Seminelí
Lēsoni 152: Ko hono Tuku Mai ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá


Lēsoni 152

Ko hono Tuku Mai ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá

Talateú

Naʻe pulusi ʻe ʻEletā Felengilini D. Lisiate ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1851, pea ko e palesiteni ʻo e Misiona Pilitāniá, ha ngaahi fakahā, liliu, pea mo e ngaahi tohi ʻa Siosefa Sāmita pea ui ʻa e tātānaki fakatahá ko e Mataʻitofe Mahuʻingá. Lolotonga ha konifelenisi lahi ʻo e Siasí ʻi ʻOkatopa 1880, naʻe tali ai ʻe he Siasí ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá ko e folofola—konga ʻo e ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí. “Ko e Mataʻitofe Mahuʻingá ko hano filifili ia ʻo ha ngaahi fakamatala mahuʻinga ʻoku kau ki he ngaahi konga mahuʻinga ʻo e tui mo e tokāteline ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (Talateu ki he Mataʻitofe Mahuʻingá).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko hono tuku mai ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá

Fakaʻaliʻali pe tā ha fakatātā ʻo ha mataʻitofe. ʻEke ki he kau akó pe ʻoku nau ʻilo e founga ʻoku ngaohi ʻaki e mataʻitofé. Kapau ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi, fakamatalaʻi ange ʻoku ngaohi ha mataʻitofe ʻi loto ʻi ha foʻi tofe ʻi he feinga ʻa e tofé ke maluʻi ia meí ha meʻa ʻoku ʻikai maheni mo ia, ʻo hangē nai ko ha foʻi ʻoneʻone. ʻOku fakatupu leva ʻe he tofé ha meʻa ke ne kofukofuʻi e foʻi ʻoneʻoné, pea faifai ʻone hoko ko ha foʻi mataʻitofe. ʻOku hāhāmolofia ke maʻu ha ngaahi mataʻitofe fakanatula pea ʻoku lau ʻoku nau mahuʻinga.

ʻĪmisi
pearl in oyster shell

Fakamatalaʻi ange ʻe ako ʻe he kau akó he ʻahó ni fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e tohi folofola ʻoku ui ko e Mataʻitofe Mahuʻingá. Te nau ʻilo ha ngaahi ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e Mataʻitofe Mahuʻingá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e palakalafi ʻuluaki ʻi he talateu ki he Mataʻitofe Mahuʻingá. Kole ki he kalasí ke kumi ʻa e meʻa ʻoku maʻu ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. Kimuʻa ke nau laú, mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea nusipepa ki he ngaahi tohi pe ngaahi makasini—ko e ngaahi tohi ʻoku tufa maʻu pē, ʻo fakaʻaho, fakauike, pe fakamāhina.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke pehē ʻoku hāhāmolofia mo mahuʻinga ai e Mataʻitofe Mahuʻingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi hono ua ʻo e talateú. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe fakatahatahaʻi ai ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá. Fakaafeʻi ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e palakalafi hono tolu ʻo e talateú ʻaki hono fakamatalaʻi ange ne talu mei hono fuofua paaki ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá, kuo tānaki atu pe toʻo ha niʻihi hono kanotohí. Naʻe tānaki atu ha niʻihi ki hono kanotohí pea hiki kimui ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e palakalafi ʻoku kamata ʻaki e kupuʻi lea “Ko e ngaahi meʻa naʻe filifili mei he Tohi ʻa Mōsesé.” Kole ki he kalasí ke kumi ha founga naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi fakahā ʻi he tohí ni.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakavave pē ʻa e tohi ʻa Mōsesé pea kumi ha veesi ʻe taha pe lahi ange ʻoku ʻi ai ha foʻi moʻoni ʻoku nau pehē ʻoku mahuʻinga. Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi vēsí mo e ngaahi hoá pe mo e kalasí kotoa.

Kole ki he kau akó ke nau toe foki ki he talateu ki he Mataʻitofe Mahuʻingá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e palakalafi ʻoku kamata ʻaki e kupuʻi lea “Ko e Tohi ʻa ʻĒpalahamé.” Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea kumi e founga naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi tohi ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Ke tokoni ke fakamatalaʻi e founga naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi tohi fakakuonga muʻa ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé, lau pe fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻeni:

“ʻI he ʻaho 3 ʻo Siulai 1835 ne ʻomi ai ʻe ha tangata ko Maikolo Senitelā ha kau pekia ʻe toko fā kuo fakatolonga mei ʻIsipite mo ha ngaahi takainga tohi ʻo e tohi ʻIsipite fakakuongamuʻá ki Ketilani, ʻOhaiō. Naʻe ʻiloʻi e kau pekia ne fakatolongá mo e takainga tohí ʻi ʻIsipite ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa ʻe ʻAnitonio Lepolo. Ko Ketilani ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ne fakaʻaliʻali ai e kau pekia ne fakatolongá. Naʻe tuʻuaki fakatau atu ʻe Senitelā ʻa e kau pekia ne fakatolongá, pea ʻi he poupou ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe foaki ʻe ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e paʻanga ke fakatau ʻaki kinautolu. ʻI ha lea ʻi he ʻaho 5 ʻo Siulai, 1835, ʻi hono fakahā ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi tohi faka-ʻIsipite fakakuongamuʻa ko ʻení, naʻe lekooti ai ʻe Siosefa Sāmita ʻo pehē: ‘Naʻá ku kamata liliu ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohi pe ngaahi mataʻitohi fakatātaá, pea ne mau fiefia lahi ʻi he ʻiloʻi naʻe ʻi he taha ʻo e ngaahi takainga tohí ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé. … Ko e moʻoni te tau lava ke pehē, ʻoku kamata ke fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e hulu ʻo e melinó mo e moʻoní’ (History of the Church, 2:236)” (The Pearl of Great Price Student Manual [Church Educational System manual, 2000], 28).

Kuo fifili ha niʻihi pe naʻe liliu fēfē ʻe he Palōfitá ʻa e ngaahi tohi fakakuongamuʻá. Fakamatalaʻi ange “naʻe ʻikai teitei fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻene founga ʻo hono liliu ʻo e ngaahi lekooti ko ʻení. Hangē ko e ngaahi folofola kehe kotoa pē, ko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi tohi ko ʻení ʻoku meimei ko ha meʻa ia ʻo e tuí. ʻOku ʻikai maʻu ʻa e fakamoʻoni maʻongoʻonga taha ki hono moʻoni ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻi hono vakaiʻi ʻo ha fakamoʻoni fakatuʻasino pe puipuituʻa fakahisitōlia, ka ʻi he fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki hono kanotohí mo e mālohi” (The Pearl of Great Price Student Manual, 28). Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi e founga totonu naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ke liliu ʻa e ngaahi tohí, ka ʻoku tau ʻilo naʻá ne liliu e tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻaki e meʻa-foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki hono moʻoni ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé?

Ki he konga ko ʻeni ʻo e lēsoní, fakakaukau ke fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na omi ki muʻa ʻi he loki akó pea fakatātaaʻi ha taha faiongoongo ʻokú ne ʻinitaviu ha tangata poto ʻa ia kuó ne līʻoa ke ako lahi ki he kanotohi mo e tupuʻanga ʻo e ngaahi tohi ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. Kole ange ke na lau ʻa e fakamatala ko ʻení:

Faiongoongó:Ko e hā naʻe pehē ai ʻe Siosefa Sāmita naʻá ne liliu ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĒpalahamé neongo ko e ʻaho ʻo e ngaahi tohí ʻoku ʻikai ʻi he taimi ia ʻo ʻĒpalahamé?

Tangata ako mataotaó:Ne ʻikai teitei pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e ngaahi takainga tohí ko e ngaahi tohi moʻoni ia ʻo ʻĒpalahamé. Naʻá ne pehē ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé ko “ha liliu ia ʻo e ngaahi Lekooti fakakuongamuʻa naʻa tau maʻu mei he ngaahi Fonualoto ʻo ʻIsipité, ʻo pehē ko e ngaahi tohi ia ʻa ʻĒpalahamé, lolotonga ʻene ʻi ʻIsipité” (Times and Seasons, Mar. 1, 1842, 704).

“ʻI he 1966 naʻe ʻilo ʻa e ngaahi konga ʻe hongofulu mā taha ʻo e takainga tohí ʻa ia ne maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Musiume ʻo e ʻĀtí Fakakolo Lahi ʻi he Metropolitan Museum of Art ʻi Niu ʻIoke Sití. Ne foaki kinautolu ki he Siasí pea kuo vakaiʻi ʻe he kau mataotao fakaʻatamai ʻoku nau fakaʻaho kinautolú ki he vahaʻa nai ʻo e 100 B.C. mo e A.D. Ko e fakafepaki angamaheni ki he moʻoni ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé ko e ʻikai ke motuʻa feʻunga ʻa e tohí ke mahino naʻe hiki ʻe ʻĒpalahame, ʻa ia naʻe moʻui ʻi ha meimei taʻu ʻe ua afe kimuʻa ʻia Kalaisi. Ne teʻeki ke tala ʻe Siosefa Sāmita ia naʻe tohi totonu (hiki ʻe ʻĒpalahame tonu pē) ʻa e takainga tohí, pe naʻe fakaʻaho mei he taimi ʻo ʻĒpalahamé. ʻOku angamaheni ʻaki ke vakai ki ha ngāue ʻa e tokotaha faʻu tohi ko ‘ʻene’ tohi, tatau ai pē pe naʻá ne hiki kinautolu, lau kae hiki ʻe ha niʻihi kehe, pe naʻe hiki tatau ʻene ngaahi tohí ʻe ha niʻihi kehe kimui ange” (The Pearl of Great Price Student Manual, 28).

Faiongoongó:Ko e hā naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ʻaki ʻene liliú?

Tangata ako mataotaó:“Naʻe fuofua pulusi ha ngaahi konga ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻi ha taimi ʻi he Times and Seasons, ko ha makasini ʻa e Siasí, ʻo kamata ʻi Māʻasi 1842 ʻi Nāvū, ʻIlinoisi (vakai, [ko e talateu] ʻi he kamataʻanga ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá). Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá te ne pulusi ʻamui ha konga lahi ange ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé, ka naʻe fakapoongi ia kimuʻa peá ne lava ʻo fai iá. Fakafekauʻaki mo e lōloa ʻe ala fakakakato ai ʻa e liliú, naʻe pehē ʻe ʻŌliva Kautele ʻe fie maʻu ha ‘ngaahi voliumé’ ke fakatahaʻi ai (vakai, Messenger and Advocate, Dec. 1835, 236).

“ʻIkai ngata pē ʻi he ngaahi tohi fakatātaá, ne ʻi ai foki ha ngaahi tā fakatātā faka-ʻIsipite ʻi he tohí. Naʻe kole ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 23 ʻo Fēpueli 1842, kia Lūpeni Hetiloka, ko ha tokotaha tā tongitongi palofesinale mo e mēmipa ʻo e Siasí, ke teuteu ʻa e ngaahi konga papa ʻe tolu ʻo e ngaahi fakatātā ko iá kae lava ke paaki kinautolu. Naʻe fakaʻosi ʻe Hetiloka ʻa e ngaahi tā tongitongí ʻi he uike ʻe taha, pea naʻe pulusi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi tatau (facsimiles) fakataha mo e tohi ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he ngaahi fakatātaá mo e fekisimilé (facsimiles)” (The Pearl of Great Price Student Manual, 28–29).

Faiongoongó:Ko e hā naʻe hoko ki he kau pekia ne fakatolongá pea mo e takainga tohí?

Tangata ako mataotaó:“Hili e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe hoko ʻa e kau pekia ne fakatolonga ʻe faá mo e takainga tohi ko e koloa ʻo e faʻē uitou ʻa Siosefá, ko Lusi Meki Sāmitá” (The Pearl of Great Price Student Manual, 29). Hili e pekia ʻa Lusi Meki Sāmitá, naʻe fakatau atu ʻa e ngaahi meʻa ne tātānakí ki ha tangata ko ʻĒpeli Koumi. Mahalo naʻe fakatau atu ʻa e ngaahi meʻa ne tātānakí ʻe he uaifi ʻo Siosefa Sāmita ko ʻEmá, pe mahalo ne fakatau atu ia ʻe hono tehina ko Uiliamí. Naʻe fakatau atu ʻe Misa Koumi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne tātānakí ki ha musiume ʻi Seni Lui, Mīsuli. Naʻá ne tauhi hano konga kehe pea foaki atu kimui ha niʻihi. (Vakai, The Pearl of Great Price Student Manual, 29; H. Donl Peterson, The Story of the Book of Abraham: Mummies, Manuscripts, and Mormonism [1995], 204–9, 257.)

“Ne ʻi ai ha ngaahi fakakaukau lahi ne fai fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko … ki he kau pekia ne fakatolongá mo e takainga tohí. ʻOku mahino naʻe vela ha ua ʻo e kau pekia ne fakatolongá ʻi he vela lahi ʻi Sikākō ʻo e 1871 (vakai, B. H. Roberts, New Witnesses for God, 3 vols. [1909–11], 2:380–382).

“ʻI he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1966, [ʻai ʻe] Toketā ʻĀsisi S. ʻAtia, ko ha palōfesa ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, [ke ʻiloʻi ʻe he Siasí ki ha ngaahi konga ʻo e takainga tohi ʻa Siosefa Sāmitá ʻa ia ne maʻu] ʻi he Musiume ʻAati Fakakolo Lahi ʻi Niu ʻIoke Siti. Naʻe ʻoatu ʻa e ngaahi konga ko ʻení ki he Siasí ʻe he talēkita ʻo e musiumé ʻi he ʻaho 27 ʻo Nōvema 1967. ʻOku ʻikai ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku lolotonga ʻi ai ʻa e ongo pekia ne fakatolonga pea mo e ngaahi konga kehe ʻo e takainga tohí [vakai, H. Donl Peterson, “Some Joseph Smith Papyri Rediscovered (1967),” ʻi he Studies in Scripture, Volume Two: The Pearl of Great Price, Robert L. Millett and Kent P. Jackson (1985), 183–85]” (The Pearl of Great Price Student Manual, 29).

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakavave ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé mo kumi ha veesi ʻe taha pe lahi ange ʻoku nau fakakaukau ʻoku mahuʻinga. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi vēsí mo ha hoa pe ki he kalasí fakakātoa.

Kole ki he kau akó ke toe foki ki he talateú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e palakalafi ʻoku kamata ʻaki e kupuʻi lea ko e “Siosefa Sāmita—Mātiu.” Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea kumi e founga naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku mahuʻinga ai ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu he ʻoku ʻi ai ha taha ʻo e ngaahi malanga ʻa e Fakamoʻuí ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e palakalafi ʻoku kamata ʻaki e kupuʻi lea ko e “Siosefa Sāmita—Hisitōlia.” Kole ki he kalasí ke muimui ki ai ke ʻiloʻi e taimi naʻe teuteuʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e hisitōlia ko ʻení.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakavave ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōliá pea kumi ha veesi ʻe taha pe lahi ange ʻoku nau pehē ʻoku mahuʻinga. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e ngaahi vēsí mo ha hoa pe ki he kalasí fakakātoa.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ʻoku kole ange ʻe ha kaungāmeʻa ke fakamatalaʻi e ngahi meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he miniti ʻe ua. Kole ki he kalasí ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e founga te nau tali ʻaki iá. Hili ha ngaahi miniti siʻi, fakaafeʻi ha kau ako ke lau ʻa e meʻa kuo nau tohí.

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻomi ʻe he Ngaahi Tefito ʻo e Tui ha fakamatala fakanounou lelei ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau tui ki aí. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tupuʻanga ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, fakamatalaʻi ange naʻe tali ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 1 ʻo Māʻasi 1842, ki ha kole meia Sione Ueniuefi, ko ha ʻētita ʻo ha nusipepa, ke ʻomi ha fakamatala fekauʻaki mo ia pea mo e hisitōlia mo e ngaahi meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e Siasí. ʻOku ʻiloa ʻeni ko e Tohi Ueniuefí. Naʻe fakahā ai ʻe Siosefa, ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe 13 ʻo e ongoongoleleí. Kuo fakakau ʻa e ngaahi tui ko ʻení ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tui. Neongo ʻoku ʻikai ko ha fakamatala kinautolu ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau tui ki aí, ka ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní.

Vahevahe e kau akó ke tautau toko ua. Vahe ki he hoa takitaha ha tefito ʻo e tuí ʻe taha pe lahi ange. (Fakatatau mo e ngaahi fie maʻu ʻa e kau akó pea mo e lahi ʻo hoʻo kalasí, mahalo te ke fie vahe ki he hoa takitaha ha tefito ʻo e tuí ʻe taha pe lahi ange.) Kole ki he hoa takitaha ke lau ʻenau tefito ʻo e tui ne vahe angé pea muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻi laló. Mahalo te ke fie ʻai ha ngaahi tatau ʻo e ngaahi fakahinohino ko ʻení pe hiki kinautolu ʻi he palakipoé. ʻE lava ke mumui ʻa e kau akó ki he ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.

  1. Hili hono lau hoʻo tefito ʻo e tui ne vahe atú, hiki ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻa e tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻokú ne akoʻí.

  2. Kumi ha potufolofola ʻokú ne poupouʻi pe fakamatalaʻi ʻa e tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻi hoʻo tefito ʻo e tui ne vahe atú. Hiki ha ngaahi fakakaukau ʻoku toe tānaki atu ʻe he folofolá ki hoʻo mahino ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

  3. Lisi ha ngaahi founga ʻe lava ke ʻomi ʻe he mahino mo e tui ki he tefito ʻo e tui ko ʻení ha ngaahi tāpuaki ki he moʻui ʻa ha taha.

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fakakakato ai ʻenau ngāué, fakaafeʻi kinautolu ke lipooti e meʻa kuo nau tohí. Te ke lava ʻo hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku nau ʻiló ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi hono tokoniʻi kinautolu ʻe he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí pe ko e ngaahi moʻoni ʻi aí ke nau fakamatalaʻi ʻa e ongoongoleleí ki ha taha. Mahalo te ke fie vahevahe foki haʻo aʻusia pē ʻaʻau.

Fakatukupaaʻi e kau akó ke ako pea maʻuloto ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ako maʻuloto ʻoku maʻu ʻi he fakamatala fakalahi ʻo e tohi lēsoni ko ʻení ke tokoni ke maʻuloto fakakalasi ʻe he kau akó ha taha ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. Poupouʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻenau ʻilo ki he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻi heʻenau fakamatalaʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau tui ki aí ki he niʻihi kehé.

Hiki ʻa e lea taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e Mataʻitofe Mahuʻingá ko e fakamoʻoni ia ko Siosefa Sāmitá ko ha …

Tokoni ke fakakakato ʻe he kau akó ʻa e leá ʻaki hono fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá? (Fakakakato ʻa e moʻoni ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ʻení: Ko e Mataʻitofe Mahuʻingá ko e fakamoʻoni ia ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá ko ha fakamoʻoni ʻo e uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmita ko ha palōfitá?

Fakamoʻoni ange ko e Mataʻitofe Mahuʻingá ko e fakamoʻoni ia ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā. ʻOku akoʻi mai ʻe he tohí ni ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé: ko ha fakamoʻoni ʻo e uiuiʻi fakalangi ʻo Siosefa Sāmitá

“Ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé ko ha fakamoʻoni ia ki he uiuiʻi fakalaumālie ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe tuku mai ia ʻi ha taimi ne toki kamata ai hono ako ʻo e lea ʻIsipite fakakuongamuʻá mo e ʻulungaanga fakafonuá. Naʻe toki kamata e kau mataotao fakaʻatamai ʻo e taʻu 1800 tupú ke ako ʻa e lea, hisitōlia, mo e ʻulungaanga fakafonua ʻo ʻIsipité, ʻo ʻikai ha ako ki he ngaahi lea fakakuonga muʻá pea ʻikai ha ʻilo ki ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá (tuku kehe ʻa ʻene ngāue ki he Tohi ʻa Molomoná), naʻe kamata ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻene liliu ʻo e ngaahi tohi fakakuonga muʻá. Naʻe maʻu ʻa ʻene ʻiló mo e meʻa naʻá ne malavá ʻi he mālohi mo e meʻafoaki ʻo e ʻOtuá, fakataha mo ʻene loto fakapapaú mo e tuí” (The Pearl of Great Price Student Manual Church Educational System manual, 2000], 29).

Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí mo e Tohi Ueniuefí

Naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ha tohi kia Sione Ueniuefi, ko e ʻētita mo e pule ʻo e nusipepa ʻIlinoisi ko e Chicago Democrat. Naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha tohi ʻo fakamatala ki he ngaahi tokāteline mo e hisitōlia ʻo e Kāingalotú. Naʻe kau ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻi he konga ʻo e tohi ko iá. Ki he fakamatala ʻo e tohí kakato, vakai ki he “The Wentworth Letter,” Ensign, July 2002, 26–32.