Seminelí
Lēsoni 144: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135, Konga 1


Lēsoni 144

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135, Konga 1

Talateú

ʻI he ʻaho 27 ʻo Sune 1844, naʻe fakapoongi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono taʻokete ko Hailamé, ʻa ia naʻe hoko ko e Tokoni Palesiteni mo e Pēteliake ʻo e Siasí, ʻi Kātesi, ʻIlinoisi. Naʻe fakangofua ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fanongonongo ʻo e fakapoó ke fakakau ʻi he fakaʻosinga ʻo e pulusinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1844, ʻa ia naʻe meimei maau ke pulusí. Naʻe maʻu e fanongonongo ko ʻení mei he fakamatala tonu ʻa ʻEletā Sione Teila mo Uiliate Lisiate, ko e ongo mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku lekooti ia he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135.

Fakatokangaʻi ange: ʻOku fakakau ʻi he lēsoni ko ʻení ha ngaahi fakamatala fakahisitōlia ʻe lava ke lau ʻe he kau akó. Mahalo te ke fakakaukau ke ʻai ha ngaahi tatau ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻení pea tufaki kinautolu ki he kau akó ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1–7

ʻOku fanongonongo hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá

Kamata e kalasí ʻaki hono ʻeke ange ki he kau akó pe ʻoku nau manatuʻi e feituʻu naʻa nau ʻi aí ʻi heʻenau ʻilo fekauʻaki mo e pekia ha Palesiteni ʻo e Siasí pe ko ha taha ʻoku nau ʻofa ai.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ko e mēmipa kinautolu ʻo e Siasí ʻoku nofo ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, ʻi he 1844, pea ʻoku nau maʻu ʻa e ongoongo ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e veesi ko ʻení.

  • Naʻá ke mei ongoʻi fēfē nai hili e fanongo fekauʻaki mo e meʻa fakamamahí ni?

Fakamatalaʻi ange naʻe lōmekina ʻa e Kāingalotu tokolahi ʻi he mamahí ʻi heʻenau ʻilo ʻa e pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá. Poupouʻi e kau akó ke fakakaukau ki heʻenau ngaahi ongo mo e fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻenau ako kau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí.

Talaange ki he kau akó naʻe nofo melino ʻa Siosefa Sāmita mo e Kāingalotú ʻi ʻIlinoisi ʻi ha taʻu nai ʻe tolu. Ka naʻe toe kamata ke nau aʻusia ʻa e fakafepakí ʻi he 1842. Naʻe fakatahaʻi ʻe he kau angatuʻu ʻi loto ʻi he Siasí mo e kau fakafepaki mei tuʻa ʻi he Siasí ʻenau ngaahi ngāue ke fakafepaki ki he Palōfitá mo e Siasí. Naʻe kamata ke ilifia pea fehiʻa e kau tangataʻifonua ʻe niʻihi ʻo ʻIlinoisi ʻi he ivi tākiekina fakapolitikale ʻa e Kāingalotú. Ne loto kovi ha niʻihi kehe ʻi he tupulaki fakaʻekonōmika ʻa Nāvuú pea nau manavasiʻi ki he mafai ʻo e puleʻanga fakakolo ʻo Nāvuú mo ʻene kau taú. Naʻe kamata ke fehiʻa e niʻihi ki he Kāingalotú koeʻuhí ko e fetaʻemahinoʻaki fekauʻaki mo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi founga ngāue makehe ʻa e Māmongá, hangē ko e mali tokolahí, ʻa ia naʻe fakafofongaʻi hala ʻe he niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ne hē mei he moʻoní. (Vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 263–66, 270–71.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau e palakalafi ko ʻení:

Tokotaha ako 1

ʻI Sune 1844 ne fakalalahi e tāufehiʻa ki he Siasí. Ne aleaʻi ʻe ha kau tangataʻifonua ʻi ʻIlinoisi ke tuli e Kāingalotú mei he siteití, kae faʻufaʻu ha niʻihi kehe ke tamateʻi e Palōfitá. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ne fakafepaki fakafufū ki he Palōfitá pea mo e Siasí ko ha kāingalotu kimuʻa ʻo e Siasí ne hē mei he moʻoní. ʻI he ʻaho 7 ʻo Sune 1844, ne hanga ai ʻe Viliami Lao ne hoko kimuʻa ko ha tokoni ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ha kakai kehe ne hē mei he moʻoní, ʻo paaki e ʻuluaki pulusinga ʻo ha nusipepa ne ui ko e Nauvoo Expositor. Ne ngāue ʻaki ʻe he kau tangatá ni e nusipepa ko ʻení ke fakaongoongokoviʻi ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí koeʻuhi ke tafunaki e fakafepaki ki he Palōfitá pea mo e Siasí. Ne ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita mo ha niʻihi tokolahi ʻo e fakataha alēlea fakakolo ʻo Nāvuú ʻe hanga ʻe he ngaahi laukovi ʻa e nusipepá ʻo fakatupu ha ngaahi fetāʻaki ʻi he koló. Ne nau fakahā ʻoku fakatupu fakamoveuveu ia ki he kakaí pea nau tuʻutuʻuni ke fakaʻauha e nusipepa ko e Nauvoo Expositor.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakatupu ʻe he kanotohi ʻo e Nauvoo Expositor, fakataha mo hono fakaʻauha ʻo e nusipepá ke fakalalahi e fakafili ʻa e kau fakafepaki ki he Māmongá. Naʻe fakaʻilo ʻe kinautoku ne haʻana e mīsini pākí ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ʻo e koló ki hono fakatupu ha moveuveú. Naʻe hao ʻa Siosefa Sāmita mei he ngaahi tukuakí, ka naʻe ʻita lahi ange hono ngaahi filí ʻi hono tukuange iá. ʻI he kamata ke mafola e ngaahi lipooti ʻoku fakataha ʻa e kau fakatangá ke ʻohofi ʻa e kolo ko Nāvuú, naʻe fakahā ai ʻe Siosefa Sāmita, ko e pulekoló, ʻe tukuange ʻa Nāvū ki he lao fakakautaú (puleʻi fakakautau fakataimi). ʻI he fakahinohino ʻa Kōvana Tōmasi Footi ʻo ʻIlinoisí, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Siosefa ʻa e kau sōtia Nāvuú ke maluʻi e koló.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ʻe ua ko ʻení:

Tokotaha ako 2

Ne fakautuutu e longoaʻa ʻi he feituʻú ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Kōvana Footi ki Kātesi, ko e uhouhonga ʻo e puleʻangá ki he vahefonuá, ke fakaleleiʻi ʻa e tūkunga ala liliu vave ko ʻení. Naʻá ne tohi kia Siosefa Sāmita ʻo pehē, ko e meʻa pē ʻe fakafiemālieʻi ai e kakaí, ko hono hopoʻi e Palōfitá mo ha kau taki kehe ʻi Kātesi ʻi ha kau sula ʻoku ʻikai ko ha Māmonga. Naʻe toe palōmesi ange foki ʻe Kōvana Footi ha maluʻi kakato mo ha hopo faitotonu ʻo kapau te nau omi loto fiemālie. Naʻe tali ange ʻe Siosefa ʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻene moʻuí ʻi he fonongá pea he ʻikai ke ne ʻalu.

ʻI he fealeaʻaki ʻa Siosefa Sāmita mo hono ngaahi tokouá fekauʻaki mo e meʻa ke faí, naʻá ne ongoʻi kapau te ne mavahe mo Hailame mei Nāvū pea fononga ki he Hihifó, he ʻikai fakalaveaʻi e Kāingalotu ʻi Nāvuú. ʻI heʻene fakahoko e faleʻi ko ʻení, naʻe kolosi ai ʻa Siosefa mo Hailame ʻi he Vaitafe Misisipí ki ʻAiouā. Ka naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Nāvuú ne nau veiveiua ʻi he palani ʻa e Palōfitá. Naʻe omi ha niʻihi kiate ia pea tukuakiʻi ia ki he loto-foʻi, ʻo pehē kuó ne liʻaki ʻa e Kāingalotú pea tuku ke nau fehangahangai pē mo e fakatangá. Naʻe tali ange ʻe he Palōfitá, “Kapau ʻoku ʻikai ʻaonga ʻeku moʻuí ki hoku ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku ʻikai mahuʻinga ia kiate au” (ʻi he History of the Church, 6:549). Hili e fealēleaʻakí, naʻe foki ʻa Siosefa mo Hailame ki Nāvū. ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 24 ʻo Sune, 1844, naʻá na ō ai ki Kātesi.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:4. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e kikite naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ofi ki Kātesí.

  • Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe Siosefa ʻe hoko kiate iá?

  • ʻOkú ke pehē naʻe mei fēfē e mavahe ʻa e Palōfitá mei hono fāmilí, ʻokú ne ʻiloʻi he ʻikai te ne toe foki kiate kinautolú?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe “nonga [ai ʻa Siosefa] ʻo hangē ko ha pongipongi malū ʻi he faʻahitaʻu māfaná” ʻi heʻene ʻiloʻi naʻá ne ʻalu ʻo “hangē ko e lami ke tāmateʻi”?

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻilo ʻe he Palōfitá ʻe hoko ʻene maté ke fakatolonga ai ʻa e moʻui ʻa e Kāingalotú.

ʻI he teuteu ʻa Hailame Sāmita ke ʻalu ki he Fale Fakapōpula Kātesí, naʻá ne lau ʻa e ʻEta 12:36–38 ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea peluki hifo ʻa e pēsí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:5. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea fakatokangaʻi e meʻa naʻe lau mo fakaʻilongaʻi ʻe Hailamé kimuʻa pea mavahe ki he Fale Fakapōpula Kātesí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā nai naʻe mahuʻingamālie ai e ngaahi veesi ko ʻeni mei he tohi ʻa ʻEtá kia Hailame ke lau ʻi he taimi ko iá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko e “ʻe ʻilo ai ʻe he kakai fulipē ʻoku ʻikai ʻuliʻi hoku ngaahi kofú ʻi homou totó” (T&F 135:5)?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he faʻahinga ongo ne maʻu ʻe Siosefa mo Hailame ʻi heʻena ʻiloʻi kuó na fakahoko hona ngaahi uiuiʻi mo e fatongia mei he ʻOtuá ki he lelei taha naʻá na lavá.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi sīpinga ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá ʻe lava ʻo tokoni ke tau fakahoko e ngaahi uiuiʻi ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho 25–27 ʻo Sune, 1844:

Tokotaha ako 3

ʻI he ʻaho 25 ʻo Sune, 1844, naʻe totongi ʻe Siosefa mo Hailame Sāmita mo e kau taki kehé ha paʻanga maluʻi ʻi Kātesi pea naʻe tukuange kinautolu kae ʻoua ke lava ʻo fai ha hopo ki he tukuakiʻi ʻi hono fakatupu ha moveuveú (ʻuhinga ki hono fakaʻauha ʻo e Nauvoo Expositor). Ka naʻe fakahū ʻa Siosefa mo Hailame ʻi he efiafi ko iá ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí ʻo tukuakiʻi kinaua ki he talisone, ʻa ia naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Siosefa mo ʻene kau loeá ʻo pehē ʻoku taʻefakalao he naʻe ʻikai fakahaaʻi ʻa e tukuakiʻi ko iá ʻi heʻena fakataha mo e fakamāú kimuʻá. Naʻe ʻikai lava ʻo fai ha totongi maluʻi ki he talisoné, ko ia naʻe pau ai ke na nofo ʻi Kātesi—pea nofo ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki.

Naʻe fakataha ʻa Siosefa ʻi he ʻaho 26 ʻo Sune 1844, mo Kōvana Footi ʻi he fale fakapōpulá. Naʻe fakakaukau ʻa Kōvana Footi ke ʻalu ki Nāvū, pea naʻe kole ange ʻe Siosefa ke na ō, ʻi heʻene ongoʻi naʻe ʻikai ke malu ʻi Kātesí. Naʻe palōmesi ange ʻa Kōvana Footi kapau te ne mavahe mei Kātesi te ne ʻave ʻa Siosefa mo Hailame. Naʻe fakamoʻoni ʻa e Palōfitá ʻi he efiafi ko iá, ki he kau leʻó ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 27 ʻo Sune, 1844, naʻe fai ʻe Siosefa ha tohi kia ʻEma ʻo pehē: “Kuó u tali kakato hoku tūkungá, ʻi heʻeku ʻiloʻi kuo fakatonuhiaʻi aú, pea kuó u fai ʻa e lelei taha kuó u lavá. Fakahoko ki he fānaú mo hoku kaungāmeʻá kotoa ʻa ʻeku ʻofá” (ʻi he History of the Church, 6:605). Kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, neongo hono ʻiloʻi e ngaahi palani ʻa e kakai fakalotofonuá ke ʻohofi ʻa e fale fakapōpulá pea tāmateʻi ʻa e kau pōpulá, naʻe mavahe ʻa Kōvana Footi mei Kātesi ke lea ki he kakai ʻo Nāvuú. Naʻá ne maumauʻi ʻene palōmesí pea ʻikai ke ne ʻave ʻa Siosefa mo Hailame. Kimuʻa pea mavahé, naʻe tuku ʻe Kōvana Footi ki he kau Kātesi Kuleí—ʻa e kautau fītaʻa taha naʻe fakataha ʻi Kātesí—ke tokangaʻi hono leʻohi ʻo e fale fakapōpulá pea tukuange ʻa e kau tau kehé.

Fakahā ange ki he kau akó ʻi he hoʻatā vela mo ʻafu ʻo e ʻaho 27 ʻo Suné, naʻe ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí ʻa e ongo ʻaposetolo ko Sione Teila mo Uiliate Lisiaté fakataha mo Siosefa mo Hailame. Naʻe ongoʻi ʻe he Palōfitá mo kinautolu naʻe ʻi ai mo iá e ongo ʻe ʻi ai ha meʻa kovi ʻe hoko ʻi heʻenau tangutu ʻi he loki mohe ʻo e tokotaha tauhi pilīsoné ʻi he fungavaka ua ʻo e fale fakapōpulá. Naʻe kole ange ʻe Hailame Sāmita kia Sione Teila ke hivaʻi ʻa e “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto-mamahi” (vakai, Ngaahi Himí, fika 17). Kapau ʻoku maʻu ʻi hoʻo tohi himí ʻa e himi ko ʻení, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke hivaʻi ha ngaahi veesi. ʻI heʻenau hivá, fakaafeʻi kinautolu ke fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e himi ko ʻení kia Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he taimi ko ʻení.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke taufetongi ʻi hono lau ʻa e ngaahi fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e fakapoó. Kole ki he kalasí ke feinga ke sioloto ki he ngaahi meʻa ko ʻení ʻo hangē pē naʻa nau ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí mo e Palōfitá.

Tokotaha ako 4

Hili ha taimi nounou mei he 5:00 p.m. ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune, 1844, naʻe ʻātakaiʻi ʻa e fale fakapōpulá ʻe ha kau fakatanga tangata ʻe toko 150–200 nai, ne vali honau matá ke ʻoua naʻa ʻiloʻi kinautolu. Naʻe ʻikai fakafepakiʻi ʻe he kau leʻó ʻa e kaka fakavave hake ʻa e kau mēmipa tokolahi ʻo e kau fakatangá he sitepú ki he feituʻu naʻe ʻi ai e Palōfitá mo hono kaungāmeʻá.

Naʻe teke ʻe Siosefa mo ha niʻihi ʻa e matapaá ke taʻofi ʻa e kau fakatangá mei hono fakaava fakamālohi iá. Naʻe fanaʻi ʻe ha taha ʻi he kau fakatangá ʻa e tafaʻaki ki ʻolunga ʻo e matapaá, ʻo tau ʻi he tafaʻaki toʻohema ʻo e ihu ʻo Hailamé. Naʻá ne tō kimui, ʻo kaila, “Ko ha tangata mate au!” (ʻi he History of the Church, 6:617). Naʻe pehē ʻe Sione Teila, “He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e ongo mālohi ʻo e manavaʻofa mo e hohaʻa naʻe hā ʻi he fofonga ʻo Misa Siosefá ʻi heʻene fakaofi atu kia Hailamé, pea, punou hifo kiate ia, peá ne pehē, ‘ʻOiauē! siʻoku taʻokete ʻofeina ko Hailamé!’” (ʻi he History of the Church, 7:102).

Tokotaha ako 5

ʻI he konga kimuʻa ʻo e ʻahó, naʻe ʻoange ʻe ha tokotaha ʻaʻahi ha pekenene kia Siosefa. ʻI he ngāue ke maluʻi ʻa e tokotaha kotoa ʻi he lokí, ne puna ʻa Siosefa ki he matapaá pea ala atu ʻi he tuʻa matapaá ke fanaʻi e pekenené ki he holó. Ko e foʻi mahafu pē ʻe tolu mei he foʻi mahafu ʻe onó naʻe paá, ʻo lavea ai ha niʻihi ʻo e kau fakatangá. Ne feinga e kau fakatangá ke fakahū mai ʻenau meʻafaná he matapā ne ava fakakonga pē, pea feinga ʻa Sione Teila ke tā ʻaki hono tokotokó e ngaahi kauʻi meʻafaná.

ʻI he fakaʻau ke fakalalahi e fetaʻomi mai he matapaá, ne feinga leva ʻa Sione Teila ke hola mei he lokí ʻi ha matapā sioʻata. ʻI heʻene feinga ke puna he matapā sioʻatá, naʻe fanaʻi ia ʻi he alangá mei he matapaá pea toe fanaʻi ia ʻe ha taha mei tuʻa. Naʻá ne tō ki he falikí, pea lolotonga ʻene feinga ke aʻu ki he lalo mohenga ofi ki he matapā sioʻatá, naʻá ne lavea lahi mei ha toe foʻi fana kehe ʻe tolu. Lolotonga iá, ʻi he fakahū mai e ngaahi meʻafaná ʻi he matapaá, ne kamata ke tā kinautolu ʻe Uiliate Lisiate ʻaki ha tokotoko.

Tokotaha ako 6

Naʻe fakakaukau leva ʻa Siosefa Sāmita ke feinga ke hola ʻi he matapā sioʻata tatau, ngalingali ke ne moʻui, pea naʻe tui ʻa e niʻihi, ke fakahaofi e moʻui ʻa Uiliate Lisiate mo Sione Teilá. ʻI he hokohoko atu e feinga ʻa Uiliate Lisiate ke kalofi e kau fakatanga he matapaá, ne puna e Palōfitá ia ki he matapā sioʻata ne avá. ʻI heʻene fai iá, ne tau ha ngaahi foʻi mahafu ʻiate ia mei loto mo tuʻa ʻo e fale fakapōpulá. Naʻá ne tō ki tuʻa mei he matapā sioʻatá, mo kaila, “ʻE ʻEiki, ko hoku ʻOtua!” pea tō leva ki lalo ki he kelekelé. Naʻe feʻohofi ki tuʻa e kau fakatanga naʻe ʻi loto he fale fakapōpulá ke fakapapauʻi naʻe mate ʻa Siosefa. Neongo ne ʻikai ke ʻi ai ha kāingalotu ʻo e Siasí ne ʻalu ki Kātesi, ka naʻe hola e kau fakatangá ʻi he kaila ʻa ha taha ʻo pehē, “Ko e kau Māmongá ʻeni!” (Vakai, History of the Church, 6:618, 620–21; vakai foki, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 283.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:2. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea fakatokangaʻi ʻa e fakamatala ʻo e ikuʻanga ʻo Sione Teila mo Uiliate Lisiaté. Fakahaaʻi ange ki he kau akó naʻe lavea e telinga toʻohema ʻo Uiliate Lisiaté mei ha foʻi mahafu, naʻe fakahoko ai ha kikite naʻe fai ʻe Siosefa ʻi he taʻu ʻe taha kimuʻa ʻo pehē “ʻe hokosia ʻa e taimi ʻe puna takai holo ai e mahafú ʻiate ia ʻo hangē ko e ʻuha maká, pea te ke mamata ki ho kaungāmeʻá ʻoku tō ʻi he toʻomataʻú pea ʻi he toʻohemá, ka he ʻikai ha ava ʻi hono kofú” (ʻi he History of the Church, 6:619).

Taki e tokanga ʻa e kau akó ki he ʻuluaki sētesi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1, pea fai ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga e kupuʻi lea “ko e meʻa ke fakamaʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo e tohi ko ʻení pea mo e Tohi ʻa Molomoná”? (Mahalo ʻe ala tokoni ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e fakamaʻu ʻi he potufolofola ko ʻení, ke fokotuʻu maʻu ha meʻa, hangē ko ha fakamoʻoni.)

Fakamahinoʻi ange ʻa e foʻi lea ko e fakapoongi ʻi he veesi 1, pea fehuʻi:

  • Ko e hā ʻa e mate fakamāʻata (fakapoongi)? (Ko ha tokotaha ʻoku mate ko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo ʻene tuí pe taumuʻá. Fakamatalaʻi ange ʻoku haʻu e foʻi lea maʻatá mei ha foʻi lea faka-Kalisi ki he fakamoʻoní.)

Kole ki he kau akó ke lau fakavave pē ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:7, ʻo kumi e meʻa ʻoku fakamoʻoni ki ai e mate fakamaʻata ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá.

  • Ko e hā e fakamoʻoni naʻe fakamaʻu ʻe Siosefa mo Hailame Sāmita, ʻi heʻena mate fakamāʻatá? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Naʻe fakamaʻu ʻe Siosefa mo Hailame Sāmita ʻa ʻena fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻaki ʻena moʻuí. Mahalo te ke fie tohi e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení pea tohi leva ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá:

  • ʻE lava fēfē ʻo takiekina ʻe hoʻo ʻilo ki he fakamoʻoni ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá pea mo ʻena loto fiemālie ke mate koeʻuhí ko e moʻoní hoʻo fakamoʻoní?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau ako ʻoku loto fiemālie ke vahevahe ʻenau talí ke fai ia. Fakaʻosi ʻaki hono vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko e Mavahe ki Kātesí

Naʻe manatu ʻa ʻEma Sāmita ki he ngaahi meʻa naʻá ne ongoʻi ʻi he taimi ne kolosi ai hono husepāniti ko Siosefá ʻi he Vaitafe Misisipí ke foki ki Nāvuú ʻo pehē: Naʻá ne pehē, “Naʻe teʻeki ke u ongoʻi kovi pehē ʻi heʻeku moʻuí, pea talu mei ai ne u fakaongoongo pē ke tāmateʻi ia” (ʻi he Edmund C. Piliki, “A Visit to Nauvoo in 1856,” Journal of History, Oct. 1916, 454). ʻI he mavahe ʻa Siosefa mei hono ʻapí ke fononga ki Kātesi ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho Mōnite, ko e 24 ʻo Sune, 1844, naʻá ne tafoki mo pehē ange kia ʻEma, “ʻEma, te ke lava ʻo akoʻi hoku ngaahi fohá ke molomolomuivaʻe ʻi heʻenau tamaí?” Naʻe tali ange ʻe ʻEma, “ʻOiauē, Siosefa, te ke foki mai pē.” Naʻe fakaongo tuʻo ua ʻe Siosefa ʻa e fehuʻí, pea naʻe fai ʻe ʻEma ʻa e tali tatau he taimi kotoa pē. (ʻi he “Edwin Rushton, Related by his Son,” ʻi he Hyrum L. Andrus and Helen Mae Andrus, They Knew the Prophet [1974], 171.) ʻI he taimi ʻo e fakapoó, naʻe māhina fā e feitama ʻa ʻEmá. Naʻe ʻi ai foki haʻane fānau moʻui mo Siosefa ʻe toko fā kehe: ko Sūlia (13), ʻa ia naʻe ohi, Siosefa III (11), Feletiliki (8), pea mo ʻAlekisānita (6).

Naʻe lea leva ʻa Siosefa ʻi tuʻa ʻi he Fale Nofoʻangá, ki he kakai kuo nau fakataha mai ʻi he pongipongí. Lolotonga hono fai iá, naʻe fusi ʻe he ngaahi foha ʻo Siosefá hono valá mo tangi ʻo pehē, “Tamai, ʻe Tamai ʻoua te ke ʻalu ki Kātesi. Te nau tāmateʻi koe.” Naʻe kole ange ʻe heʻene faʻeé pe te ne lava ʻo palōmesi ange te ne toe foki mai. (Dan Jones, “The Martyrdom of Joseph and Hyrum Smith,” manuscript, Jan. 20, 1855, Church History Library, Salt Lake City). Naʻe lea ʻa Siosefa ki he Kāingalotu kuo fakataha maí, ʻo ʻikai tali fakahangatonu ange ia ʻo pehē, “Kapau he ʻikai ke u ʻalu ki ai [ki Kātesi], ko hono olá ʻe fakaʻauha ʻa e kolo ko ʻení pea mo hono kakaí; pea he ʻikai te u lava ʻo fakakaukau ki he toe faingataʻaʻia hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné mo ʻenau fānaú ʻo hangē ko ia ʻi Mīsuli pea ʻi Nāvuú; ʻikai, ʻoku lelei ange ki homou tokoua, ko Siosefá, ke mate maʻa hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, he ʻoku ou loto fiemālie ke mate maʻanautolu. Kuo ʻosi ʻa ʻeku ngāué” (ʻi he Dan Jones, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother, Hyrum!” trans., Ronald D. Dennis, in Ronald D. Dennis, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother Hyrum,” BYU Studies, vol. 24, no. 1 [Winter 1984], 85; vakai foki, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 277).

“Hili ʻene fāʻofua ki heʻene fānau īkí ʻa ia ne nau pīkitai ki hono valá pea hili e fakamāvae ongo ʻofa ki hono uaifí, ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi aí, pea tangi foki, pea hili hono ʻoange ʻa e fakafiemālie fakaʻosi ki heʻene faʻē toulekeleka mo angaleleí, naʻá ne lea ki he haʻofangá kotoa ʻi he ivi tākiekina lahi, ʻo naʻinaʻi kiate kinautolu ke faivelenga ʻi he founga pea mo e tui fakalotu ʻa ia naʻá ne akoʻi kiate kinautolú” (ʻi he Dan Jones, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother, Hyrum!” 85–86).

ʻI he fononga atu ʻa Siosefa mei Nāvuú mo kinautolu naʻe fakafeʻao kiate iá, naʻá ne kiʻi tuʻu ʻi he kelekele ʻo e temipalé, “ʻo sio ki he fale toputapú, pea hoko atu ki he koló, peá ne pehē, ‘Ko e potu fakaʻofoʻofa taha pea mo e kakai lelei taha ʻeni ʻi he lalo langí; ka ʻoku siʻi ʻenau ʻilo ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fakatatali mai kiate kinautolú’” (History of the Church, 6:554; vakai foki, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 277).