Seminelí
Lēsoni 10: Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–65


Lēsoni 10

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–65

Talateú

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi meʻa mahuʻinga naʻá ne aʻusia ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 17 mo e 22. Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení ʻa ʻene ngaahi ngāue ke tokoniʻi ʻa hono fāmilí, ne mate hono tokoua ko ʻAlaviní, pea mo ʻene mali kia ʻEma Heilí. Naʻe tohi foki ʻe Siosefa ne hili ha ngaahi taʻu ʻo e fakahinohino mei he ʻāngelo ko Molonaí, naʻe tuku kiate ia ke ne tokangaʻi e ʻū lauʻi peletí pea kamata ke liliu e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakahaaʻi ʻe Māteni Hālisi ha tatau ʻo e niʻihi ʻo e ngaahi mataʻi tohí mei he ʻū lauʻi peletí mo honau liliú ki he kau mataotao fakaʻatamai ʻi Niu ʻIoké. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he kau poto ko ʻení e moʻoni ʻo e ngaahi mataʻi tohí mo e tonu ʻo honau liliú. Neongo ia, naʻe fakafisingaʻi ʻe ha taha poto ʻa e fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá ki he founga naʻá ne maʻu ai e ʻū lauʻi peletí, ʻo fakahoko ai ha kikite mei he tohi ʻa ʻĪsaiá (Vakai, ʻĪsaia 29:11–12 mo e 2 Nīfai 27:15–20).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–58

ʻOku ngāue ʻa Siosefa Sāmita kia Sōsaia Sitoeli pea mali mo ʻEma Heili

Fakatokangaʻi ange: ʻI he Siosefa Sāmita—Hisitōliá, ʻoku fakamatala ai e Palōfitá ʻo kau kia Sōsaia Sitoeli. ʻOku toe ʻasi foki ʻi ha ngaahi lekooti fakahisitōlia ʻa e Sitoelí (Stoal) pe ko e Sitoeli (Stowell) pe ko hano tohi ʻi ha founga kehe pē.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau talamai ha meʻa mahuʻinga kuo hoko ʻi heʻenau moʻuí ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí. Kole ange ke nau fakamatalaʻi pe kuo hanga fēfē ʻe he meʻa ko ʻeni kuo hokó ʻo takiekina ʻa honau ʻulungāngá mo honau kahaʻú. Hili iá, pea kole ki he kalasí ke nau talamai ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku nau ʻamanaki ʻe hoko ʻi heʻenau moʻuí lolotonga e taʻu ʻe nima ka hokó. Fakamatalaʻi ange te nau ako ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi ha vahaʻataimi ko e taʻu ʻe nima ʻi he moʻui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Fakamahinoʻi ʻoku hā ʻi he fakamatala ʻoku ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–65, ne ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 17 mo e 22 ʻa Siosefa Sāmita—ʻoku ofi ki he taʻu motuʻa ʻo e fānau ako seminelí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo pē ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–58, pea fekumi ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he moʻui ʻa Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā e ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi he moʻui ʻa Siosefa Sāmitá he vahaʻataimi ko ʻení? (ʻE lava ke kau ʻi he tali e kau akó ʻa e ngaahi meʻá ni: Naʻe mālōlō ʻa ʻAlavini, ko e tokoua ʻo Siosefá; ne ʻalu ʻa Siosefa ʻo ngāue kia Sōsaia Sitoeli; Naʻe mali ʻa Siosefa mo ʻEma Heili.)

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59–62

ʻOku maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí pea kamata hono liliu kinautolú

ʻOmi ha meʻa mei ʻapi (pe ko ha meʻa ʻi ho loki akó) ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga lahi pea ʻokú ke tokangaʻi lelei ʻaupito ia. Fakamatalaʻi ange ʻa hono mahuʻinga ʻo e meʻa ko iá pea mo e ʻuhinga ʻokú ke tokangaʻi lelei ai iá.

  • Kuó ke sio nai ki ha taha ʻokú ne taʻetokangaʻi pe naʻe ʻikai ke ne tokangaʻi lelei ha meʻa ʻoku mahuʻinga? Ko e hā ʻoku fai ai ʻeni ʻe ha kakai ʻe niʻihi?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakafalala kia Siosefa Sāmita ha meʻa ʻoku matuʻaki mahuʻinga ʻaupito. Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa te nau lava ʻo ako mei heʻene sīpingá ʻi heʻenau ako e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59–62.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe foaki ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā e ngaahi meʻa naʻe tuku ʻe Molonai kia Siosefa Sāmitá? (Ko e ʻū lauʻi peleti koulá, ʻŪlimí mo e Tūmemí, mo e sifa-fatafatá. Fakamatalaʻi ange ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí ko ha meʻangāue ia naʻe teuteu fakalangi ʻokú ne tokoni ki ha tangata kikite ʻi he ngāue ʻo hono liliu mo maʻu e fakahaá.)

  • Ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Molonai kia Siosefa Sāmita ʻo kau ki he ʻū lauʻi peletí? (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e kupuʻi lea ko e “fai hoku tūkuingatá ke maluʻi ia.”)

Hiki ʻa e lea ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau tokangaʻi mo maluʻi ʻa e meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, te Ne .

  • Ko e hā naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kia Siosefa kapau te ne tokanga ʻi hono tokangaʻi ʻo e ʻū lauʻi peletí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fokotuʻu mai ha ngaahi founga ke fakakakato ʻaki e fakamatala ʻi he palakipoé. Ko ha taha ʻeni ʻo e ngaahi founga te nau lava ʻo tali mai ʻakí: ʻI heʻetau tokangaʻi mo maluʻi ʻa e meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, te Ne ʻomi ʻEne maluʻí mo e tokoní.

Ke tokoniʻi ʻa e kau akó ke fakatatau ʻa e meʻa ne aʻusia ʻe Siosefá ki honau tūkungá, fai ange e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha falala toputapu kuo fai mai ʻe he ʻEikí? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa hono fakaʻapaʻapaʻi hotau sinó ʻi he loto-ʻapasiá, papitaisó mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, mafai mo e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, uiuiʻi faka-Siasí, hotau fatongia ke fafangaʻi hotau ʻatamaí mo e laumālié, hotau fatongia fakafāmilí mo e ngaahi vā fetuʻutaki mo ʻetau fakamoʻoní.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:60. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi ke ʻilo ha sētesi ʻokú ne fakahaaʻi naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne talaʻofá ʻi he tauhi faivelenga ʻa Siosefa ki he falala naʻe foaki kiate iá. (“Ka naʻe tuʻunga ʻi he finangalo poto ʻo e ʻOtuá, naʻe nofo pē ia ʻi hoku nimá, ʻo aʻu ki heʻeku lavaʻi ʻaki ia ʻa e meʻa naʻe fie maʻu mei hoku nimá.”)

Ke fakahaaʻi e founga ne fakahoko ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne maluʻí mo e tokoní ʻi he feinga faivelenga ʻa Siosefa Sāmitá ke fakatolonga ʻa e ʻū lauʻi peletí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻení. Kimuʻa pea lau ia ʻe he tokotaha akó, fakamatalaʻi ange ko e toʻo ʻeni mei ha fakamatala ʻa e faʻē ʻa Siosefa Sāmitá, Lusi Meki Sāmita, fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko hili ha taimi nounou mei hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita e ʻū lauʻi peletí meia Molonai ʻi he Moʻunga ko Komolá. Fakamatalaʻi ange foki ko e taimi naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí meia Molonaí, naʻá ne ʻuluaki fūfuuʻi kinautolu ʻi loto ʻi ha vaʻa paini popo ʻi ha maile ʻe 3 mei hono ʻapí. Ne tohi ʻe he faʻē ʻa Siosefa Sāmitá e meʻa ne hoko ʻi heʻene ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peletí mei hono fufūʻangá ki ʻapí:

ʻĪmisi
Lucy Mack Smith

“ʻI he aʻu atu ʻa Siosefa ki aí, naʻá ne toʻo ia mei hono fufūʻanga fakapulipulí pea kofu ia ʻaki ʻa e tupenu ʻo hono koté pea ʻefi ia ʻi hono lalo nimá pea kamata foki atu ki ʻapi.

“Hili ʻene kiʻi mamaʻo siʻi atú, naʻá ne pehē ʻe malu ange ke mavahe mei he halá pea ʻalu ʻi he loto vaotaá. Hili haʻane fononga ha taimi nounou mei heʻene mavahe mei he halá, naʻe hoko ha meʻa, pea ʻi heʻene puna ʻi ha vaʻakaú, ne puna hake ha tangata mei mui ai ʻo ne taaʻi lahi ia ʻaki ha meʻafana. Ne tafoki ʻa Siosefa ʻo ne tukiʻi ia ʻo tō ki lalo peá ne lele ʻi he vave tahá. Ne toe ʻohofi ia ʻi he founga tatau ʻi he ʻosi ha haafe maile; naʻá ne tukiʻi ʻa e tangatá ʻo tō ki lalo ʻo hangē ko ia naʻá ne tomuʻa faí peá ne toe lele; pea kimuʻa peá ne aʻu ki ʻapí naʻe toe ʻohofi tuʻo tolu ia. ʻI heʻene taaʻi e tangata fakaʻosí, ne fasi ai hono motuʻatuhú, ʻa ia, naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi kae ʻoua kuó ne sio mai ki he falé, ʻi heʻene tangutu hifo ʻi he tuliki ʻo e ʻaá ke fakatau ʻene mānavá. ʻI he lava pē ke ne tuʻu haké, naʻá ne tuʻu hake ʻo haʻu ki fale. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo lea koeʻuhí ko ʻene ilifiá mo ʻene ongosia he lelé” (ʻi he Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 108).

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke maʻu ai (pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi) ʻa e maluʻi mo e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo fekumi faivelenga ke ke tauhi maʻu ha falala toputapu mei he ʻEikí?

Ke tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he ʻenau holi ke tauhi ʻa e falala toputapu kuo foaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolú, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Ngāue fakapotopoto ʻaki e meʻa ʻoku foaki atu ʻe he ʻEikí. Ko ha falala ia. …

“Fakatauange ke ʻoua naʻá ke taʻetokanga, pea ʻofa ke hoko hoʻo mouí ʻo tupulaki ʻi he talangofua matematé. ʻOku ou ʻamanaki pē te mou fakakaukau mo ongoʻi pea teunga mo fai e ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ʻa e loto-ʻapasia mo fakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻa toputapú, ngaahi potu toputapú, pea mo e ngaahi meʻa toputapu ʻoku hokó” (“A Sense of the Sacred” [Faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavoú, Nov. 7, 2004], 9, 10; speeches.byu.edu).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:61–62 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi ha ngaahi sīpinga ʻo hono tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi heʻena faivelenga ʻi hono tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa toputapu.

  • Naʻe founga fēfē hono tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí e Palōfitá mo hono uaifí ʻi he taimi ko ʻení? (Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó naʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke fakahoko Hono finangaló ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻa Māteni Hālisi.)

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65

ʻOku fakahaaʻi ʻe Māteni Hālisi ʻa e ngaahi mataʻitohi mei he ʻū peletí ki ha kau poto fakaʻatamai ʻi Niu ʻIoke

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ki he kau akó e fakatātā ko ʻeni ʻoku ʻoatú, ʻa ia ʻoku hā ai ha sīpinga ʻo e ngaahi mataʻitohi naʻe tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá. ʻI he 1828, naʻe hiki tatau ʻe Siosefa Sāmita ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohí ki ha laʻi pepa. Ne kole ʻe Māteni Hālisi pe te ne lava ʻo ʻave ha tatau ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohi mei he ʻū lauʻi peletí ki ha kau poto fakaʻatamai ʻi Niu ʻIoke ʻa ia ne nau maʻu ha ʻilo ki he ngaahi lea mo e anga fakafonua ʻi he kuonga muʻá. (ʻI hoʻo fakaʻaliʻali e fakatātaá, mahalo te ke fie talaange naʻe ʻai ha ngaahi tatau ʻo e ngaahi mataʻitohí. ʻOku ʻikai ʻiloʻi pe ko e tatau totonu ʻeni ne ʻave ʻe Māteni Hālisi ki he kau poto fakaʻatamaí.)

ʻĪmisi
ngaahi mataʻitohi mei he ʻū lauʻi peleti koulá

Hiki ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65 mo e ʻĪsaia 29:10–12 ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ko e fakamoʻoni fakafolofola mei he Siosefa Sāmita—Hisitōliá ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e fakataha ko ia ʻa Māteni Hālisi mo e kau poto fakaʻatamaí. ʻOku ʻi he fakamoʻoni fakafolofola ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá ha kikite kau ki he ngaahi ʻaho kimui ní. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ngāue tautau toko ua pea taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení. Fakahinohinoʻi kinautolu ke nau ʻuluaki lau ʻa e veesi folofola ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōliá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau lau ʻa e ʻuluʻi fakamatala ki he ʻĪsaia 29 kimuʻa pea nau lau e potufolofolá ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá. ʻI heʻenau lau ʻa e ngaahi veesi ʻi he ʻĪsaia 29, ʻai ke nau kumi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faitatau mo e fakamatala ʻa Māteni Hālisí. Hili hono lau mo aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e ongo potufolofolá, fai ange ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e moʻoni ʻoku akoʻi mai ʻe he ongo potufolofolá ni ʻo kau ki he tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí mo e ngaahi kikite ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí? (Te ke lava ʻo talaange ko e taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Māteni ʻa e ngaahi mataʻitohi mei he ʻū lauʻi peletí ki he kau poto fakaʻatamai ʻi Niu ʻIoké, naʻá ne tokoni ke fakahoko e kikite ʻoku hā ʻi he ʻĪsaia 29:11–12).

Neongo ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehekehe, ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení: ʻE hoko ʻa e ngaahi kikite ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. Mahalo te ke loto ke tohi e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé. Mahalo te ke toe fakakaukau ke fokotuʻu ange ke tohi ia ʻe he kau akó ʻi heʻenau folofolá ʻo ofi ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:65 ʻEke ki he kau akó pe te nau lava ʻo fakakaukau ki he ngaahi veesi fakataukei folofola ʻoku nau akoʻi ʻa e moʻoni tatau ko ʻení (hangē ko ʻení, vakai, T&F 1:37–38 mo e ʻĀmosi 3:7). Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau hiki e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:65.

  • ʻOku fakamālohia fēfē ʻe hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa fakalangí pe ngaahi fakamatala fakaepalōfitá ʻa hoʻo tuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ha ngaahi sētesi ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ʻokú ne fakamatala fakanounouʻi ʻa e meʻa ne nau ako ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kinautolú. Ke tuku ki he kau akó ha faingamālie ke fakamatalaʻi mo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo nau akó, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo kinautolu ke vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ne nau tohí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:56. Ko e faleʻi fakaʻosi ʻa ʻAlavini Sāmita kia Siosefa Sāmitá

Naʻe fakamatala ʻa Lusi Meki Sāmita ne lea ʻaki ʻe ʻAlavini Sāmita ʻa e ngaahi leá ni ki hono tehina ko Siosefá kimuʻa peá ne maté:

“ʻOku ou fakaʻamu ke ke hoko ko ha tamasiʻi lelei, pea fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi ho mālohi ke maʻu ʻa e Lekōtí. Ke ke faivelenga ʻi hono maʻu e fakahinohinó, pea ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekau kotoa pē ʻoku foaki kiate koé. Kuo pau ke mavahe meiate koe ho taʻokete ko ʻAlaviní; ka ke manatuʻi e sīpinga kuó ne tā maʻaú; peá ke tā e sīpinga tatau ki he fānau ʻoku si‘i hifo ʻiate koé, peá ke angalelei maʻu pē ki ho tamaí mo hoʻo faʻeé” (Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 87).

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:56. “Naʻe tupu mei ai ʻa e talanoa naʻe lahi hono fai holo ʻo pehē ko ha taha keli kumi paʻanga au”

Talu mei he ngaahi fuofua ʻaho ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mo hono ʻohofi maʻu pē ʻe he kau fakaangá ʻa e ʻulungaanga ʻo Siosefa Sāmita koeʻuhí he naʻá ne ngāue ʻi heʻene kei ʻi he toʻu tupú ke keli ko e kumi paʻanga. Naʻe fakahingoa ʻe he kau fakaangá ʻene ngaahi ngāué ko e “keli-paʻanga” pe “kumi koloa” ʻi heʻenau feinga ke fakameleʻi hono ʻulungāngá. Naʻe tupu hake ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha taimi mo e anga fakafonua ne angamaheni ʻaki pea tali e fekumi ki he koloá pe keli ki ha koula mo e siliva ne tanú. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻi hono hisitōliá ne totongi ia mo hono fāmilí ke nau keli siliva (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:56).

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59–62 Ne liliu ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá

Kuo fehuʻi ʻe ha niʻihi ʻo pehē: ʻOku tau maʻu nai e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e founga ne liliu ʻaki e Tohi ʻa Molomoná? Naʻe fai ai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tali ko ʻení:

ʻĪmisi
ʻEletā Neal A. Maxwell

“ʻOku mahino pē ʻa e fie maʻu ʻe he tokolahi ʻoku nau lau e Tohi ʻa Molomoná ke toe lahi ange ʻenau ʻilo ki hono kamataʻangá, kau ai ʻa e founga naʻe fakahoko ʻaki hono liliú. Ko hono moʻoní naʻe hoko e meʻa tatau ki he tokotaha faivelenga mo mateaki ko Hailame Sāmitá. ʻI heʻene fehuʻí, ne talaange ai ʻe he Palōfita ko Siosefá kia Hailame naʻe ‘ʻikai fakataumuʻa ia ke fakahā ki māmani ʻa e meʻa kotoa kau ki hono ʻomi o e Tohi ʻa Molomoná’ pea ‘naʻe ʻikai ʻaonga ke ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻá ni’ (Hisitory of the Church, 1:220). Ko ia ʻoku feʻunga pē ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻo kau ki hono kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku ʻikai ko hono kotoá ia. …

“Ko e hā pē ʻa e fakaikiiki ʻo e foungá, ka naʻe fie maʻu ki ai ʻa e ngaahi ngāue fakafoʻituitui lahi ʻa Siosefa fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi meʻangāue naʻe fakafou mai ai ʻa e fakahaá. Mahalo naʻe kehekehe pē ʻa e foungá ʻo fakatatau ki he tupulaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe malava ʻe Siosefá, ʻo kau ai ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí kae siʻisiʻi ange mahalo ʻa e fakafalala ki he ngaahi meʻangāue ko ia naʻe ngāue ʻaki ʻe he Palōfitá ki he liliu leá kimui aí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOasoni Palati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe talaange ʻe Siosefa Sāmita naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻi he taimi naʻe ʻikai ke taukei ʻi he liliu leá, ka naʻe ʻikai ke ne toe fie maʻu ia kimui ange ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi hono liliu ʻe Siosefa ʻa e ngaahi veesi lahi ʻo e Tohi Tapú (vakai, Latter-day Saints’ Millennial Star, 11 Aug. 1874, 498–99). …

“Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha fakamatala lahi ange ʻo kau ki he founga ʻo hono liliu e Tohi ʻa Molomoná? Mahalo ne ʻikai fakahaaʻi kakato e foungá he ʻikai ke tau mateuteu ke maʻu e mahino ki ai, ʻo ka ne tau maʻu ia. Mahalo pē naʻe finangalo e ʻEikí ke tuku pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he tafaʻaki ʻo e tuí, neongo ʻoku lahi fau ai ʻa e ngaahi fakamoʻoni ki hono mahuʻingá. He naʻe fakahinohinoʻi ʻe Kalaisi ʻa Molomona, ʻa ia naʻá ne toe vakaiʻi e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí, ke ʻoua ʻe hiki kotoa ʻa kinautolu ʻi he ʻū lauʻi peletí he ‘Te u siviʻi ʻa e tui ʻa hoku kakaí’ (3 Nīfai 26:11). Mahalo ʻoku toe taʻofi foki ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo e liliú he ʻoku fakataumuʻa ke tau fakafemoʻuekina kitautolu ʻi he kakano ʻo e tohí kae ʻikai ko e fuʻu tokanga ange ki he founga ne tau maʻu ai iá” (“By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 39, 41).

Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi kotoa e ngaahi fakamatala fakaikiiki fekauʻaki mo e founga ne liliu ʻaki e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku tau ʻilo naʻe liliu ia “ʻi he foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (T&F 135:3) pea ʻoku moʻoni ʻa e konga ko ia naʻe liliú (vakai, T&F 17:6).

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59–62. “ʻI he ngāue ʻaki ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí naʻá ku liliu e leá”

Ko e ʻŪlimí mo eTūmemí “ko e ongo meʻangāue naʻe teuteu ʻe he ʻOtuá ke tokoni ki he tangatá ʻi hono maʻu ʻo e fakahā mei he ʻEikí mo hono liliu ʻo e ngaahi lea (fakafonua)” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ ʻŪlimí mo e Tūmemí”). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ke tokoni ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Makehe mei he ʻŪlimí mo e Tūmemí, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Palōfitá ha maka kikite ʻi he founga ʻo e liliu leá.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he founga liliu leá mo hono fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí pea mo e maka kikité:

ʻĪmisi
ʻEletā Neal A. Maxwell

“Ko e Palōfita pē ko Siosefá toko taha naʻá ne ʻiloʻi kakato e founga naʻe fakahoko ʻakí, pea naʻe ʻi ai pē ʻuhinga naʻe ʻikai ke ne fie fakamatalaʻi fakaʻāuliliki aí. ʻOku tau tali e ngaahi fakamatala ʻa Tēvita Uitemā, Siosefa Naite, pea mo Māteni Hālisí, ʻa ia ne nau mamata pē kae ʻikai ko ha kau liliu lea. Naʻe pehē ʻe Tēvita Uitemā, ʻi hono ngāue ʻaki ko ia ʻe he Palōfitá ʻa e ngaahi meʻangāue fakalangi naʻe foaki mai ke tokoni kiate iá, ʻnaʻe ʻasi hake ʻa e ngaahi mataʻitohí, pehē ki hono liliu ʻi he lea faka-Pilitāniá … ko ha ngaahi mataʻitohi naʻe ulo maama.’ Pea ʻe lau leva ʻe Siosefa ʻa e ngaahi leá kia ʻŌliva (hā ʻi he James H. Hart, “About the Book of Mormon,” Deseret Evening News, 25 Mar. 1884, 2). Ne fai ʻe Māteni Hālisi ha fakamatala kau ki he maka kikité: ‘ʻE ʻasi mai ha ngaahi sētesi pea lau ia ʻe he Palōfitá pea hiki ia ʻe Māteni’ (hā ʻi he Edward Stevenson, “One of the Three Witnesses: Incidents in the Life of Martin Harris,” Latter-day Saints’ Millennial Star, 6 Feb. 1882, 86–87). Naʻe fakakaukau pehē pē ʻa Siosefa Naiti (vakai, Dean Jessee, “Joseph Knight’s Recollection of Early Mormon History,” BYU Studies 17 [Autumn 1976]: 35).

“ʻOku pehē ne fakamoʻoni ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he fakamaauʻangá ne lava ʻa Siosefa ʻo fakafou ʻi he ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻa Siosefa ‘ke ne lau ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻa e mataʻitohi faka-ʻIsipité, ʻa ia naʻe tohitongi ʻi he ʻū lauʻi peletí’ (“Mormonites,” Evangelical Magazine and Gospel Advocate, 9 Apr. 1831). Kapau ʻoku tonu ʻa e ngaahi lipooti ko ʻení, ʻoku nau talamai ha founga ʻoku fakahā mai ai naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia Siosefa ʻa e ‘ʻilo mo e mālohi ke liliú’ (T&F 3:12).

“Kapau naʻe fakafou he ngaahi meʻangāue fakalangi ne mamata ai e Palōfitá ki ha ngaahi lea fakakuonga muʻa ne liliu faka-Pilitānia ne hiki ia, naʻe ʻikai ke ne siofi maʻu pē ʻa e ngaahi mataʻitohi ʻi he ʻū lauʻi peletí—ko e founga liliu lea angamahení ko e fefokifokiʻaki ʻi he fakalaulauloto ki ha fakamatala fakakuonga muʻa pea ʻomi ha fakamatala tatau mo ia ʻi he lea fakaonopōní.

“ʻOku mahino mai naʻe ʻikai fie maʻu ia ʻi he founga ngāue ʻoku fakahoko ʻi he fakahaá ke taukei ʻa e Palōfitá ʻi he ngaahi lea fakakuonga muʻá. …

“Ko e hā pē ʻa e fakaikiiki ʻo e foungá, ka naʻe fie maʻu ki ai ʻa e ngaahi ngāue fakafoʻituitui lahi ʻa Siosefa fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi meʻangāue naʻe fakafou mai ai ʻa e fakahaá. Mahalo naʻe kehekehe pē ʻa e foungá ʻo fakatatau ki he tupulaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe malava ʻe Siosefá, ʻo kau ai ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí kae siʻisiʻi ange mahalo ʻa e fakafalala ki he ngaahi meʻangāue ko ia naʻe ngāue ʻaki ʻe he Palōfitá ki he liliu leá kimui aí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOasoni Palati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ne talaange ʻe Siosefa Sāmita naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻi he taimi naʻe ʻikai ke taukei ʻi he liliu leá, ka naʻe ʻikai ke ne toe fie maʻu ia kimui ange, ko e meʻa ia ne hoko ʻi hono liliu ʻe SIosefa ʻa e ngaahi veesi lahi mei he Tohi Tapú (vakai, Latter-day Saints’ Millennial Star, 11 Aug. 1874, 498–99)” (“By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 39).

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65 Ko hai e kau poto fakaʻatamai ne ʻaʻahi ki ai ʻa Māteni Hālisí?

Naʻe ʻaʻahi ʻa Māteni Hālisi ki ha kau tangata ʻe toko tolu nai ne nau ʻiloa ko ha kau poto ʻi he lea kehekehé. ʻI ʻAlapanī, Niu ʻIoké, naʻá ne fepōtalanoaʻaki ai mo Lūtelo Palatisi, ko ha fakafofonga fakapuleʻanga, taki fakapuleʻanga, tangata folaua ʻo e māmaní, mo e tokotaha ako ʻo ha ngaahi lea fakafonua. ʻI Niu ʻIoke Sití, naʻá ne ʻaʻahi kia Toketā Samuela Mitiseli ko e tokoni palesiteni ʻo e Kolisi Ako Fakafaitoʻo Latakaá. Naʻá ne toe ʻaʻahi ki ha tangata naʻá ne ʻilo ki ha ngaahi lea fakafonua kehekehe kau ai ʻa e lea faka-Hepeluú mo e faka-Pāpiloné. Ko e Palōfesa ʻeni ko Sālesi ʻAnitoní ʻo e ʻUnivēsiti Kolomupiá ʻi Niu ʻIoke Sití, ʻa ia ne hoko ko ha taha ʻo e kau ako tuʻukimuʻa ʻo hono ʻahó. ʻI he taimi ʻo e ʻaʻahi ʻa Māteni Hālisí, ne lolotonga hoko ʻa Sālesi ʻAnitoni ko ha tokoni palōfesa ʻo e lea faka-Kalisí mo e faka-Latina. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e lea faka-Falanisē, Siamane, Kalisí, mo e faka-Latiná pea kapau ʻoku hoko e ngaahi tohi ʻi heʻene laipelí ko ha fakamoʻoni, naʻá ne maheni mo e ngaahi ʻilo fakamuimuitaha fekauʻaki mo e lea faka-ʻIsipité ʻo kau ai ʻa e ngaahi ngāue kimuʻa ʻa Semipolioné.