Seminelí
Lēsoni 145: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135, Konga 2


Lēsoni 145

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135, Konga 2

Talateú

Ko e lēsoni hono ua ʻeni ʻo e ongo lēsoni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135 mo hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune, 1844. ʻE aleaʻi ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e fatongia naʻe fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135

ʻOku fanongonongo ʻa e fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá

Kimuʻa e kalasí, fakaʻaliʻali ha fakatātā Ko Siosefa [Sāmita] ʻi muʻa ʻi he lokí (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 87; vakai foki, LDS.org). Mahalo te ke fakakaukau ke kole ki he kalasí ke hivaʻi e “ʻOku Mau Fakamālō” (Ngaahi Himí, fika 16) ko e himi ʻo e fakataha lotú. Kimuʻa ʻi hono hivaʻi e himí, fakamatalaʻi ange naʻe fakalea ʻe U. W. Felipisi ʻa e himí ko hono fakamanatu ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá hili pē ha taimi nounou ʻo e fakapoó.

ʻĪmisi
Joseph Smith

Kamata e lēsoní ʻaki hono fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Kuó ke talanoa nai mo ha taha ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Kapau ko ia, ko e hā naʻá ke talanoa ki aí? (Kapau kuo teʻeki aʻusia ʻe ha taha ʻa e meʻá ni, ʻeke ki he kau akó pe ko e hā te nau fie fakamatala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá.)

Fakamanatu ange ki he kau akó ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135 ha fanongonongo ʻo hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e sētesi ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai.

  • Ko e hā ʻa e pōpoaki ʻo e veesi ko ʻení? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau akó Kuo fai ʻe Siosefa Sāmita, ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha toe tangata ʻi ne moʻui ʻi he māmaní, tuku kehe pē ʻa Sīsū Kalaisi.)

  • Ko e hā kuo fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki hotau fakamoʻuí mo e hakeakiʻí? (Hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e toenga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe Siosefa Sāmita ki hotau fakamoʻuí. Kole ki he kau akó ke kumi ha ngaahi meʻa kehe ke tānaki atu ki he lisi ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo pe ko hai ʻoku tākiekina ʻe he ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph F. Smith

“Ko e ngāue naʻe fakakaungatāmaki ai ʻa Siosefa Sāmitá naʻe ʻikai fakangatangata ia ki he moʻuí ni pē, ka ʻoku toe fekauʻaki foki ia mo e moʻui ka hoko maí, pea mo e moʻui naʻe ʻi aí. Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fekauʻaki ia mo kinautolu naʻe moʻui ʻi he māmaní, kiate kinautolu ʻoku moʻuí pea mo kinautolu ʻe muimui mai ʻiate kitautolú. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻoku fekauʻaki pē mo e tangatá lolotonga ʻene ʻi he matelié, ka ʻoku fekauʻaki ia mo e fāmili kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá mei ʻitāniti ki ʻitāniti” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 639).

Vakai ki he fakamatala ʻo hono ʻomi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he veesi 3. Ke tokoni ke mahino lahi ange ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāué ni, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:6. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ha ʻuhinga naʻe tuku mai ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

  • Fakatatau ki he veesi 6, ko e hā naʻe tuku mai ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Naʻe tuku mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki hono fakamoʻui ʻo e māmaní.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi tohí ni ke fakahoko hono fakamoʻui ʻo e māmaní?

  • Fakatatau ki he veesi 6, ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e taha ʻo e ngaahi tohi mahuʻinga taha te ke lava ʻo maʻú?

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he meʻa kuo nau fai ʻaki e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi heʻenau moʻuí.

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ki he feilaulau naʻe fai ʻe Siosefa mo Hailame Sāmita ke tuku mai ʻa e ngaahi tohi ko ʻení?

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha founga pau te nau lava ʻo fakahaaʻi ai ʻa ʻenau houngaʻia ki he ngaahi feilaulau naʻe fai ke tuku mai ai ʻa e ngaahi tohí ni.

Vakai ki he lisi ne hiki ʻi he palakipoé kimuʻa ʻi he lēsoní. Fakamoʻoni ange ʻi he tokoni ko ia ʻa Siosefa Sāmita ki hono fakafoki mai ʻa e folofolá, tokāteline moʻoní, mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouau maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá, mo hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ne tokoniʻi ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ke maʻu kakato ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí.

Fakamatalaʻi ange mahalo ʻe lava ke maʻuhala e kakai ʻe niʻihi ki he ngaahi meʻa ne ongoʻi pe tui ki ai e Kāingalotú ʻo kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he vakai ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí kia Siosefa Sāmita ʻi heʻene fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Kapau ʻe lava, mahalo te ke fie ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e lea ko ʻení.

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“ʻOku ʻikai ke tau lotu ki he Palōfitá. ʻOku tau hū ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e Palōfitá; ʻoku tau talaki ia; ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ia; ʻoku tau ʻaʻapa kiate ia ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtua Māfimafí ʻi hono fakafoki mai ki he māmaní ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he kuonga muʻá ʻo e ongoongolelei fakalangí, fakataha mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e mafai ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ngāue ʻo Hono Siasí pea mo hono faitāpuekina Hono kakaí” (Joseph Smith Jr.—Prophet of God, Mighty Servant,”Ensign, Dec. 2005, 4).

  • Fakamatalaʻi ʻi hoʻo lea pē ʻaʻaú, ʻa e founga te ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ongoʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ivi takiekina ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻenau moʻuí pea ʻi he moʻui ʻa ha lauimiliona ʻi he funga māmaní. Tohi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé, pea kole ki he kau akó ke tali kinautolu ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá:

Ko e hā ha ngaahi founga pau naʻe mei kehe ai hoʻo moʻuí ka ne ʻikai e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Kuo tākiekina fēfē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá hoʻo ʻiló mo e vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he founga te tau lava ai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke aʻusia e fiefia ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Naʻe tuku [ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá] ha tukufakaholo ʻoku malava ai e kau muimui [ʻe laui miliona] he ʻahó ni ʻi he konitinēniti kotoa pē ke fakahaaʻi ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Fakatauange ke tau fāifeinga ke hokohoko atu e vīsone ʻa e Palōfita ko Siosefá ki he ngāué ni pea mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hono tukufakaholó ʻi heʻetau ngaahi ngāue mo fakamoʻoni ki he niʻihi kehé, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ia ʻo hangē ko ʻetau ʻiloʻi iá pea ke nau lava ʻo aʻusia ʻa e melino mo e fiefia ʻo e ongoongolelei naʻá ne fakafoki maí” (Brother Joseph,”Church News, Dec. 31, 2005, 4).

  • Te tau lava fēfē ʻo tokoni ke aʻusia ʻe he niʻihi kehé ʻa e fiefia ʻi he ongoongoleleí ʻi hono fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Fakamatalaʻi ange ʻe lava ʻe he kau akó ʻi he toenga ʻo e taimi kalasí ʻo vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Fakaafeʻi kinautolu ke fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi tali mei he ekitivitī tohi kimuʻá ʻi heʻenau fakahaaʻi ʻenau fakamoʻoní.

Fakaʻosi ʻaki hono vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha ngaahi faingamālie ʻi he ngaahi ʻaho siʻi hono hokó ke vahevahe ai mo e niʻihi kehé ʻa ʻenau fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo hono fatongia ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Naʻe hoko ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi

ʻOku tau vakai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he loto ʻaʻapa koeʻuhí ko e meʻa naʻá ne fai ke tau maʻu ha mahino kia Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne ngāue fakafaifekaú. Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Tuʻunga ʻi he feohi fakatāutaha ʻa Siosefa mo e ʻEikí, pehē ki heʻene liliu mo pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea mo ʻene fakamaʻu ʻa ʻene fakamoʻoní ʻaki ʻa hono totó, kuó ne hoko ai ko e tokotaha tala fakahāhā tuʻukimuʻa taha ia ʻo Sīsū Kalaisi ʻi Hono natula totonu ko e Huhuʻi fakalangí. Kuo teʻeki ai ha fakamoʻoni maʻongoʻonga ange ʻo Sīsū ka ko Siosefa Sāmita” (“Fanauʻi Foʻoú,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 79; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí).

Ko e ivi tākiekina ʻo Siosefa Sāmitá

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1844, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Sosaia Kuinisī, ko e pulekolo kimuʻa ʻo Positoni, Masasūseti, mo e palesiteni ʻi he taimi ko iá ʻo e ʻUnivēsiti Hāvatí, fakataha mo Sālesi Falanisisi ʻĀtama ʻokú ne tokoua ʻakí, ko e foha ʻo e Palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití kimuʻá ko Palesiteni Sione Kuinisī ʻĀtama, ki Nāvū. Naʻa nau feohi mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha ʻaho ʻe taha. Hili ha ngaahi taʻu, naʻe tohi ʻa Sosaia Kunisī kau ki heʻene aʻusiá ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai ke taʻe-malava ke pehē ʻe ʻi he tohi lēsoni ʻi he kahaʻú, ʻa ia ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi toʻu tangata teʻeki ke fāʻeleʻi, ha fehuʻi hangē ko ʻení: Ko hai ha tokotaha ʻAmelika fakahisitōlia ʻo e senituli hongofulu mā hivá kuó ne maʻu ʻa e ivi takiekina mālohi taha ki he ikuʻanga ʻo hono kaungā tangataʻifonuá? Pea ʻoku ʻikai taʻe-malava ke pehē ʻe lava ke tali ʻa e fehuʻi ko iá ʻo pehē: Ko Siosefa Sāmita, ko e palōfita Māmongá” (Figures of the Past: From the Leaves of Old Journals [1888], 376).