Seminelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí: Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–65; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2 (ʻIuniti 2)


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–65; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2 (ʻIuniti 2)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakanounou ʻo e Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi tokāteliné, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–65 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2 (ʻiuniti 2) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi he niʻihi pē ʻo e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi ʻa e fie maʻu hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–20)

Naʻe ako e kau akó mei he aʻusia ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene feinga ke ʻilo pe ko e siasi fē naʻe moʻoní, kapau te tau kole ʻi he tui te Ne tali ʻetau ngaahi lotú. Naʻa nau nofotaha ʻi he moʻoni naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe ako foki ʻe he kau akó mei he aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi pea ʻoku sino kehekehe ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻilo ʻe he kau akó kapau te tau fekumi fakamātoato ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakalotosiʻi kitautolú, ʻe lava ke fakahaofi kitautolu ʻe he ʻOtuá.

ʻAho 2 (Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:21–26)

Naʻe ako ʻe he kau akó mei he aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá, te tau lava ʻo maʻu e mālohi mei he ngaahi sīpinga ʻo ha niʻihi faivelenga ʻi he folofolá lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá. ʻI he ako ʻa e kau akó ki he founga naʻe fehangahangai ai ʻa Siosefa Sāmita mo e fakatanga naʻá ne aʻusia hili e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, naʻa nau ako ai ʻe lava e ngaahi tokāteliné mo e tefitoʻi moʻoní ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau fetaulaki mo e faingataʻa koeʻuhí ko ʻenau ngaahi fakamoʻoní. ʻIkai ngata aí, naʻe ako ʻe he kau akó te tau lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní ʻi heʻetau ngāueʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he folofolá.

ʻAho 3 (Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:27–54; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2)

Naʻe holi ʻa Siosefa Sāmita ke ne ʻilo hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻene ngaahi fehalākí mo e vaivaí pea naʻá ne ongoʻi mamahi. ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻetau ngaahi angahalá pea ongoʻi loto mamahi koeʻuhí ko kinautolú, te tau lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha fakamolemole ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ako e kau akó ki he ʻaʻahi ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá pea nau ʻilo ai naʻe ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá maʻa Siosefa Sāmita ke ne fai ʻa ia ʻe mafola ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe kau ʻi he ngāue ko ʻení hono fakafoki mai ʻe ʻIlaisiá e mālohi ʻo e fai silá kimuʻa pea Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻAho 4 (Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:55–65)

Naʻe fakalaulauloto e kau akó ki he palōmesi ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita ʻe maluʻi e ʻū lauʻi peletí, pea ne nau ako te Ne ʻomi ha maluʻi mo ha tokoni ʻi heʻetau fatongia ʻaki mo tauhi ʻa ia ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí maʻatautolú. ʻI he ako ʻa e kau akó ki he fakamatala hono ʻave ʻe Māteni Hālisi e ngaahi tohi mo e liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá kia Palōfesa ʻAnitoni mo Toketā Mitiselí, ne nau ako ai ʻe hoko e ngaahi kikite ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

Talateú

ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke fakaloloto ʻenau mahino ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. ʻOku nau maʻu foki ai mo ha faingamālie ke ako ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke nau lava ai ʻo fekumi ki he tali ʻo e ngaahi fehuʻí pea ke fakahoungaʻi honau fatongia ʻi hono ako e ongoongoleleí. ʻE ako ʻe he kau akó e ngaahi founga ke fakamālohia ai ʻenau tuí ke fakafepakiʻi e fakatanga mo e fakafepaki te nau aʻusiá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:5–20

Naʻe hā e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAló, Sīsū Kalaisi, kia Siosefa Sāmita.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne nau fie maʻu ai ha tali ki ha fehuʻi fakalaumālie pe fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Fehuʻi leva ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení:

  • Ko e hā naʻá ke fai ke maʻu e tali ki hoʻo fehuʻí.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe taʻu tatau ʻa Siosefa Sāmita mo ha tokolahi ʻo e kau ako seminelí ʻi he taimi naʻá ne tokanga ai ki ha fehuʻi mahuʻinga mo kamata fekumi ki ha talí. Neongo naʻe makehe e aʻusia ʻa Siosefá, ko e ngaahi meʻa naʻe hoko aí ko ha sīpinga ia te tau lava kotoa ʻo muimui ai ke maʻu ha tokoni mo ha ngaahi tali mei he ʻOtuá.

ʻE lava ke ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e kupuʻi lea “Kuó u ʻiloʻi maʻaku” ʻi he Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:20.

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe toko tolu. Kole ki he kulupu takitaha ke nau lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8, 11–12, 14–15, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ke mau ai ha tali ki heʻene fehuʻí. Fakaafeʻi e kulupu takitaha ke nau ʻomi ha fakafofonga ki he palakipoé ke lekooti ha meʻa mahuʻinga ʻe taha naʻá ne maʻu mo ʻene kulupú. Talaange ki he kalasí ke ʻoua ʻe toe hiki ha meʻa kuo ʻosi ʻasi ʻi he palakipoé. Kapau ʻoku faingataʻa hono maʻu ʻe he kau akó e meʻa naʻe fai ʻe Siosefá, te ke lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻaki hono fokotuʻu ange ha niʻhi ʻo e ngaahi meʻá ni: Naʻe fakakaukau lahi ʻa Siosefa Sāmita ki ai, ʻalu ki he ngaaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, ako e ngaahi akonaki ʻa e ngaahi tui fakalotu kehé, ako e folofolá, lotu fakamātoato.

ʻEke e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te ke lava ʻo ako meia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke ako e ngaahi meʻa fakalaumālié? (Neongo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ʻoku totonu ke nau ʻilo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fie maʻu ke tau fai ʻetau kongá ʻi he ako fakalaumālié. Mahalo te ke fie maʻu ke hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau feinga māteaki hono ako e ngaahi moʻoni fakalaumālié?

  • ʻE tokoni fēfē hono moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻomou ako fakataautaha e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he taʻu ní?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau leʻolahi e Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:16–17, pea kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻi heʻenau folofolá ʻo kumi e meʻa naʻe aʻusia ʻe Siosefa ʻi heʻene feinga ke maʻu ha ʻiló.

  • Fakatatau ki he veesi 17, ko hai naʻe mamata ki ai ʻa Siosefa Sāmitá? (Fakapapauʻi ʻoku mahino naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí.)

  • Ko e hā naʻá ne ako ʻi he vīsone ko ʻení fekauʻaki mo e ongo tangata ʻe toko uá.

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita, naʻá ne fakamatalaʻi e mahuʻinga ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph F. Smith

“Ko e meʻa mahuʻinga taha kuo hoko ʻi he māmaní, talu mei he toetuʻu ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mei he fonualotó pea mo ʻEne hāʻele hake ki ʻolungá, ko e hāʻele mai ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló ki he tamasiʻi ko ia ko Siosefa Sāmitá” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 495).

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻokú ke pehē ai ʻoku mahuʻinga ke maʻu ha fakamoʻoni naʻe hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmitá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:18–20, pea kole ki he kau akó ke nau kumi e meʻa naʻe ʻilo ʻe Siosefa fekauʻaki mo ia koeʻuhí ko ʻene feinga ke ngāue ʻi he tuí. Hili iá pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe ʻilo ʻe Siosefa fekauʻaki mo Iá?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke hoko ʻi heʻetau ako e folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻi e meʻa ne tau laú? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau ako faivelenga ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāue ʻi he tui, ʻe lava ke tau maʻu ai maʻatautolu e ʻilo ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke ke hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ia ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá.)

  • ʻE tokoni fēfē nai e moʻoni ko ʻení ki ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻokú ne maʻu ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí?

  • ʻE ala tokoni fēfē atu nai e moʻoni ko ʻení ki hoʻo ngaahi fehuʻí pe hohaʻá?

Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:20–65; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

ʻOku mali ʻa Siosefa Sāmita mo ʻEma Heili, maʻu e ʻū lauʻi peleti koulá, mo kamata hono liliú

Kole ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi e meʻa naʻe hoko kia Siosefa Sāmita hili e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu naʻe aʻusia ʻe he Palōfitá ha fakatanga lahi hili ʻene fakamatala ki he niʻihi kehé ʻa e ʻuluaki mata meʻa-hā-maí. Fakaafeʻi kinautolu ke lau e fakaʻosinga ʻo e Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:20 ʻiate kinautolu pē, ʻo kamata ʻi he kupuʻi lea “ʻOku hangē naʻe. …” Pea ʻeke ki he kau akó e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau kia Siosefa Sāmitá, ko e hā naʻá ne aʻusia ai ha fakatanga lahi ʻi ha taʻu kei siʻi peheé? (ʻOku haʻu ʻa e fakatangá mei he tākiekina ʻa Sētané koeʻuhí naʻá ne ʻilo ʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko “ha fakamoveuveu mo ha fakatupu-ʻita ki hono [Sētane] puleʻangá.”)

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻe lava ke ke aʻusia ai pe ko ha niʻihi kehe ʻokú ke ʻilo ha fakatanga ʻi he ʻahó ni?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:24–25. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi e meʻa te tau lava ʻo fai ke maʻu ha mālohi lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá.

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá ke maʻu ha mālohi ke angatonu? (ʻE lava ke ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe. Fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá, te tau lava ʻo maʻu ha mālohi mei he ngaahi sīpinga ʻo ha niʻihi faivelenga ʻi he folofolá. ʻE lava ke ke hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ia ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:24–25, ʻo kumi e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻe lava ke nau maʻu ai ha loto-toʻa pe mālohi ke fai ʻa ia ʻoku totonú ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Hili hono lipooti ʻe he kau akó e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau maʻú, ʻe lava ke ke fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi e kupuʻi lea “kuó u mamata ki ha meʻa-hā-maí; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia.”

Fai ange ki he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he kupuʻi lea ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí?

  • ʻE tokoni fēfē nai e kupuʻi lea ko ʻení kiate koe ʻi he taimi ʻoku fakafehuʻia ai ʻe ha taha hoʻo fakamoʻoní pe fakatangaʻi koe koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí?

Fakaʻosi ʻaki e lēsoni ko ʻení hano vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia pe ongo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ko ʻení.

ʻIuniti Hokó (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3–7; 10; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–67)

Naʻe founga fēfē ʻa e mole ʻaupito ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e tohi ʻa Molomoná naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmitá. ʻE ako e kau akó ʻi heʻenau ako he ʻiuniti hokó fekauʻaki mo Māteni Hālisi mo e ʻū lauʻi peesi naʻe molé. Te nau ako foki fekauʻaki mo e faleʻi ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku loto ke tauhi ki he ʻOtuá?