Seminelí
Lēsoni 47: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:1–29


Lēsoni 47

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:1–29

Talateú

ʻI Tīsema ʻo e 1830, ne fekauʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke tānaki fakataha ki ʻOhaiō (vakai, T&F 37:3). ʻI Sānuali ʻo e 1831, naʻá Ne talaʻofa te nau maʻu ʻa ʻEne fonó (vakai, T&F 38:32). ʻI he ʻaho 9 ʻo Fēpueli 1831, ko e taimi nounou pē mei he tūʻuta ʻi Ketilaní, ne fakataha mai ha kaumātuʻa ʻe toko 12 ʻo e Siasí pea kau fakataha ʻi he lotu, ʻo hangē ko hono fekauʻi kinautolu ʻe he ʻEikí (vakai, T&F 41:2–3). Naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita he taimi ko iá ha fakahā ʻa ia ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:1–73 he taimi ní. Naʻá ne maʻu ha fakahinohino lahi ange ʻi he ʻaho 23 ʻo Fēpuelí (vakai, T&F 42:74–93). ʻI hono fakatahaʻí, ʻoku ʻiloa e ngaahi fakahā ko ʻení “ko e fono ʻo e Siasí” (T&F 42 talateu ki he vahé). ʻE vahevahe e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42 ki ha lēsoni ʻe tolu. ʻOku aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e veesi 1–29, ʻa ia ʻoku maʻu ai e fakahinohino ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí pea fokotuʻu e ngaahi fono ʻo e ʻulungaanga maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:1-10

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻá ke akoʻi e ongoongoleleí pea langa hake Hono Siasí

Tohiʻi ʻi ʻolunga he palakipoé, Ngaahi Fonó mo e Ngaahi Fekaú.

Hiki ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi lalo:

Fakangatangata Tāpuaki Kavenga Fakaʻitaʻi Meʻaʻofa Ngataʻanga Pale

Kamata ʻaki haʻo kole ki he kau akó ke fakakaukau pe ko e fē e foʻi lea ʻi he palakipoé te nau ala fii ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi fonó mo e fekaú. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻa e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea kuo nau filí pea fakamatalaʻi hono ʻuhingá. Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakakaukaú, fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke tauhi e ngaahi fekaú?

  • Ko e hā ka ongoʻi ai ʻe ha kakai ʻe niʻihi ko ha meʻaʻofa pe tāpuaki ʻa e ngaahi fekaú?

Fakamanatu ki he kau akó hili hono fekauʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotu ʻi Niu ʻIoké ke ō ki ʻOhaiō, naʻá Ne talaʻofa ange ko ʻenau tūʻuta pē ki aí, te Ne foaki ange kiate kinautolu ʻa ʻEne fonó (vakai, T&F 38:32). Naʻe talangofua ʻa e tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻi Niu ʻIoké ki he fekau ke tānaki fakataha ki ʻOhaioó. Hili ha tūʻuta ha niʻihi ʻo kinautolu ki Ketilaní, ne fakataha ha kaumātuʻa ʻe toko 12 mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea lotu ki he ʻEikí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:1–3. Poupouʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ʻuhinga ne fakataha ai ʻa e kaumātuʻá.

  • Ko e hā naʻe fakataha ai ʻa e kaumātuʻá ʻi he taimi ko ʻení? (Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ke nau fakataha mai ke maʻu ʻa ʻEne fonó.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:4–10 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kaumātuʻá ke nau ʻalu atu tautau toko ua ko ha kau faifekau ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí pea langa hake ʻa e Siasí ʻi he potu kotoa pē ne uiuiʻi kinautolu ki aí kae ʻoua kuo ui ʻa e kakai kotoa pē ke fakataha mai ʻo hoko ʻo taha.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:11-17

ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻEikí e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ʻoku nau nofo ʻi he falelotú ʻo tatali ke kamata e houalotu sākalamēnití. Naʻe tōmui pea teʻeki aʻu mai ʻa e kau mēmipa ʻo e kau pīsopelikí pe kau palesitenisī fakakoló . ʻOku tuʻu hake ha taha mei he haʻofangá ʻo pehē ʻokú ne fie fakahoko ha ngaahi uiuiʻi mo akoʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni foʻou ne fakahā kiate ia.

  • Ko e hā haʻo meʻa ʻe fai ʻi he tūkunga ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:11, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi pe ko hai ʻoku folofola ʻe he ʻEikí ʻoku fakamafaiʻi ke akoʻi mo langa hake Hono Siasí.

  • Ko hai naʻe folofola ʻe he ʻEikí kuo ʻosi fakamafaiʻi ke akoʻi pea mo langa hake Hono Siasí? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e tokāteline ko ʻení: Kuo pau ke ke uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku akoʻi mo langa hake ʻa e Siasí pea fakanofo pe vaheʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí kuo fakamafaiʻí.)

  • Fakatatau ki he veesi 11, ʻoku totonu ke ʻai ke ʻilo ʻe he Siasí ʻa kinautolu ʻoku uiuiʻi ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí. Ko e hā ha founga ʻoku ʻilo ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻahó ni kuo maʻu ʻe ha taha ha uiuiʻi fakauooti pe fakasiteiki pea kuo pau ke vaheʻi pe fakanofo ʻe he kau taki ʻo e Siasí? (ʻOku fakahaaʻi e hingoa ʻo kinautolu kuo uiuiʻí ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke hikinimaʻi. ʻOku ʻiloa ʻeni ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e loto-tahá. (Vakai, T&F 26:2.)

  • Ko e hā ha founga ʻoku maluʻi ai ʻe he founga hono hikinimaʻi ʻo e kau taki ʻo e Siasí mo e kau faiakó ʻa e Siasí mo hono kāingalotú? (ʻOku tokoni hono hikinimaʻi ʻo e kau taki ʻo e Siasí ke tau ʻiloʻi pe ko hai kuo uiuiʻi ke taki mo akoʻi ʻi he Siasí. ʻE ala tokoni foki ke taʻotaʻofi ʻo e niʻihi fakafoʻituituí mei hono fua ha ngaahi fatongia kuo teʻeki vahe kinautolu ki ai pea ʻikai hanau mafai ke fakahokó.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:12-3 . Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, ʻo fekumi ki he ngaahi fatongia ʻoku ʻoange ki he kakai ʻoku nau akoʻi mo tataki ʻi he Siasí, ʻo kau ai ʻa e kau faifekau taimi kakató.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e ngaahi fatongia ʻoku ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻokú Ne ui ke faiako pe taki ʻi he Siasí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke akoʻi ʻe he kau faiakó mo e kau takí e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofolá?

  • Ko e hā ha founga kuo faitāpuekina ai koe ʻi hono moʻui ʻaki ʻe he kau faiakó pe kau takí ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau akoʻí?

Kole ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:13, ʻo fekumi pe ko e hā ʻoku totonu ke ne tataki kitautolu ʻi heʻetau akoʻi e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. Hili hono lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau maʻú, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi pe ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe kinautolu ʻoku akoʻi e ongoongoleleí ke maʻu e ivi tākiekina ʻo e Laumālié.

  • Ko e hā ha founga ʻe lava ke tau maʻu ai e ivi tākiekina ʻo e Laumālié ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki he niʻhi kehé? (Kapau te tau lotu ʻi he tui, ʻe lava ke tau maʻu e Laumālié ke tokoni ke tau akoʻi e niʻihi kehé. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lea ʻi he veesi 14 ʻa ia ʻokú ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Fakamahino ange ʻoku ʻikai ngata pē he lotu ʻi he tuí, ʻoku fie maʻu ke tau moʻui taau ke maʻu ʻa e Laumālié.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻOku pehē ʻe he folofolá, ‘ʻE foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tui; pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻe ʻikai te mou faiako’ (T&F 42:14). ʻOku ʻikai ngata ʻi hono akoʻi ʻeni ʻe ʻikai lava ke ke faiako pe ko e ʻikai lava ke ke faiako pe ʻe ʻikai lelei e faiakó. ʻIkai, ʻoku toe mālohi ange ia ai. Ko e konga mahuʻinga ia ʻo e veapé. ‘ʻE ʻikai te mou faiako.’ Fokotuʻu ha ke ʻi he mou pea kuó ke maʻu ʻa e tōʻonga lea ʻo e Moʻunga ko Sainaí. Ko ha fekau ʻeni” (“Teaching, Preaching, Healing,” Ensign, Jan. 2003, 41).

  • Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14 mo e lea ʻa ʻEletā Hōlaní, ko hai ʻoku totonu ke hoko ko e faiako moʻoni ʻi ha faʻahinga lokiako pē ʻa e Siasí? (Ko e Laumālié.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ala tokoni ai e kau akó ke akoʻi ʻi he Laumālié?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:16-17. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kimuʻa pea lau ʻa e tokotaha akó, mahalo ʻe tokoni ke fakamanatu ki he kau akó ko e foʻi lea ko e Fakafiemālié ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ko ha hingoa ia ʻe taha ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Fakatatau ki he veesi 17, ko e hā ʻoku ʻafioʻi mo fakahoko ʻe he Laumālie Māʻonioní? (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e tokāteline ko ʻení ʻi heʻenau folofolá: ʻOku ʻafioʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e meʻa kotoa pea fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló.)

  • Makatuʻunga ʻi he tokāteline ko ʻení, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí?

  • Ko e hā ha founga ʻe tokoniʻi ai ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ʻi hoʻo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení (mahalo te ke fie hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata ʻa e kalasí pe teuteuʻi ia ko ha laʻipepa tufa):

Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai e mālohi mo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo faiakó (vahevahe, fakamatalaʻi, pe fakamoʻoni ki he) ongoongoleleí?

Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai e fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke fili ha taha ʻo e ngaahi fehuʻí pea vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí. Mahalo te ke fie tānaki atu hoʻo fakamoʻoni ki he fatongia mahuʻinga ʻoku fakahoko ʻe he Laumālié ʻi hono akoʻi mo ako ʻo e ongoongoleleí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:18-29

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fono mo e ngaahi fekau maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí

Hiki ʻa e ngaahi potufolofolá ni ʻi he palakipoé (ʻoua ʻe fakakau ai e ngaahi foʻi lea ʻi he haʻí):

T&F 42:18–19 (tāmateʻi); T&F 42:20 (kaihaʻá); T&F 42:21 (loí); T&F 42:22–23 (holi kovi ki he niʻihi kehé); T&F 42:24–26 (tono); T&F 42:27 (lauʻikoviʻi ʻo e niʻihi kehé)

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení, ha ngaahi fono mo e ngaahi fekau fekauʻaki mo e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí. Vahevahe e kalasí ki ha ngaahi kulupu tautau toko tolu pe ono. Vahe ki he tokotaha ako takitaha ha taha pe ua ʻo e ngaahi potufakafolofola ʻoku hiki he palakipoé, pea fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he potufolofola takitaha ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻo kau ki ha fekau pau. Kole ki he kau akó ke nau ako ʻa e ngaahi potufolofola ne vahe kiate kinautolú pea fakaʻaongaʻi leva ʻa e founga ʻi laló ke teuteu ke akoʻi ki heʻenau kulupú ʻa e meʻa ne nau maʻú. (Mahalo te ke fie fakaʻaliʻali ʻa e fokotuʻutuʻú ʻi he palakipoé pe teuteuʻi ia ko ha laʻipepa ke tufa.) Mahalo te ke fie poupouʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e kiʻi tohi Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú pe Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ke maʻu ha toe tokoni. Kapau ʻoku tokosiʻi feʻunga hoʻo kalasí, mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke akoʻi e kalasí kotoa kae ʻikai ko ʻenau kulupú pē.)

  1. Fakaafeʻi ha mēmipa hoʻo kulupú ke lau leʻolahi ʻa e potufolofola ne vahe ki atú. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau mēmipa hoʻo kulupú e fekau pe fono ʻi he potufolofolá.

  2. Talamai ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni te tau lava ke ako mei he ngaahi veesí.

  3. Fakamatalaʻi ange ʻa e ʻuhinga ʻokú pehē ai ʻoku mahuʻinga ʻa e fekau ko ʻení mo e founga ʻe lava ke tokoni ʻetau talangofua ki aí ki heʻetau lelei fakalaumālié.

  4. Vahevahe ha fakakaukau ki ha meʻa te tau lava kotoa ʻo fai ke tau kakato ange ai ki he fekau ko ʻení (pe fakaʻehiʻehi mei hano maumauʻi ia). Mahalo te ke fie fakaafeʻi foki e toenga hoʻo kulupú ke vahevahe ʻenau fakakaukaú.

Fakapapauʻi ke foaki ha taimi feʻunga ke teuteu ai e kau akó pea akoʻi leva ʻenau kulupú. ʻI he feakoʻiʻaki ʻa e kau akó, lue takai pea tokoni mo fakalotolahi ʻo ka fie maʻu.

Hili hono akoʻi ʻe he kau akó ʻenau kulupú, tohi ʻa e fakamatala taʻe kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau ngāue ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku tau fakahaaʻi …

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:29 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke fakafonu ʻa e kupuʻi lea ʻi he palakipoé ke meimei tatau ʻa e fakamatalá mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau ngāue ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa kiate Iá. (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.)

  • Ko e hā ha founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe heʻetau tauhi e ngaahi fono mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻa ʻetau ʻofa kiate Iá?

  • Ko e hā ha founga kuo ʻomi ai koe ʻe hono tauhi e ngaahi fekaú ke ofi ange ki he ʻEikí?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau ngaahi tōʻonga fakakaukau ki he ngaahi fono mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi ke nau fili ha fekau ʻe taha te nau feinga ke tauhi kakato ange ko ha founga ke fakahaaʻi ʻaki ʻenau ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. Fakaʻosiʻaki hano vahevahe ʻa e founga kuo fakamālohia ai ho vā fetuʻutaki mo e ʻEikí ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:4–7. Ngaahi faingamālie ngāue fakafaifekau maʻá e kau talavoú mo e kau finemuí

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke malanga ʻaki ʻe he kaumātuʻa ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne toe fakamatalaʻi ʻa e fatongia ʻo e kau fafiné ʻi he ngāue fakafaifekaú:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

ʻUluakí, ki he kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo kimoutolu ʻoku teuteu kaumātuʻá, ʻoku ou toe fakaongo atu e lea ʻa e kau palōfitá … Ko e ngāue fakafaifekaú ko e fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ko ha fatongia ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ʻe fakahoko ʻe kinautolu kuó Ne foaki lahi ki aí. Kau talavou, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou teuteu ke ngāue fakafaifekau. Tauhi koe ke ke maʻa mo haohaoa pea mo taau ke fakafofongaʻi e ʻEikí. Tauhi koe ke ke moʻui lelei mo mālohi. Ako e folofolá. Kau ki he Seminelí pe ʻInisititiutí ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku malava aí. ʻAi ke ke maheni mo e tohi fakahinohino ʻa e faifekaú Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.

“Kiate kimoutolu kau finemui: neongo ʻoku ʻikai ke mou maʻu e fatongia lakanga fakataulaʻeiki tatau mo e kau talavoú ke ngāue fakafaifekau taimi kakato, ka ʻoku mou fakahoko foki ha tokoni mahuʻinga ʻi hoʻomou hoko ko e kau faifekaú, pea ʻoku mau tali lelei hoʻomou tokoní” (“As We Meet Together Again,” Ensign pe Liahona, Nov. 2010, 5–6).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:11 “ʻOku ʻiloa ʻe he Siasí ʻokú ne maʻu ha mafai”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke poupouʻi ʻa kinautolu kuo uiuiʻi ki he ngaahi fatongia ʻi he Siasí:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“ʻOku fakahoko ʻe he founga angamaheni ko ʻení ʻi he taimi kotoa pē ʻoku uiuiʻi ai pe tukuange ha kau taki pe faiako mei ha fatongia pe taimi ʻe toe fokotuʻutuʻu foʻou ai ha siteiki, uooti, pe kōlomu pe houalotu (vakai, T&F 124:123, 144; vakai foki, T&F 20:65–67; 26:2). ʻOku makehe ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

“ʻOku tau ʻiloʻi maʻu pē ʻa e tokotaha ʻoku uiuiʻi ke taki pe faiakó pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke poupouʻi pe fakahā ʻetau taʻeloto ki aí. Naʻe ʻikai ko ha meʻa ʻeni naʻe faʻu ʻe ha tangata ka naʻe ʻomi ia ʻi he fakahā … ([vakai,] T&F 42:11). ʻI he foungá ni, ʻoku maluʻi ai ʻa e Siasí mei ha tokotaha kākā te ne loto ke puleʻi ha kōlomu, uooti, siteiki, pe ko e Siasí” (“Ko e Kau Vaivai mo e Māʻulalo ʻo e Siasí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2007, 6).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:22. “Pīkitai kiate ia kae ʻikai ki ha toe taha kehe”

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Ezra Taft Benson

“‘Ke ke ʻofa ʻi ho uaifí ʻaki ho lotó kotoa, pea pīkitai kiate ia kae ʻikai ki ha toe taha kehe’ (T&F 42:22). Fakatatau mo ʻeku ʻiló ko e meʻa pē ʻe taha ʻi he folofolá kotoa ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke tau ʻofa ki ai ʻaki hotau lotó kotoa, pea ko e ʻOtuá pē. Fakakaukau ki hono ʻuhingá!

“ʻE lava ke fakahaaʻi ʻa e faʻahinga ʻofa ko ʻení ki ho uaifí ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻUluaki pea mo muʻomuʻa tahá, ʻoku ʻikai ha toe meʻa ʻe fakamuʻomuʻa ʻi ho uaifí tukukehe pē ʻa e ʻOtuá tonu ʻi hoʻo moʻuí—ʻikai ko e ngāué, ʻikai ko e ngaahi meʻa fakafiefiá, pea ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻokú ke saiʻia aí. Ko ho uaifí hoʻo koloa mahuʻinga, mo ho tokoni taʻengatá—ko ho hoa ngāué.

“ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ʻofa ʻi ha taha ʻaki ho lotó kotoá? ʻOku ʻuhinga ia ke ʻofa ʻaki hoʻo ngaahi ongo fakaelotó kotoa pea mo hoʻo mateakí kotoa. Ko e moʻoni ko e taimi ʻokú ke ʻofa ai ʻi ho uaifí ʻaki ho lotó kotoá, he ʻikai ke ke taʻe fakaʻapaʻapaʻi, fakaangaʻi, fakamāuʻi, pe ngaohikovia ia ʻi he lea, ʻulungaanga fakatupuʻitá, pe ngaahi tōʻongá.

“ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ‘pīkitai kiate ia’? ʻOku ʻuhinga ia ke ofi kiate ia, ke faitotonu mo anganofo kiate ia, ke fetuʻutaki mo ia, pea mo fakahaaʻi hoʻo ʻofá kiate iá” (“To the Fathers in Israel,” Ensign, Nov. 1987, 50).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:22-24. “Ko ia ia te ne fakasio ki ha fefine ke holi ki aí”

Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e ʻofá pea mo e holi koví:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e holi koví ko ha angahala fakamaté? ʻOku ou pehē ʻoku ʻikai ngata pē ʻene fakaʻauha kakato ʻa e Laumālié ʻo uesia ai ʻetau moʻuí, ka ʻoku ou pehē ko e faiangahala ia, he ʻokú ne fakaʻuliʻi ʻa e vā fetuʻutaki māʻoniʻoni taha ʻoku foaki mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ki māmani—ʻa e feʻofaʻaki ʻa e tangatá mo e fefiné mo e holi ʻoku maʻu ʻe ha ongomeʻa mali ke ʻomi ha fānau ki ha fāmili ʻoku fakataumuʻa ke taʻengata. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha, ko e ʻofa moʻoní kuo pau ke tuʻuloa ia. ʻOku tolonga ʻa e ʻofa moʻoní. Ka ʻoku liliu vave ʻa e holi koví ʻi he taimi pē ko ia ʻoku lava ke ne huke hake ai ha peesi pe sio ki ha toe meʻa ʻoku ʻasi hake, ko ha tangata pe fefine ke fakafiemālieʻi ʻene ngaahi holi koví. ʻA e ʻofa moʻoní ʻoku tau fiefia ai — ʻo hangē ko ʻeku ʻofa moʻoni ʻia Sisitā Hōlaní; ʻoku tau kalangaʻi ia mei he tumutumu ʻo e ngaahi falé. Ka ʻoku ʻulungaanga ʻaki ʻe he holi koví ʻa e ongoʻi mā mo e fakafufū pea ʻokú ne fakatupu ʻe ia ʻa e holi ke toitoi mei he niʻihi kehé — ko e tōmui ange ko ia ʻa e houá mo e fakapoʻuli angé, ko ʻene lelei angé ia, pea lokaʻi maʻu pē mo e matapaá ke pau. ʻOku ngaohi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau fekumi ki he ʻOtuá mo tokoni ki he kakai kehé. Ka ko e holi koví, ʻoku ʻikai anga faka-ʻOtua ia pea ʻokú ne fakafiefiaʻi pē ʻene holí. ʻOku fakatupu ʻe he ʻofá ʻa ʻetau fie tokoní mo e angaʻofá; pea mo e talitali leleí; ʻoku ʻomi ʻe he holi koví ʻa e havalá.

“Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku fuʻu fakatupu ʻauha ai hono maumauʻi e ʻuhinga totonu ʻo e ʻofá — pe ʻi heʻetau fakakaukaú pe mo ha tokotaha kehe. ʻOkú ne fakaʻauha ʻe ia ʻa e meʻa ʻoku meimei mahuʻinga tatau mo ʻetau tui ki he ʻOtuá — ʻa ia ko e falala kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. ʻOkú ne fakavaivaiʻi ʻa e fakavaʻe ʻo e falala — ʻoku langa ai ʻa e ʻofá ʻi he taimi lolotongá — pe ʻofa ʻi he kahaʻú, pea ʻe fuoloa ʻaupito hano toe fakafoki ʻo e falala ko iá ʻi he taimi kuo mole aí. Kapau ʻe hoko ʻa e palopalemá ni ʻo kovi feʻunga — pe ʻoku fakatāutaha ko ha mēmipa ʻo e fāmilí pe fakalūkufua ko ha kau ngāue fakapuleʻanga kuo fili, kau taki fakapisinisi, kakai ʻiloa ʻi he mītiá, mo e kau helo ʻi he ʻatelitá — he ʻikai hano taimi kuo ʻikai ha taha ʻe nofo ʻi he fale naʻe langa ke poupouʻi ha sosaieti ala falalaʻanga mo lelei pea lava ke tau tautau ha fakaʻilonga ʻoku pehē, ‘ʻOku ʻatā ʻa e feituʻú ni’” (“ʻIkai ha Feituʻu moʻó e Fili ʻo Hoku Laumālié,” Ensignpe LiahonaMē 2010, 44 – 45).

Vakai foki ki he foʻi vitiō Mormon Messages “Watch Your Step” (LDS.org).