ʻaki ki honau ngaahi filí

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení:

ʻĪmisi
Pīsope Keith B. McMullin

“ʻI Hōlani lolotonga e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he fāmili ʻo Kesipā teni Pumí honau ʻapí ke toitoi ai e niʻihi naʻe kumi ʻe he kau Nasí. Ko e founga ʻeni ʻo ʻenau moʻui ʻaki ʻenau tui faka-Kalisitiané. Naʻe mole e moʻui ʻa e toko fā ʻo e fāmilí ni ʻi hono fai ʻo e maluʻi ko ʻení. Naʻe nofo ʻa Koli teni Pumi mo hono tokoua ko Petisií, ʻi ha ngaahi māhina faingataʻa ʻi he ʻApitanga Pōpula fehiʻanekina ʻi Lēvenisipulukí. Naʻe siʻi mālōlō ai ʻa Petisī—kae moʻui ʻa Koli.

“Naʻe ʻiloʻi ʻe Koli mo Petisī ʻi Lēvenisipulukí ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau faʻa fakamolemole. Hili ʻa e taú, naʻe fakapapauʻi ʻe Koli te ne vahevahe ʻa e pōpoakí ni mo e niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ne toki lea ai ki ha falukunga kakai ʻi Siamane ne nau faingataʻaʻia tupu mei he ngaahi nunuʻa ʻo e taú. Naʻe peheni ʻene pōpoakí, ‘ʻOku faʻa fakamolemole ʻa e ʻOtuá.’ Ko e taimi ia naʻe utu ai e tāpuaki mei he ngāue faivelenga ʻa Koli teni Pumí.

“Naʻe haʻu kiate ia ha tangata. Naʻá ne fakatokangaʻi ko e taha ia ʻo e kau leʻo angakovi taha ʻi he ʻapitangá. Naʻá ne pehē ange, ‘Naʻe kau ʻa Lēvenisipuluki ʻi hoʻo leá.’ Naʻá ku leʻo ai. … Kae talu mei ai , … mo ʻeku hoko ko e Kalisitiane.’ Naʻá ne fakamatala ʻo pehē naʻá ne fekumi ki he fakamolemole ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa taʻeʻofa naʻá ne fakahokó. Naʻá ne mafao mai hono nimá. ‘Fakamolemoleʻi muʻa au?’

“Naʻe toki pehē leva ʻe Koli teni Pumi:

“‘Mahalo naʻe lau sekoni pē ʻene tuʻu aí—ʻo mafao mai hono nimá—ka naʻe hangē ia kiate au ha ngaahi houa lahí ʻi heʻeku fāinga mo e meʻa faingataʻa taha naʻe pau ke u faí.

“‘… Ko e pōpoaki ko ia ʻoku faʻa fakamolemole ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku … tuʻunga ia ʻi ai: ke tau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu naʻa nau fakalaveaʻi kitautolú… .

“… Ne u lotu fakalongolongo pē, ʻTokoni mai! Te u lava pē ʻo hiki hake hoku nimá. Te u lava pē ʻo fai ia. Kuo pau ke ke ʻomi ʻe koe ʻa e ongoʻi fie fakamolemolé.’

“‘… Ne u ongoʻi ongonoa ʻi heʻeku mono atu hoku nimá ki he nima naʻe fakamafao mai kiate aú. ʻI heʻeku fai iá, naʻe hoko ha meʻa fakaofo. Naʻe kamata pē ʻa e mālohi ʻo e ongó ʻi hoku umá ʻo lele hifo ki hoku nimá, ʻo aʻu ki homa ongo nima ne fepukeʻakí. Hili iá naʻe hangē ʻoku fakafonu kotoa hoku sinó ʻe he māfana fai fakamoʻui ko ʻení, ʻo tō ai hoku loʻimata.

Ne u tangi mo pehē ange, ‘ʻOku ou fakamolemoleʻi koe, ʻAki hoku lotó kotoa.’

“Ne ma fepukeʻaki nima ʻi ha momeniti, ko e tokotaha naʻe hoko ko e leʻó [mo e tokotaha] naʻe nofo pōpula. Ne teʻeki ai ke lahi pehē fau haʻaku ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá kimuʻa ʻo hangē ko e taimi ko ʻení.’ [Corrie ten Boom, Tramp for the Lord (1974), 54–55.]” (Keith B. McMullin, Ko e Hala ʻo Hotau Fatongiá,”Ensign pe Liahona, Mē 2010, 13).

Hili e lau ʻa e kau akó, fai e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku ongo kiate koe kau ki he fakamatala ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:39–40, pea kole ki he kalasí ke nau kumi e fono ʻa e ʻEikí ki he fakamolemolé.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he kole fakamolemole mai ha tahá?

  • Fakatatau ki he veesi 40, kuo pau ke tau fakamolemoleʻi tuʻo fiha ha taha ʻoku fakatomala pea fekumi ki heʻetau fakamolemolé? (ʻOku ʻuhinga ʻa e “ki he tuʻo fitungofulu liunga fitú,” ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻi he tuʻo lahi ʻenau fakatomala mo fekumi ki heʻetau fakamolemolé hili hono fakaʻitaʻi pe fakamamahiʻi kitautolú. Neongo ʻoku fekauʻi kitautolu ke tau fakamolemole, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ʻoku totonu ke tau fakaʻatā e niʻihi kehé ke nau hokohoko atu hono fakalaveaʻi kitautolú.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:41–43. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ʻo kau ki honau ngaahi fili ʻa ia he ʻikai ke nau fakatomalá. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke mahino e ngaahi moʻoni ko ʻení ki he Kāingalotu ʻi Mīsulí?

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounouʻi fēfē ʻa e fono ʻa e ʻEikí ki he fakamolemolé? Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e fekau ko ʻení: Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi hotau ngaahi filí. Hiki ʻa e fekau ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he kaveinga Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Fakamolemolé.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé neongo ʻoku ʻikai ke nau kole fakamolemole?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:44–48 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kapau ʻe fakatomala e ngaahi fili ʻo e Kāingalotú, te nau hao mei Heʻene tauteá. (Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea ʻi he veesi 44, ko e “ʻe ʻikai te ke fakamolemoleʻi” ʻoku totonu ke ʻekea kakato mei he kau fakamamahí ʻa ʻenau ngaahi ngāué, ka ʻoku ʻikai totonu ke maʻu ʻe he Kāingalotú ha ngaahi ongo hokohoko ʻo e loto-tāufehiʻá.)

Fakaʻosi ʻaki hono poupouʻi e kau akó ke nau muimui ki he fono ʻa e ʻEikí ki he fakamolemolé ʻaki e fekumi ke fakamolemoleʻi ha taha kuó ne fakamamahiʻi kinautolu pe ko kinautolu ʻoku nau ʻofa aí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98. ʻOku fakahaofi ʻe Mele ʻIlisapeti Lōlini mo Kalolaine Lōlini e ngaahi peesi ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sitīveni E. Sinou ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e talanoa ʻo Mele ʻIlisapeti mo Kalolaine Lōliní:

ʻĪmisi
ʻEletā Steven E. Snow

“Hili e hiki mo ʻena faʻeé ki Tauʻatāina, Mīsuli, ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1831, ne ʻikai fuoloa kuo ʻilo ʻe he ongo tautehina kei siʻi ko Mele ʻIlisapeti mo Kalolaine Lōliní ʻa e faingataʻa mo e fakatanga naʻe fehangahangai mo e Kāingalotu aí. Naʻe ʻohofi ʻe ha kau fakatanga honau ʻapí ʻi ha pō ʻe taha; ʻi he taimi ʻe taha, naʻá na mamata tonu ʻi ha ʻohofi ʻo e ʻōfisi paaki ne langa foʻou naʻe tuʻu ʻi he fungavaka ʻo e ʻapi nofoʻanga ʻo Uiliami W. Felipisí.

“Lolotonga e ʻohofi ʻo e ʻōfisi pākí [ʻi he ʻaho 20 ʻo Siulai 1833], naʻe fakamālohiʻi ʻe he kau fakatangá ʻa e fāmili Felipisí mei honau ʻapí pea laku ʻenau koloá ki he hala puleʻangá. Ne ō leva e kau fakatangá ʻo fakaʻauha e ngaahi meʻangāue paaki ʻi he fungavaka ki ʻolungá mo laku mei he falé ʻa e ʻū lauʻi tohi fakamatala totonu teʻeki fakamaʻú. Ne ʻomi ʻe he niʻihi ki tuʻa e ngaahi laʻipepa lalahi mo pehē, ‘Ko e Ngaahi Fekau ʻeni ʻa e Māmongá!’ [“Mary Elizabeth Rollins Lightner,” The Utah Genealogical and Historical Magazine, July 1926, 196]. ʻI he taimi ko ʻení, kuo maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi fakahā toputapu, mo ha niʻihi ʻi he 1823, ʻi he taimi naʻe hā ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ki he tamasiʻi palōfitá. Naʻe hiki ʻe Siosefa ʻa e ngaahi fakahā lahi ʻi heʻene tohinima pē ʻaʻaná, ka naʻe ʻikai teuteuʻi ha fakamatala mo tufaki ki he lelei ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe ʻamanaki ʻa e Kāingalotu ʻi Mīsulí ki he pulusi ʻo e ngaahi fakahā ko ʻení ko ha ‘Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú,’ mo ha fiefia lahi. Naʻe kei lele ʻa e ngāue ko ʻení ʻi he ʻōfisi pākí ʻi he ʻoho ʻa e kau fakatangá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mele ʻIlisapeti, naʻe taʻu 15 he taimi ko iá, ʻa e meʻa naʻe hokó:

“‘Naʻá ku mamata mo hoku tehina ko Kalolainé [taʻu 13] mei ha tuliki ʻo ha ʻā kiate kinautolu; ʻi heʻenau lea kau ki he ngaahi fekaú naʻá ku fie maʻu ke maʻu ha niʻihi ʻo kinautolu. Naʻe pehē ʻe [hoku] tehiná kapau te u ʻalu ke ʻomi ha niʻihi te ne ʻalu foki, ka naʻá ne pehē “te nau tāmateʻi kitaua”’ [“Mary Elizabeth Rollins Lightner,” 196].

“Lolotonga e femoʻuekina ʻa e kau fakatangá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e falé, naʻe lele e ongo tamaiki fefiné ʻo fakafonu hona ongo nimá ʻaki e ngaahi laʻipepa mahuʻingá. Naʻe sio e kau fakatangá kiate kinaua pea fekau e ongo tamaiki fefiné ke tuku. Naʻe manatu ʻa Mele ʻIlisapeti ʻo pehē: ‘Naʻá ma lele ʻi he vave taha naʻá ma lavá. Naʻe kamata tuli mui mai ha toko ua ʻo kinautolu. ʻI heʻema sio ki ha ava ʻi ha ʻā, naʻá ma hū ki ha fuʻu ngoue koane, ʻo tuku ʻa e ngaahi laʻipepá ʻi he kelekelé, peá ma tokoto ai. Naʻe fute ʻe nima ki he ono e māʻolunga ʻo e koané, pea matolu ʻaupito; naʻá na fakasio takai holo, pea ofi ʻaupito mai kiate kimaua ka naʻe ʻikai ke na ʻilo kimaua’ [“Mary Elizabeth Rollins Lightner,” 196]” (Treasuring the Doctrine and Covenants,”Ensign, Jan. 2009, 50).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:23–27. “[ʻOua] te mou lea kovi ki homou filí, pea mou kātakiʻi ia ʻi he faʻa kātaki”

Neongo ʻoku fie maʻu ke tau kātakiʻi ʻa e ngaohikoviá ʻi he faʻa kātaki mo ʻikai sāuni, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ʻoku totonu ke tau fakaʻatā e niʻihi kehé ke nau ngaohikoviʻi pe fakalaveaʻi kitautolu. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko hono Puleʻi ʻo e Siasí “he ʻikai pē ke fakaoleoleʻi ha faʻahinga tuʻunga ʻo e ngaohikoviá. Ko kinautolu ʻoku nau ngaohikoviʻi pe fakamamahiʻi honau malí, fānaú, pe kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí, pe ha toe taha kehe, ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá mo e tangatá” (Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí [2010], 21.4.2).