Seminelí
Lēsoni 120: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112


Lēsoni 120

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112

Talateú

ʻI he ʻaho 23 ʻo Siulai 1837, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā kia Tōmasi B. Maasi, ʻa ia ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he taimi ko iá. ʻI he fakahā ko ʻeni, naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112, ne fai ʻe he ʻEikí ha faleʻi fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:1–13

ʻOku fai ʻe he ʻEikí ha faleʻi mo talaʻofa e ngaahi tāpuaki kia Tōmasi B. Maasi

Hiki e ngaahi lea ko ʻení he palakipoé: ʻita, loto-foʻi, loto mamahi, meheka. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi taimi ne nau aʻusia ai e ngaahi ongo ko ʻení.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki ha tuʻunga naʻe fehangahangai mo Tōmasi B. Maasi naʻe iku ai ke ne aʻusia ʻa e ngaahi ongo kuo hiki he palakipoé.

Hili pē hono ui ʻa Tōmasi B. Maasi ke hoko ko ha ʻAposetolo ʻi he 1835, naʻe fokotuʻu ia ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe ʻilo ʻe Palesiteni Maasi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1837, naʻe palani ha taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻEletā Paʻale P. Palati, ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani taʻe fekauʻi ʻe Palesiteni Maasi. Naʻe tohi ʻa Palesiteni Maasi, ʻa ia naʻe ʻi Mīsuli, kia ʻEletā Palati mo e kau mēmipa kehe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea fakaafeʻi kinautolu ke nau fakataha ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai 1837, kae lava ke fāitaha ʻenau ngaahi palani ki he ngāue fakafaifekaú. Ka neongo ia, ʻi ha māhina ʻe taha kimuʻa pea fai ʻa e fakataha ko iá, naʻe mavahe ha ongo mēmipa kehe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻEletā Hiipa C. Kimipolo mo ʻOasoni Haiti, ki ʻIngilani hili hono maʻu e uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe mahino mai naʻe mamahi ʻa Palesiteni Maasi ʻi he ō e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻIngilani taʻe te ne kau ai.

  • ʻI he tūkunga ko ʻení, ko e hā naʻe lava ke fai ʻe Palesiteni Maasi ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi ongo naʻe hiki he palakipoé? Ko e hā ha ngaahi fakatuʻutāmaki hono fakaʻatā ʻo e ongoʻi pehē ke puleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá?

Fakamatalaʻi ange naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Maasi ʻene hohaʻá mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo fekumi ki heʻene faleʻí. Ko e tali, naʻe fai ai ʻe he ʻEikí e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112.

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:1–3. Kole ki ha vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ke kumi ʻa e ngaahi fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Palesiteni Tōmasi B. Māsí. Kole ki he vaheua ʻe tahá ke nau kumi ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻe folofola ʻa e ʻEikí kuo fai ʻe Palesiteni Māsí. (Kimuʻa pea lau ʻa e kau akó, mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he foʻi lea fakavaivaiʻi ʻi he veesi 3 naʻe loto-fakatōkilalo ʻa Palesiteni Maasi.)

  • Ko e hā e ngaahi fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Māsí?

  • Ko e hā e ngaahi meʻa lelei naʻe pehē ʻe he ʻEikí kuo fai ʻe Palesiteni Māsí?

Fakamatalaʻi ange naʻe fai ʻe he ʻEikí ha faleʻi lahi ange kia Palesiteni Maasi mo fakahā ange e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻe Palesiteni Maasi ʻi heʻene faivelengá. Fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:4–10. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai mo kumi e ngaahi talaʻofa ne fai ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Māsí. Fakakaukau ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ke hiki ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení he palakipoé ʻi he maʻu kinautolu ʻe he kau akó.

  • Te ke toe fakalea fēfē ʻa e akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 10 ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí mo ʻomi ʻa e tali ki heʻetau ngaahi lotú.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tokoni ai ʻa e loto-fakatōkilaló ke tau maʻu ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi tākiekina ai ʻe he ʻEikí hili hono fakavaivaiʻi koé?

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fakahā ko ʻení ʻi Siulai 1837, naʻe fepaki ʻa e Siasí mo e mavahevahé, fekeʻikeʻí, mo e hē mei he moʻoní. Naʻe tataki ʻe he hīkisiá mo e mānumanú ʻa e kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ke nau fakaangaʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e fehuʻi ʻa hono mafaí. Naʻe feinga ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí, kau ai ha niʻihi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke toʻo ʻa Siosefa Sāmita mei he Palesiteni ʻo e Siasí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:11–13. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí kia Palesiteni Maasi ke fai ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ia naʻe faingataʻaʻiá. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ne nau maʻú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:14–34

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi B. Maasi ʻo kau ki he ngaahi fatongia ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Fakamahinoʻi ange naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Palesiteni Tōmasi B. Maasi ha ngaahi fatongia mahuʻinga lahi. Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ʻe lava ʻo tokoniʻi koe ke ke loto fakatōkilalo ʻi hoʻo maʻu ʻa e ngaahi fatongia pe fakaʻilonga mahuʻingá? Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he fehuʻí ni.

Fakamatalaʻi ange naʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí ke fakatokangaʻi ʻe Tōmasi B. Maasi ʻa e mahuʻinga ʻo hono ngaahi fatongia ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá lolotonga ia hono fakamanatu ange kiate ia ke loto fakatōkilaló. Tā ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé pe teuteuʻi ia ko ha laʻipepa tufa. Kole ki he kau akó ke lau ʻa e ngaahi veesi paú mo fakakakato tautau toko ua (pe fakakakato mo e kalasí) ʻa e sātí.

T&F 112:14–22, 28–33

Ngaahi kupuʻi lea ʻoku fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e ngaahi fatongia ʻo Palesiteni Maasi mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Ngaahi kupuʻi lea ʻoku fakamanatu kia Palesiteni Maasi mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fie maʻu ke loto-fakatōkilaló

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fakakakato e sātí, fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea naʻá ke ʻilo ʻoku fakamamafaʻi ai e mahuʻinga ʻo e ngaahi fatongia ʻa Palesiteni Māsí?

  • Fakatatau ki he veesi 16–17, ko e hā e ngaahi kī ʻoku maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ke tataki e ngāue ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē.)

  • Fakatatau ki he veesi 30–32, ko e hā naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Maasi fekauʻaki mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻá ne maʻú? (ʻE ala ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, ka ke fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Kuo fakafoki fakaʻosi mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. ʻE lava fie maʻu ke ke toe fakamanatu nounou ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea kuonga fakakosipeli [vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngaahi kuonga Fakakosipelí”].)

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea naʻá ke ʻilo ʻe fakamanatu kia Tōmasi B. Maasi ʻa e fie maʻu ke loto fakatōkilaló?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 15 mo e 30 kau ki he vā fetuʻutaki ʻi he ngaahi fatongia ʻo Tōmasi B. Maasi ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e ngaahi fatongia ʻo Siosefa Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí?

Ke tokoni ke vakai ʻa e kau akó ki he fāinga ʻa Tōmasi B. Maasi ke muimui he faleʻi naʻá ne maʻu ʻi he fakahā ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau e palakalafi ko ʻení:

Naʻe ʻikai fuoloa mei he ʻomi ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112, kuo fakahā ʻe Tōmasi B. Maasi kia Vīlate Kimipolo he ʻikai ola lelei ʻa e ngāue faifekau ʻa hono husepāniti ko ʻEletā Hiipa C. Kimipoló, ʻi ʻIngilaní. Naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Maasi koeʻuhí ko hono fatongia ʻa hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí ki mulí, he ʻikai fakaava e matapā ki he ngāue fakafaifekaú ʻi ʻIngilani kae ʻoua kuó ne fekauʻi ha taha pe te ne ʻalu pē ia.

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he meʻá ni naʻe fāinga ʻa Palesiteni Maasi ke loto fakatōkilaló?

Vakai ki he fehuʻi ko ia kuó ke tohi ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke tali e fehuʻí. Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ke hoko ko e konga ʻo e fealeaʻaki ko ʻení:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“ʻOku ʻikai maʻu e loto fakatōkilaló he fakaʻofaʻia pē ʻiate kitautolú; ʻoku maʻu e loto fakatōkilaló ʻi hono fakasiʻisiʻi e fakakaukau ʻo fekauʻaki pē mo kitautolú. ʻOku maʻu ia ʻi hono fai ʻetau ngāué ʻaki e loto ke tauhi ki he ʻOtuá mo hotau kāingá.

“… Ko ʻene tuku pē ʻetau ʻāvea ʻiate kitautolú ka tau fai e ngāue tokoní, ʻe holo leva ʻetau hīkisiá pea kamata ke ʻosi” (Hīkisiá mo e Lakanga Fakataulaʻeikí,”Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 58).

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Palesiteni Māsí (vakai, T&F 112:4–10). Te ke ala ʻai ha tokotaha ako ke hiki ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení he palakipoé kimuʻa. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:34. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke fai ʻe Palesiteni Maasi ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú. Hili iá pea hiki leva ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kuo pau ke tau faivelenga kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí kuo talaʻofa maí.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, lau pe fakamatalaʻi fakanounou e fakamatala ko ʻeni ʻo e hē ʻa Tōmasi B. Maasi pea toe foki ki he Siasí:

Naʻe muimui ʻa Palesiteni Maasi ki he faleʻi ko ia naʻá ne maʻú, ʻi ha taimi. Naʻá ne ngāue ke fakamālohia ʻa e Siasí mo poupouʻi ʻa Siosefa Sāmita. Ka neongo ia, naʻá ne toe foki pē ki heʻene ongoʻi fakakikihi fekauʻaki mo e founga hono tataki ʻa e Siasí. Naʻe fakatahaʻi ʻa e ngaahi ongo ko ʻení mo e hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi fakakikihi ʻi he kāingalotu talangataʻa mo fakaehauá mo honau kaungāʻapi ʻi Mīsulí. ʻI Sepitema ʻo e 1838, lolotonga ʻene fāinga mo e laumālie ko ʻeni ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe kau hono uaifi ko ʻIlisapetí ʻi ha fakakikihi. Naʻá ne felotoi mo ha fefine ʻe taha, ko ha ongo mēmipa ʻo e Siasí, ke fetongi maʻu pē ʻa e huʻakaú ke feʻunga ke ngaohi ha siisi, ka naʻe tukuakiʻi ʻa Sisitā Maasi ki hono maumauʻi ʻo ʻene aleapau ʻi hono tauhi ʻa e konga ʻo e huʻakaú naʻe ngako tahá. Naʻe ʻomi tuʻo lahi ʻa e meʻá ni ki he kau taki ʻo e Siasí. Naʻe aʻu ʻo ʻomi ia ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ko e taimi kotoa pē, naʻe mahino ai ko Sisitā Maasi naʻe halá. Naʻe ʻita ʻa Palesiteni Maasi pea taʻefiemālie ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ko ʻení (vakai, George A. Smith, “Discourse,” Deseret News, Apr. 16, 1856, 44). Neongo naʻe ʻikai iku e tūkunga ko ʻení ke ne mavahe mei he Siasí, ka naʻe fakalalahi ia mo haʻane ngaahi mamahi kehe. Naʻe fakaʻau ke fakautuutu ʻene fakaangaʻi e kau taki kehe ʻo e Siasí, pea faifai pē peá ne fakafepaki ki he Kāingalotú. Naʻá ne manatu kimui ange, “Naʻá ku meheka ʻi he Palōfitá … pea tukunoaʻi e meʻa kotoa pē naʻe totonú, pea fakamoleki kotoa hoku taimí ʻi he fekumi ki he koví” (“Remarks,” Deseret News, Sept. 16, 1857, 220).

ʻI ʻOkatopa 1838, naʻe fuakava ʻa Tōmasi B. Maasi ʻi ha fakamaauʻanga naʻe fakafetau kia Siosefa Sāmita mo e Kāingalotú ki he siteiti ko Mīsulí. Naʻe tokoni ʻa e fakapapau ko ʻení ki hono fai ʻe he puleʻangá ha tuʻutuʻuni ke fakaʻauha ʻa ia naʻe tupu mei ai e fakamālohiʻi ʻo ha Kāingalotu ʻe toko 15,000 tupu mei honau ngaahi ʻapí ʻi Mīsulí.

ʻI he taʻu ʻe hongofulu mā valu, hili e mavahe ʻa Tōmasi B. Maasi mei he Siasí, fai ha tohi loto-fakatōkilalo kia Palesiteni Hiipa C. Kimipolo ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kole ha fakamolemole mo e ngofua toe kau ki he Siasí. Naʻá ne fakamatalaʻi e meʻa naʻá ne ako ʻo fakafou ʻi heʻene ngaahi fehalaakí: “ʻE lava ke hokohoko lelei atu ʻa e ʻEikí taʻe kau ai au pea ʻikai Haʻane mole ʻi heʻeku tō mei hoku tuʻungá; Ka ʻOiauē ko e hā kuo mole meiate aú?!” (Thomas B. Marsh letter to Heber C. Kimball, May 5, 1857, Brigham Young Collection, Church History Library, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Kay Darowski, “The Faith and Fall of Thomas Marsh,” Revelations in Context, history.lds.org).

Vakai ki he tefitoʻi moʻoni ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange naʻe tali ʻa Tōmasi B. Maasi ki he kau kakato ki he Siasí. Ka neongo ia, koeʻuhí he naʻe ʻikai ke muimui ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ke fakavaivaiʻi ia mo tui faivelenga ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe ʻikai ke ne maʻu e ngaahi tāpuaki naʻe hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:4–10.

Kole ki ha kau ako toko siʻi ke fakamatalaʻi fakanounou e meʻa kuo nau ako he ʻaho ní. Fakaafeʻi e kau akó ke fili ʻa e founga ʻe taha te nau lava ai ʻo loto fakatōkilalo mo faivelenga, pea hiki ha taumuʻa ke ngāueʻi ia.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:30. “Kuo fili [ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí] … ke hoko ko homou kau fakahinohino pea mo homou kau takimuʻá”

ʻOku maʻu ʻe he mēmipa takitaha ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá. ʻOku toe maʻu foki ʻe he Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi kī, pe mafai ke tataki e ngāue ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní (vakai, T&F 112:16). Ka neongo ia, ʻoku ngāue ʻaki ʻe he Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e kau ʻAposetolo takitaha ʻa e ngaahi kī ʻo hono lakanga fakataulaʻeikí ʻi he fakahinohino pē ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ko ia ai, naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻEikí kia Tōmasi B. Maasi mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ʻiloʻi ʻa e mafai ʻo Siosefa Sāmita ke tokangaʻi kinautolú (vakai, T&F 112:15–20). Ko hono mafai pulé ʻa e ʻuhinga naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita, ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa e mafai ke ui ha ongo mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, Hiipa C. Kimipolo mo ʻOasoni Haiti, ʻi ha ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani neongo naʻe maʻu ʻe Tōmasi B. Maasi, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ngaahi kī ke tataki e ngāue ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.