Seminelí
Lēsoni 112: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:21–38


Lēsoni 112

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:21–38

Talateú

ʻI ʻEpeleli ʻo e 1835 ne ʻi Ketilani, ʻOhaiō e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ne toki fokotuʻú, ʻi he teuteu ke nau mavahe ʻi heʻenau fuofua ngāue fakafaifekau fakakōlomú. Kimuʻa pea nau mavahé, ne nau kole ke kumi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā ke tokoni kiate kinautolu lolotonga ʻenau mavahevahé (vakai, ki he talateu ki he lēsoni 111). ʻOku lekooti ʻa e fakahā naʻá ne maʻú ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107. Ko e fika ua ʻeni ʻo e ngaahi lēsoni ʻe tolu ʻoku aleaʻi ai ʻa e vahe ko ʻení. ʻI he konga ko ʻeni ʻo e fakahaá, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fatongia ʻo e ngaahi kōlomu pule ʻo e Siasí: ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo e Kau Fitungofulú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:21–26

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí e ngaahi fatongia mo e mafai ʻo e ngaahi kōlomu pule ʻo e Siasí

Kimuʻa e kalasí, hiki e ngaahi lea ko ʻení he palakipoé: poupouʻi mo tokoniʻi. ʻI he kamata e kalasí, kole ki he kau akó ke fakakaukau ki ha taimi naʻe poupouʻi pe tokoniʻi ai kinautolu ʻe ha taha. Fakaafeʻi leva e kau akó ke nau hanga ki ha hoa pea fakamatalaʻi ange ʻenau aʻusiá.

  • Ko e hā e faikehekehe ne hoko ʻi hoʻo ʻilo naʻe poupouʻi pe tokoniʻi koe ʻe ha taha?

Tohiʻi e foʻi lea pukepuke ʻi he palakipoé, pea fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ke pukepuke ha tahá ke tau tokoniʻi mo poupouʻi ʻa e tokotaha ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:21–22, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí.

  • Ko hai naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke tau pukepuke haké? (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko ha ʻuluʻi tohi he palakipoé.)

Kole ange ki he kau akó ke toe vakaiʻi fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:8–9. Kimuʻa pea nau lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea ʻi he veesi 9, ko e “Kau Palesiteni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá, ʻi he lakanga ʻo Melekisētekí” ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kole ki he kau akó ke kumi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻo kau ki he Kau Palesiteni ʻUluakí? (Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení, ʻi lalo he ʻuluʻi tohí: ʻOku maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e fatongia mo e mafai ke pule ki he lakanga kotoa pē ʻi he Siasí.)

  • Fakatatau ki he veesi 22, ʻoku tau pukepuke fēfē e Kau Palesitenisī ʻUluakí? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻi he tali ʻa e kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku pukepuke hake ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he loto-falala, tui, mo e lotu ʻa e Siasí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻi he veesi 22 ʻoku nau akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau pukepuke hake ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kole ange ki he kalasí ke fakafanongo ki he meʻa naʻá ne pehē ʻoku totonu ke tau fai ke poupouʻi, pe pukepuke hake ai, hotau kau taki ʻi he Siasí.

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Ke tau poupouʻi ʻa kinautolu kuo uiuiʻí … , kuo pau ke tau vakavakaiʻi ʻetau moʻuí pea fakatomala ʻo ka fie maʻu, mo tukupā ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea muimui ki Heʻene kau tamaioʻeikí. …

“… ʻE fakapotopoto ke tau tukupā ai ke poupouʻi ʻaki ʻetau tuí mo ʻetau ngaahi lotú, ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ʻi he puleʻangá. ʻOku ou ʻiloʻi fakataautaha ʻa e mālohi ʻo e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke poupouʻi ʻa kinautolu kuo uí. … Ne u ongoʻi ai ʻi ha founga mālohi ʻa e ngaahi lotu mo e tui ʻa ha kakai ne ʻikai ke mau maheni ka naʻa nau ʻiloʻi pē ko ha tokotaha au kuo ui ke ngāue ʻo fakafou he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” (“Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 21).

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAealingi kuo pau ke tau fai ke poupouʻi ai hotau kau taki ʻi he Siasí?

  • Te tau poupouʻi fēfē ʻa e kau taki ʻo e Siasí, hangē ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi fakatāutahá?

Kole ange ki he kau akó ke fakakaukau ki he meʻa ʻoku nau lolotonga fai ke pukepuke hake ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e kau taki kehe ʻo e Siasí. Fakaafeʻi kinautolu ke hiki ha taumuʻa pau ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ʻo e meʻa te nau fai ʻi he kahaʻú ke poupouʻi mo tokoniʻi lelei ange ai kinautolu.

Hiki e Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha ʻuluʻi tohi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

  • Fakatatau ki he veesi 23, naʻe ui e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke hoko ko e hā? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tokāteline ko ʻení he palakipoé ʻi lalo ʻi he “Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá”: Ko e kau ʻAposetoló ko ha kau fakamoʻoni makehe kinautolu ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní kotoa. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ko e kau ʻAposetoló ko ha kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau e meʻa ʻoku hā ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá fekauʻaki mo e foʻi lea mo e hingoa ʻAposetoló. Kole ki he kau akó ke lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e ʻAposetolo fuoloa taha ʻi he māmaní pea ko e ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e ongo ʻAposetolo foki. Ko ia ai, ko e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e kau fakamoʻoni makehe foki ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he anga ʻenau ongoʻi ʻi heʻenau fanongo pe lau ʻa e fakamoʻoni ʻo e kau ʻAposetoló. Fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke vahevahe ʻenau ngaahi ongó mo e kalasí.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:24, ʻo fekumi ki he folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e mafai mo e mālohi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

  • Ko e hā ʻoku tau ako ʻi he veesi 24, fekauʻaki mo e mafai pea mo e mālohi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá? (ʻOku maʻu ʻe he kōlomú ʻa e mafai mo e mālohi tatau mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Te ke fie hiki ʻa e fakamatala ko ʻení he palakipoé ʻi lalo ʻi he “Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.”)

Fakamatalaʻi ange ʻi he fakanofo ha kau tangata ko e ʻAposetoló, ʻoku foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki tatau mo e Palesiteni ʻo e Siasí. Ka neongo ia, ko e Palesiteni ʻo e Siasí pē, ko e taulaʻeiki lahi pule ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻa e tangata ʻi he māmaní ʻa ia ʻoku fakamafaiʻi ke ngāue ʻaki e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kau ʻAposetolo kehé ʻa e ngaahi kī ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē ko hono fakangofua ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí. ʻI he mate ha Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku tukuange leva ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea hoko ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ʻoku tatau ʻi he mafai mo e mālohi ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e pule ʻo e Siasí. ʻI he hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku fakamafaiʻi leva ʻa e ʻaposetolo fuoloa tahá ke ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:25, ʻo fekumi ki he kōlomu ʻe taha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe fakamatala ki ai ʻi he fakahā ko ʻení pea ko e hā e ngaahi fatongia ʻo hono kau mēmipá.

  • Ko e hā ʻa e kōlomu hono tolu naʻe fakamatala ki ai e ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení? (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki e Ko e Kau Fitungofulú ko ha ʻuluʻi tohi he palakipoé.)

  • Ko e hā e ngaahi fatongia ʻo e Kau Fitungofulú? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e moʻoni ko ʻení he palakipoé ʻi lalo ʻi he “Ko e Kau Fitungofulú”: ʻOku ui ʻa e Kau Fitungofulú ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea ke hoko ko e kau fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní kotoa.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:26, ʻo fekumi ki he folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e mafai ʻo e Kau Ftungofulú. Kole ki he kau akó ke lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú.

Ke tokoni ke mahino ki he kalasí e folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e mafai ʻo e Kau Fitungofulú, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻení:

“ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí fekauʻaki mo Hono Siasí. Naʻá Ne ʻosi foaki ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi kī kotoa ʻoku fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní. Ko e ʻAposetolo fuoloa taha ʻoku kei moʻuí, ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ko ia toko taha pē ʻi he māmaní kuo ʻosi fakamafaiʻi ke ne ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. …

“ʻOku ngāue ʻa e Kau Fitungofulú ʻi ha ngāue kuo vahe ange ʻi he mafai mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. … ʻOku vaheʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú mo foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi kī ke nau tokangaʻi ʻa e Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú” (Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí [2010], 2.1.1).

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ha ngaahi aʻusia ne nau maʻu ʻi heʻenau lau pe fanongo ki he ngaahi lea ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo e Kau Fitungofulú. Kapau kuo feʻiloaki ʻa e kau akó mo ha niʻihi ʻo e kau taki ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe foki mo e ngaahi aʻusia ko iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:27–32

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí e founga ke fai ai ʻe he ngaahi kōlomu pule ʻo ʻo e Siasí ha ngaahi tuʻutuʻuní.

Talaange ki he kau akó te ke fie maʻu ke nau fai ha fili fakakulupu faingofua (hangē ko ʻení, te nau lava ʻo fili e himi ke hivaʻi ʻi he fakataha lotu ʻo e kalasi hokó). Poupouʻi e kau akó ke aleaʻi ʻenau ngaahi filí pea fai ha tuʻutuʻuni fakataha. ʻI he fai pē ʻe he kau akó ha filí, aleaʻi e meʻá ni:

  • Ko e hā e founga angamaheni ʻoku faʻa fakahoko ʻaki ʻe he ngaahi kulupu ʻo ha kakai ke fai ha ngaahi tuʻutuʻuní?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku fakafehoanaki fēfē ʻa e ngaahi founga ko ʻení ki he founga ʻoku fai ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo e Kau Fitungofulú ha ngaahi tuʻutuʻuní?

Vahevahe e kau akó ke nau tautau toko ua. Fakaafeʻi kinautolu ke lau fakataha e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:27–32, ʻi hono kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e founga ke fai ai ʻe he ngaahi kōlomu pule ʻo e Siasí e ngaahi tuʻutuʻuní. Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fekumi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ʻoku fakahoko fēfē ʻe he ngaahi kōlomu pulé e ngaahi tuʻutuʻuní? (Hili e tali ʻa e kau akó, te ke fie fakamatala fakanounouʻi ʻenau ngaahi talí ʻaki haʻo hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: ʻOku fai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e ngaahi kōlomu pule ʻo e Siasí ʻi he uouangataha mo e anga māʻoniʻoní.

  • Ko e hā e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he veesi 30 ʻa ia ʻoku mahuʻinga ke maʻu ʻe he kau tangata ko ʻení kae lava ke uouangataha ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní?

  • Fakatatau ki he veesi 31, ko e hā ʻoku talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he ngaahi kōlomu pule ʻo e Siasí ʻi heʻenau fai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní ʻo ngāue ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení?

  • ʻE tokoni fēfē hono ʻiloʻi ʻoku talaʻofa ʻa e ʻEikí ke tāpuakiʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo e Kau Fitungofulú ʻaki ʻEne ʻiló ke ke pukepuke hake ʻa e kau taki ko ʻení ʻaki e loto-falalá, tuí, mo e lotú pea muimui ki heʻenau faleʻí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:33–38

ʻOku fai ʻe he ʻEikí ha toe fakahinohino ki he ngaahi kōlomu pule ʻo e Siasí

Vahe ki he tokotaha ako takitaha ha taha ʻo e ngaahi veesi ko ʻení: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:33, 34, pe 35. Fakaafeʻi e kau akó ke ako ʻenau vēsí pea feinga ke ʻiloʻi e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pe ko e Kau Fitungofulú. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau haʻu ki he palakipoé ʻo hiki ʻa e ngaahi moʻoni kuo nau ʻiló ʻi he “Ko e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá,” pe “Ko e Kau Fitungofulú.”

ʻE kau ʻi he ngaahi moʻoni ʻe ala ʻilo ʻe he kau akó ʻa e meʻá ni: ʻOku ngāue ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, pea ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono langa hake ʻa e Siasí. ʻOku ngāue e Kau Fitungofulú ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻi he fakahinohino ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku maʻu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ki hono malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakaʻosi e lēsoni ko ʻení ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi fatongia toputapu ʻo kinautolu ʻoku ui ʻe he ʻEikí ke tataki Hono Siasí. Poupouʻi e kau akó ke pukepuke hake mo poupouʻi kinautolu ʻaki e tokanga ki heʻenau ngaahi fakahinohino fakalaumālié.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:21–24. Ko e kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki hono ʻuhinga ke hoko ko ha fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻOku tatau pē e fatongia ʻo ha ʻAposetolo he ʻahó ni mo ia ʻi he kuonga muʻá (vakai, Ngāue 1:22; 4:33). Ko hotau tufakanga ke ʻalu atu ki he māmaní kotoa pē pea fakahā ʻa e ‘Sīsū Kalaisí, mo hono tutukí ’ (vakai, Maʻake 16:15; 1 Kolinitō 2:2). Ko e ʻAposetoló ko ha faifekau ia mo ha fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí. ʻOku ʻuhinga ʻa e ‘huafa ʻo Kalaisí’ ki he kotoa ʻo e ngāue fakafaifekau, pekia, mo e toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí—Hono mafaí, ʻEne tokāteliné, mo Hono ngaahi ʻulungaanga makehe ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke hoko ko hotau Huhuʻí mo hotau Fakamoʻuí. ʻI heʻemau hoko ko e kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí, ʻoku mau fakamoʻoni atu ki he moʻoni, faka-ʻOtua, mo e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ʻEne Fakalelei taʻe-fakangatangata mo taʻengatá, mo ʻEne ongoongoleleí” (“Special Witnesses of the Name of Christ,” The Religious Educator: Perspectives on the Restored Gospel, vol. 12, no. 2 [2011], 1).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:27–30. Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī fekauʻaki mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“ʻOku ʻikai haʻu ha tuʻutuʻuni mei he fealeaʻaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá taʻe kau ai ʻa e fāitaha kakato ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku kau aí. ʻI he kamata hono fakakaukauʻi e ngaahi tūkungá, ʻe ʻi ai ha ngaahi faikehekehe ʻi he fakakaukaú. Ko e meʻa ʻeni ia kuo pau ke hoko. ʻOku haʻu ʻa e kau tangatá ni mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe. Ko e kau tangata kinautolu ʻoku nau takitaha e fakakaukau. Ka kimuʻa pea aʻu ki ha tuʻutuʻuni aofangatukú, ʻoku ʻi ai ha fāitaha ʻi he fakakaukaú mo e leʻó.

“Ko e meʻa ʻeni ke ʻamanaki ki aí ʻo muimui ki he folofola ʻa e ʻEikí kuo fakahā maí. Te u toe lau atu mei he fakahaá:

“‘Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ongo kōlomu ko ʻení, pe ko ha taha pē ʻi he ongo kōlomu ko iá, kuo pau ke fai ia ʻi he māʻoniʻoni kakato, pea ʻi he angatonu, mo e loto-fakatōkilalo, mo e angamalū, mo e kātaki fuoloa, pea ʻi he tui, mo e angamaʻa, mo e ʻilo, anga-fakamaʻumaʻu, faʻa kātaki, anga faka-ʻOtua, ʻofa fakatokoua mo e manavaʻofa;

“‘Koeʻuhí he ko e talaʻofá ʻeni, kapau te nau maʻu lahi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate kinautolu ʻe ʻikai te nau taʻefua ʻi he ʻiloʻi ʻo e ʻEikí’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:30–31).

“ʻOku ou tānaki atu ʻi he fakamoʻoni fakatāutaha lolotonga e taʻu ʻe uofulu naʻá ku hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e meimei taʻu ʻe hongofulu mā tolu kuó u ngāue ai ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, kuo teʻeki ai ha ngāue lahi ne fai ne ʻikai muimuiʻi ai e founga ko ʻení. Kuó u mamata ki he ngaahi faikehekehe ʻo e fakakaukaú ne fakahā ʻi he ngaahi fealeaʻaki ko ʻení. Kuo haʻu mei he founga pē ko ʻeni ʻo hono fakahā ʻe he kau tangatá ʻa ʻenau fakakaukaú ʻa hono siviʻi ʻo e ngaahi fakakaukaú mo e foungá. Ka kuo teʻeki ai ke u mamata ʻi ha fekeʻikeʻi pe tāufehiʻa fakatāutaha ʻi he lotolotonga ʻo hoku ngaahi Tokouá. Ka kuó u mamata, ʻi ha meʻa fakaʻofoʻofa mo fakaofo—ʻa e fakataha maí, ʻi he malumalu ʻo e ivi tākiekina fakataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻi he malumalu ʻo e mālohi ʻo e fakahaá, ʻo e ngaahi fakakaukau kehekehé kae ʻoua kuo ʻi ai ha uouangataha mo e felotoi kakato. Ko e toki taimi pē ia ʻoku fakahoko aí. ʻOku ou fakamoʻoni, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngāue ko iá, ʻa e laumālie ʻo e fakahā ne toutou fakahā mai ʻi hono tataki ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí”(“God Is at the Helm,” Ensign, Mē 1994, 54, 59).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:35. Ko e ngaahi kī ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “te nau tokangaʻi ʻa e ngaahi potu-siasi ʻo e Kāingalotú. … Kuo pau ke nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e ngāué ni, ke fakaava ʻa e matapā ʻo e Puleʻanga ʻo e langí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, mo malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ki he kakai fulipē. Ko e mālohi, mafai, pea mo e anga haohaoa ʻeni ʻo honau tuʻunga faka-ʻaposetoló” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 161