Seminelí
Lēsoni 115: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137


Lēsoni 115

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137

Talateú

ʻI he ʻaho 21 ʻo Sānuali 1836, naʻe fakataha e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻo e Temipale Ketilani ne meimei kakató mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e kau pīsopeliki mei Ketilani mo Mīsulí, ʻene tamaí, mo ʻene tangata tohí. Naʻe fakataha mai ʻa e kau tangatá ni ki hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻo e teuteu ki hono fakatapui ʻo e temipalé. Naʻe mamata e Palōfitá ʻi he meʻá ni, ki ha meʻa-hā-mai ʻo e puleʻanga fakasilesitialé peá ne fanongo ki he fakahā ʻe he ʻEikí e founga te Ne fakamāuʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻoku mate taʻe maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí. Naʻe lekooti ʻe Uāleni Pelisi, ko e tangata tohi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi ko iá, ʻa e meʻa-hā-maí ʻi he tohinoa ʻa e Palōfitá. Naʻe fakakau kimui ʻa e konga ʻo e lekooti ʻo e meʻa-hā-maí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 137.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1–6

ʻOku mamata ʻa Siosefa Sāmita ki ha meʻa-hā-mai ʻo e puleʻanga fakasilesitialé

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Mahalo te ke fie fakaafeʻi kinautolu ke hiki ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.)

  • Ko hai ha niʻihi ʻo e kakai mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ʻoku nau mahuʻinga ai kiate koé?

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fakalaulauloto aí, fakaafeʻi ha niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí.

  • Ko e hā ʻe mahuʻinga ai kiate koe ke ke ʻiloʻi ʻe maʻu ʻe he kakai ʻokú ke ʻofa aí ʻa e faingamālie ke nofo ʻi he puleʻanga fakasilesitialé?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137 ʻa e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he meʻa-hā-mai ʻa ia naʻá ne mamata ai ki he puleʻanga fakasilesitialé. ʻI he fakamatala ko ʻení, ʻokú ne fakahā e hingoa ʻo e niʻihi ʻo e kakai naʻá ne mamata ki aí. Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e talateu ki he vahé ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137 ke ako ʻa e puipuituʻa fakahisitōlia ʻo e fakahā ko ʻení.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1–4. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea feinga ke ʻiloʻi e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e puleʻanga fakasilesitialé. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:5–6. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea feinga ke ʻiloʻi pe ko hai naʻe mamata ki ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.

  • Ko hai naʻe mamata ki ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he puleʻanga fakasilesitialé? (Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, ʻĀtama, ʻĒpalahame, ko e faʻē mo e tamai ʻa Siosefá, mo e taʻokete ʻo Siosefa ko ʻAlaviní. ʻE ala tokoni ke fakamahinoʻi ange naʻe kei moʻui e tamai mo e faʻē ʻa Siosefá ʻi he taimi ko ʻení; ko hono moʻoní, naʻá ne ʻi ai fakataha mo ʻene tamaí ʻi he lokí ʻi he taimi ʻo e meʻa-hā-mai ko ʻení. ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni naʻe ʻikai ko e meʻa-hā-mai ʻeni ʻo kinautolu kuo ʻosi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé ka ko kinautolu ʻe faifai pea ʻi aí.)

  • Fakatatau ki he veesi 6, ko e hā naʻe ofo ai ʻa Siosefa ʻi heʻene mamata ʻe ʻi he puleʻanga fakasilesitialé ʻa hono taʻokete ko ʻAlaviní?

Ke tokoni ke toe mahino lahi ange ki he kau akó e ʻuhinga naʻe mahuʻingamālie makehe ai e aʻusia ko ʻení kia Siosefa Sāmitá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻení:

Naʻe ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa hono taʻokete, ko ʻAlaviní. Naʻe ʻofa foki mo ʻAlavini ʻia Siosefa, pea naʻá ne poupouʻi ʻa Siosefa ʻi heʻene teuteu ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mei he ʻāngelo ko Molonaí. ʻI Nōvema 1823, ʻi he taʻu 25 ʻa ʻAlavini pea taʻu 17 ʻa Siosefá, ne fakafokifā pē kuo puke lahi ʻa ʻAlavini. ʻI he fakaʻau ke kovi hono tuʻungá mo e mahino ʻe vavé ni pē ʻene pekiá, naʻá ne faleʻi ʻa Siosefa ʻo pehē: “ʻOku ou fie maʻu ke ke hoko ko ha tamasiʻi lelei pea fai ʻa e meʻa kotoa pē te ke lavá ke maʻu ʻa e ngaahi lekōtí. Faitotonu ʻi hono maʻu ʻo e fakahinohinó mo tauhi ʻa e fekau kotoa pē kuo fai kiate koé” (hā ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 465; vakai foki, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2003], 41–42).

Naʻe ʻomi ʻe he mālōlō ʻa ʻAlaviní ʻa e loto-mamahi lahi ki he fāmili Sāmitá. Naʻe fakahoko ʻe ha faifekau Pelesipiteliane ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, ʻa e meʻafakaʻeiki ʻo ʻAlaviní. “Koeʻuhí naʻe teʻeki ai hoko ʻa ʻAlavini ko ha mēmipa ʻi he siasi ʻo e faifekaú, naʻe pehē ai ʻe he tangata malangá ni ʻi heʻene malangá he ʻikai ke lava ʻo fakahaofi ʻa ʻAlavini. Naʻe fakamatala ʻe he tehina ʻo Siosefa ko Uiliami Sāmitá ʻo pehē: ‘Naʻe mātuʻaki fakapapauʻi mālohi ʻe he [faifekaú] … kuo ʻalu ʻa [ʻAlavini] ki heli, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻa ʻAlavini ʻo e siasí, ka ko ha tamasiʻi lelei ia pea naʻe ʻikai saiʻia heni ʻeku tangataʻeikí’” (naʻe hā ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 465, 467).

ʻĪmisi
Alvin Smith gravestone

Ko e maka fakamanatu ʻoku fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e feituʻu ne tanu ai ʻa ʻAlavini Sāmitá, ko e taʻokete ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi ongo ne ala maʻu ʻe Siosefa ʻi heʻene mamata kia ʻAlavini ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7–10

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e founga te Ne fakamāuʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau mate taʻe maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ʻe lava ai ʻa ʻAlavini ʻo hū ki he puleʻanga fakasilesitialé, neongo naʻe ʻikai ke papitaiso ia lolotonga ʻene kei moʻuí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7–8. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea feinga ke ʻiloʻi ha foʻi moʻoni ʻa ia ʻoku tokoni ke tali e fehuʻi he palakipoé.

  • Ko e hā e moʻoni naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke tali e fehuʻi ʻi he palakipoé? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻoku mate taʻe maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí, ʻa ia naʻa nau mei tali iá, ʻa e puleʻanga fakasilesitialé.)

  • ʻE ala fakafiemālieʻi fēfē ʻe he moʻoni ko ʻení ʻa kinautolu ne mate ha niʻihi naʻa nau ʻofa ai teʻeki ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí?

Fakamahinoʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoní ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7–8 kimuʻa peá Ne fakahā mai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻE ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fakahā fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he ngaahi lēsoni ka hokó.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:9, pea kole ki he kalasí ke feinga ke ʻiloʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e founga te Ne fakamāuʻi ai e kakai kotoa pē.

  • Fakatatau ki he veesi 9, ʻe fakamāuʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke fakahaaʻi ʻi heʻenau ngaahi talí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE fakamāuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau ngaahi ngāué mo e ngaahi holi ʻa hotau lotó. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga fakatouʻosi ai ʻetau ngaahi holí mo e ngaahi ngāué?

Lau leʻolahi ʻa e ngaahi sīpinga takitaha ko ʻení. Hili e ngaahi sīpinga takitaha, kole ki he kau akó ke nau tali e fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he sīpinga ko ʻení ʻa e mahuʻinga ʻo ʻetau ngaahi holí pea pehē ki heʻetau ngaahi ngāué?

  1. ʻOku maʻu ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ha holi māʻoniʻoni ke mali ʻi he temipalé. Hili ha taimi lahi ʻo e ngāue faivelenga ʻi he Siasí, ʻoku mate ʻa e mēmipa ko ʻení taʻe maʻu ha faingamālie ke sila ki hano mali ʻi he temipalé.

  2. ʻOku tauhi loto-toʻa ʻe ha talavou ʻene ngaahi fuakava ʻo e papitaisó mo fakahoko hono ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻá ne maʻu ha holi lahi ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato, ka naʻe ʻikai lava ia koeʻuhí ko ha faingataʻaʻia fakaesino.

  3. ʻOku maʻu ʻe ha finemui ha loto ʻita ki ha finemui ʻe taha. ʻOkú ne fakangalingali ke anga fakakaumeʻa kae ʻamanaki fakapulipuli ʻe hoko ha ngaahi meʻa kovi ki he finemui ʻe tahá.

  4. ʻOku maʻu ʻe ha talavou ha ngaahi fakakaukau holi kovi, pea ʻoku ʻikai te ne fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ke liliu ʻene ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo taʻefeʻungá.

Te kke fie lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku tau fakapapauʻi ke taʻehalaia ʻi he malumalu ʻo e fono ʻo e ʻOtuá kapau te tau fakaʻehiʻehi pē mei he ngaahi tōʻonga kovi? Fēfē kapau ʻoku tau fakakaukau ki ha ngaahi fakakaukau mo e holi koví?

“ʻE taʻefakatokangaʻi nai ʻa e ngaahi ongo tāufehiʻá ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú? ʻA e meheká? ʻA e mānumanú? …

“ʻOku fakahaaʻi ʻe heʻetau tali ki he ngaahi fehuʻi peheé ʻa e meʻa te tau ala ui ko e ongoongo fakamamahí, ʻa ʻetau lava ʻo faiangahala taʻe fai ha ngāue koví, ʻi heʻetau ngaahi ongó mo e ngaahi holi pē ʻa hotau lotó.

“ʻOku ʻi ai foki mo ha ongoongo lelei. ʻI he fono ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke totongi kitautolu ʻi he māʻoniʻoní ʻo aʻu ki he ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko e ngaahi ngāue ʻoku faʻa fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ko iá.

“ʻI he fie fai ʻe ha taha ha meʻa maʻa ʻeku tamai ʻi he fonó ka naʻe taʻofi ʻe he ngaahi tūkungá, te ne pehē, ‘Mālō ʻaupito. Te u ʻave ʻa e loto lelei ʻo fetongi ʻaki e ngāué.’ ʻOku ou tui ko e meʻa tatau pē, ʻe tali ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻa e ngaahi holi moʻoni ʻa hotau lotó ko ha fetongi ʻo e ngaahi ngāue ʻoku fuʻu faingataʻa moʻoni” (The Desires of Our Hearts,”Ensign, June 1986, 66).

  • ʻOku tākiekina fēfē ai koe ke ʻiloʻi ʻe fakamāuʻi koe ʻi hoʻo ngaahi ngāué mo e ngaahi holi ʻa ho lotó?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:10, pea kole ki he kalasí ke kumi ki ha moʻoni ʻe taha naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kau kiate kinautolu te nau maʻu ʻa e puleʻanga fakasilesitialé.

  • Fakatatau ki he veesi 10, ko hai ʻe fakahaofi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻE fakahaofi ʻa e fānau kotoa pē ʻoku mate kimuʻa pea nau haʻisiá ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.)

Fakahā ange ki he kau akó ʻi he taimi ne maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ko ʻení, naʻá ne faingataʻaʻia mo ʻEma ʻi he mālōlō ha toko fā ʻo ʻena fānaú, kau ai ha fānau ohi ʻe taha. Kimui ange ai, ʻe mate kei valevale foki mo ha toko ua ʻo ʻena fānaú.

ʻĪmisi
infant Alvin Smith gravestone

Ko e maka fakamanatu ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e feituʻu ne tanu ai ʻa ʻAlavini Sāmita, ko e kiʻi pēpē tangata ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmitá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻe lava ai ke ʻomi ʻe he moʻoni ne fakahā ʻi he veesi 10 ha fakafiemālie ki he ngaahi fāmili ʻoku nau mamahi ʻi he mate ʻa ha kiʻi tamasiʻí. Fakakaukau ke ʻoange ha taimi ke nau fakalaulauloto ai ki ha ngaahi aʻusia kuo nau maʻu pe kuo maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi hono ʻomi ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení ʻa e fakafiemālié.

  • Ko e hā kuó ke ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137 fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ke foaki ki he kakai kotoa pē e faingamālie ke nofo ʻi he puleʻanga fakasilesitialé?

Fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi he ʻaho ní. Mahalo te ke fie ʻoange ki he kau akó e faingamālie ke vahevahe foki ʻenau fakamoʻoní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:9. Fakamāuʻi ʻaki ʻetau ngaahi ngāué mo e ngaahi holi hotau lotó

Naʻe fakatokanga ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki ha ongo meʻa ʻe lava ke fai ai ha fetaʻemahinoʻaki Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:9:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻUluakí, kuo pau ke tau manatuʻi ko e holí ko ha fetongi pē ia ʻi he taimi ʻoku faingataʻa moʻoni ai ʻa e ngāué. Kapau te tau feinga ke ngāue ʻaki ʻa e taʻemalava ha ngāué ke fūfuuʻi ʻaki ʻa e siʻi ʻetau holi moʻoní pea ʻikai fai e meʻa kotoa pē te tau lavá ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue kuo fekauʻí, te tau ala kākaaʻi kitautolu, ka he ʻikai te tau kākaaʻi ʻa e Fakamaau Māʻoniʻoní.

“Koeʻuhí ke lava ʻo hoko ko ha fetongi ʻo e ngāué, he ʻikai lava ʻa e holí ke fakangalingali, taʻe fakakaukauʻi, pe fakataimi pē. Kuo pau ke fakamātoato kakato. Kuo pau ke matuʻaki fakamātoato e ngaahi holi ʻa hotau lotó ke ui ʻoku faka-ʻOtua, kae lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí.

“Uá, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau mahalo ʻe lava ʻa e ngaahi holi ʻa hotau lotó ʻo hoko ko ha fetongi ʻo ha ouau ʻo e ongoongoleleí. Fakakaukau ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻi hono fekauʻi ʻa e ongo ouau ʻo e ongoongoleleí: ‘Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate koe, kapau he ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, he ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’ (Sione 3:5.) Pea ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻe tolu ʻi he nāunau fakasilesitialé, ʻoku pehē ʻe he fakahā ʻo onopōní, ‘Ko e meʻa ʻe maʻu ai ʻa e tuʻunga māʻolunga tahá, kuo pau ke kau ha tangata ʻi he angá ni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí [ko e ʻuhinga ki he fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí].’ (T&F 131:2.) ʻOku ʻikai fokotuʻu mai ha fakaʻatā ʻi he ngaahi fekau ko ʻení pe fakamafaiʻi ʻi ha feituʻu kehe ʻi he folofolá.

“ʻI he fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku napangapangamālie ʻa e ngaahi fekau mamafa ko ʻeni fekauʻaki mo e ngaahi ouau mahuʻingá mo e fakamafaiʻi fakalangi ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofonga ko iá maʻanautolu naʻe ʻikai fakahoko ia ʻi he moʻuí ni. Ko ia ai, ʻoku fakaʻatā ha taha ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, ʻa ia ʻokú ne holi ki ai ke kau ʻi he ouaú ʻo hangē pē kapau naʻá ne fai fakatāutaha ia. ʻI he foungá ni, fakafou ʻi he tokoni ʻofa ʻa e kau fakafofonga kei moʻuí, ʻoku fakapaleʻi foki e ngaahi laumālie kuo mavahe atú ki he ngaahi holi ʻa honau lotó” (The Desires of Our Hearts,”Ensign, June 1986, 67).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:10. Ko e fakamoʻui ʻo e fānau valevale ʻoku maté

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sieni M. Paueni ʻo e Kau Fitungofulú ha aʻusia ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e mālohi ʻo e moʻoni ne akoʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:10:

ʻĪmisi
ʻEletā Shayne M. Bowen

“Lolotonga ʻeku hoko ko ha faifekau ʻi Sileí, ne u fetaulaki ʻi he kolo ʻo e Siasí mo ha fāmili naʻe toko fitu. Naʻe maʻulotu ʻa e faʻeé mo ha fānau ʻe toko nima he uike kotoa pē. Naʻá ma fakakaukau ko ha kau mēmipa fuoloa kinautolu ʻo e Siasí. Hili ha ngaahi uike, naʻá ma ʻilo naʻe teʻeki ke nau papitaiso.

Naʻá ma fetuʻutaki leva ki he fāmilí ʻo kole ke ma ō atu ki honau ʻapí ʻo akoʻi kinautolu. …

“Naʻe vave hono ako ʻe Sisitā Lāmila e ngaahi lēsoní. Naʻe vēkeveke ke ne ako kotoa e tokāteline naʻe akoʻí. Lolotonga ʻemau talanoa ki he papitaiso ʻo e valevalé ʻi ha efiafi ʻe taha, naʻá ma akoʻi ange ʻoku haohaoa ʻa e fānau valevalé pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau papitaiso. Naʻá ma fakaafeʻi ke ne lau e tohi ʻa Molonaí:

“‘Ka ʻoku moʻui ʻa e fānau īkí ʻia Kalaisi, talu mei he fokotuʻu ʻo e māmaní; pea kapau ʻoku ʻikai pehē, pea ko e ʻOtua taʻetotonu ʻa e ʻOtuá, pea ko e ʻOtua ʻoku feliliuʻaki, pea ʻoku filifilimānako ʻi he kakaí; he ko e toko fiha nai ʻo e fānau iiki kuo mate teʻeki papitaiso!’ [Molonai 8:12.]

“Hili hono lau e potufolofola ko ʻení, ne kamata ke tangi ʻutuʻutufia ʻa Sisitā Lāmila. Naʻá ku puputuʻu mo hoku hoá. Naʻá ku ʻeke ange, ʻSisitā Lāmila, ne ma lea ʻaki pe fai ha meʻa ke fakaloto mamahiʻi koe?

“Talamai ʻe ia, ʻʻIkai, ʻEletā, kuo ʻikai ke mo fai ʻe kimoua ha meʻa hala. Naʻe ʻi ai haʻaku kiʻi pēpē tangata he taʻu ʻe ono kuo hilí. Naʻe mate ʻoku teʻeki ke ma papitaiso. Ne talamai heʻemau faifekaú ʻe pōpula ʻi ʻitāniti kotoa koeʻuhí naʻe ʻikai ke papitaiso. Ko e taʻu ʻeni ʻe ono ʻeku ʻalu holo mo e loto mamahí mo e loto halaia ko iá. Ka ʻi he hili ʻeku lau e folofolá, ʻoku ou ʻilo ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní. Kuó u ongoʻi hano huʻi atu ha mafasia lahi meiate au, pea ko e loʻimata ʻeni ia ʻo e fiefia.’ …

“Hili ha taʻu ʻe ono ʻene fuesia e loto mamahi mo e mamahi ne meimei taʻe makātekiná, kuo ʻomi ʻe he tokāteline moʻoni ne fakahā ʻe he Tamai Hēvani ʻofá ʻi ha palōfita moʻuí, ha nonga lelei ki he fefine loto mamahí ni. Neongo iá, naʻe papitaiso ʻa Sisitā Lāmila mo ʻene fānau naʻe ʻosi taʻu valú” (“Koeʻuhí ʻOu ou Moʻui, ʻE Moʻui mo Kimoutolu Foki,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2012, 15–16).