Seminelí
Lēsoni 156: Ngaahi Houalotu mo e Ngaahi Polokalama ʻa e Siasí


Lēsoni 156

Ngaahi Houalotu mo e Ngaahi Polokalama ʻa e Siasí

Talateú

ʻI he hoko atu e tupu ʻa e Siasí, kuo ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotú ke fokotuʻu ha ngaahi houalotu mo e ngaahi polokalama ʻi he Siasí ke tāpuekina ʻa e Kāingalotú. ʻI hono fuofua fokotuʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi houalotu mo e ngaahi polokalama ko ʻení, naʻe ʻikai ke fuʻu fie maʻu, ka ʻi he tupu ʻa e Siasí kuo nau mahuʻinga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ki hono fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi houalotu mo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí ke teuteu mo fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá

Kamata e kalasí ʻaki hono kole ange ki he kau akó ke fakakaukauloto ʻoku ʻikai fie ʻalu ha kaungāmeʻa ki heʻene ngaahi fakataha mo e ngaahi ʻekitivitī ʻo e Kau Finemuí. ʻOkú ne pehē ʻoku ʻikai ke fakafiefia feʻunga ia pea ʻoku mole ai hono taimí.

Hili hoʻo fakahoko e sīpinga ko ʻení, kole ki he kau akó ke fakakaukau fakalongolongo pē ki he meʻa te nau mei lea ʻakí ke tokoni ke mahino ki he kaungāmeʻa ko ʻení ʻa e taumuʻa ʻo ʻene ngaahi fakatahá mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí.

  • Ko e hā te ke pehē ko e taumuʻa ʻo e houalotu ʻa e Kau Talavoú mo e Kau Finemuí?

  • ʻE lava ke tokoni fēfē hono ʻiloʻi e taumuʻa ʻo ha houalotu kiate kinautolu ʻoku kau ki aí?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Mōsese 1:39, ʻo kumi ʻa e taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahokó. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú. Mahalo te ke fie fakamanatu ange ki he kau akó ʻoku ʻuhinga ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté ki he tuʻunga ʻo e moʻui ʻo taʻe ngata ʻi ha tuʻunga kuo toetuʻú. ʻE toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē, ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, neongo ʻenau faiangahalá pe anga māʻoniʻoni ʻi he moʻui ní. ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui taʻengatá ke nofo fakafāmili ʻo taʻe ngata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOku lava ʻa e moʻui taʻengatá tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo tatau pē mo e moʻui taʻe-faʻa-maté. Neongo ia, ʻoku fie maʻu foki ki ai ʻa ʻetau “talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí” (Tefito ʻo e Tui 1:3).

  • Kapau ko e taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní ke fakahoko e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengata ʻa ʻEne fānaú, ko e hā e taumuʻa ʻa e Siasí?

Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tokoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he Tamai Hēvaní ʻi hono fakahoko ʻo e moʻui taʻengata ʻa ʻEne fānaú. Ka hili iá pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai ʻa e Siasí ʻi hono fakahoko ʻo e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ha ngaahi houalotu ʻa e Siasí—ʻoku ui ko e ngaahi houalotu ki he lakanga fakataulaʻeikí—mo ha ngaahi polokalama kehe ke tokoniʻi kitautolu ke fakalakalaka ai ki he moʻui taʻengatá. Fakaafeʻi e kau akó ke talamai ha niʻihi ʻo kinautolu. (Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí ʻa e Fineʻofá, Kau Talavoú, Kau Finemuí, Palaimelí, mo e Lautohi Faka-Sāpaté mo e ngaahi polokalama hangē ko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e founga ʻoku tokoni ai e ngaahi houalotú mo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí ke tau ako mo fakalakalaka ʻi he ongoongoleleí kae lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakamatalaʻi ange ʻoku fekauʻaki ʻa e lea ko ʻení mo e polokalama seminelí mo e ʻinisititiutí, ka ʻe lava foki ke fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ʻokú ne akoʻí ʻi he ngaahi houalotu mo e ngaahi polokalama kehe ʻa e Siasí .

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Naʻe kamata e ngaahi polokalama ko ʻení ʻi he taimi naʻe lelei ai ka naʻe ʻikai ke fuʻu fie maʻú. Ne ʻoange ha taimi ke nau tupulaki ai pea hoko ko ha poupou mālohi ki he Siasí. ʻOku nau hoko he taimí ni ko ha tāpuaki ki hono fakamoʻui ʻo ʻIsileli ʻo e onopōní ʻi he taimi faingataʻa tahá ni” (“Teach the Scriptures” [address to CES religious educators, Oct. 14, 1977], 3, LDS.org).

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he seminelí ke teuteu ki ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí?

Fakamatalaʻi ange kuo ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi polokalama lahi mo e ngaahi houalotu ʻi he Siasí ke teuteuʻi kitautolu ki he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo tokoni ke tau fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá. Ke tokoni ke aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e tokoni ʻoku nau maʻu mei ha niʻihi ʻo e ngaahi houalotu mo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí, vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe ono. ʻOange ki he kulupu takitaha ha tatau ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení (pe hiki kinautolu ʻi he palakipoé) pea mo e taha ʻo e ngaahi fakamatala fakahisitōlia fakanounou ko ʻení. Kole ki he kau akó ke ako ʻa e ngaahi fakamatala fakanounoú ʻi heʻenau kulupú pea teuteu ke tali e ngaahi fehuʻí.

Naʻe kamata fēfē ʻa e houalotu pe polokalama ko ʻení?

ʻOkú ke pehē ʻokú ne teuteuʻi fēfē kitautolu ke fehangahangai mo e ngaahi sivi pea mo e ngaahi faingataʻa ʻi hotau kuongá?

ʻOkú ke pehē ʻoku tokoni fēfē ia ke tau fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá?

Lautohi Faka-Sāpaté

ʻI he 1849 ne ongoʻi ai ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ko hono hingoá ko Lisiate Palenitaine naʻe fie maʻu ʻe he fānaú ha feituʻu ke ako ai ʻa e ongoongoleleí ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻe ʻosi fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻi Pilitānia Lahí ʻa e ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpaté, pea naʻe kamata ʻe Misa Palenitaine ʻa e ʻuluaki kalasi Lautohi Faka-Sāpaté ʻi ʻIutā ʻi hono uooti ʻi Sōleki Sití ʻi Tīsema ʻo e 1849. Taimi nounou pē mei ai, naʻe kamata ke ohi ʻe he ngaahi uooti kehé ʻa e founga tatau pē, ʻo takitaha fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi nāunau fakalēsoni. ʻI he 1867, naʻe fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e Houalotu Lautohi Faka-Sāpate Teseletí, ʻa ia naʻe poupouʻi ai e fāitaha ʻi he nāunau fakalēsoní. ʻI he 1870, ne lahi hake ʻi he ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻe 200 ne fokotuʻú. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ha ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpate lahi ʻo e ngaahi uōtí mo e koló.

Kau Finemuí

Naʻe fakataha ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo hono ngaahi ʻofefiné ʻi hono ʻapí ʻi he ʻaho 28 ʻo Nōvema, 1869, pea kole ange ke nau hoko ko e kau taki ke tokoni ki honau toʻú ke maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, moʻui taau ʻi honau valá mo ʻenau ngaahi ngāué, pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ākenga mo e ʻulungaanga ʻo e māmaní. ʻI he 1870 naʻe fokotuʻu ai ha houalotu ʻo e kau finemuí ke poupouʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení. Ne faifai pea ʻiloa ʻa e houalotu ko ʻení ko e Houalotu Mutuale Fakalakalaka ʻo e Kau Finemuí (YWMIA), ʻa ia naʻe liliu kimui ki he Kau Finemuí. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1970, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe he kau takí ʻa e polokalama Fakalakalaka Fakatāutahá. ʻI he 1985 naʻa nau fakafeʻiloaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga mo e kaveinga ʻo e Kau Finemuí.

Kau Talavoú

Naʻe fokotuʻu ʻa e Houalotu Mutuale Fakalakalaka ʻo e Kau Talavoú (YMMIA) ʻi he ʻaho 10 ʻo Sune 1875, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí. Naʻe fakataumuʻa ʻa e houalotu ko ʻení ke tokoniʻi ʻa e kau talavoú ke tupulaki fakalaumālie mo fakaʻatamai pea ʻoange foki hanau ngaahi ʻekitivitī fakafiefia. ʻI he 1913, ne ngāue fakataha ʻa e Siasí mo e Sikauti ʻa e Fānau Tangata ʻo ʻAmeliká ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Ne fokotuʻu ha ngaahi fengāueʻaki fakavahaʻapuleʻanga, mo e ngaahi polokalama Sikauti kehé ʻi he feituʻu ne malava aí. Naʻe liliu foki e hingoa ʻo e houalotú, ʻo ʻuluaki liliu ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone–MIA, pea Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone, pea Kau Talavou leva. Ne fakafeʻiloaki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he 2001, ʻa e polokalama Fatongia ki he ʻOtuá.

Palaimelí

ʻI he 1877, “ne ongoʻi mālohi [ʻe ʻAlilia Sipenisā Losa] ʻoku totonu ke fai ha meʻa fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo e fānau tangata honau feituʻú ne lele takai holo ʻi he loto koló he ʻaho mo e pō. Naʻá ne ongoʻi ko e tokolahi ʻo e fānau ko ʻení naʻe ʻikai ako‘i kiate kinautolu e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá [ke teuteuʻi kinautolu] ʻi he ʻilo pe ʻulungaanga ke ʻave ʻaki e ongoongoleleí ki muʻa, pe ke hoko ko ha mātuʻa pe tangataʻifonua lelei” (“History of Primary,” lds.org/callings/primary/getting-started/history-of-primary). Naʻá ne fakataha mo ʻIlaisa R. Sinou, ʻa ia naʻe hoko ʻi he taimi ko iá ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, pea naʻá na maʻu ha ngofua meia Palesiteni Sione Teila ke fokotuʻu ha Palaimeli ʻi Fāmingitoni, ʻIutā, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Pīsope Sione Hesí. Ko e ʻuluaki fakataha ʻo e Palaimelí, naʻe fai ʻi he ʻaho 25 ʻo ʻAokosi 1878, naʻe ʻi ai ha fānau tangata mo fefine ʻe toko 224. ʻI he 1880, naʻe ui ha palesiteni lahi ʻo e Palaimelí, pea kamata ke fokotuʻu ʻa e ngaahi kalasi ʻo e Palaimelí ʻi ha ngaahi uooti lahi.

Semineli mo e ʻInisititiuti Fakalotú

ʻI he 1888, naʻe fokotuʻu ʻe he Siasí ha Poate Ako fakalūkufua mo ha ngaahi ʻapiako ʻa e Siasí pea mo ha ngaahi kalasi fakalotu ke fokotuʻu ha fakavaʻe fakalaumālie ki he ako fakaʻatamaí kiate kinautolu naʻe ʻikai ʻalu ki he ngaahi ako ʻa e Siasí. ʻI he 1912 ne fokotuʻu ai ʻe Siosefa F. Mealili, ko ha palōfesa mo ha mēmipa ʻo e Siasí, ha palani ke fakaʻatā e kau ako ʻi he ngaahi ako ʻa e puleʻangá ke ʻalu ki he ngaahi kalasi fakalotú ko ha konga ʻo ʻenau ʻaho akó. Naʻe ui ia ko e seminelí, pea naʻe fakahoko e ngaahi ʻuluaki kalasí ofi ki he ʻApiako Māʻolunga Kalānité ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, mo e kau ako ne lesisita ʻe toko 70. ʻI he mafola ʻa e polokalama seminelí, naʻe fokotuʻu ha polokalama tatau mo iá maʻá e toʻu tupu kei taʻu kolisí. Naʻe fakahingoa ia ko e ʻInisititiuti Fakalotu ʻo e Siasí, pea naʻe kamata ʻa e ngaahi kalasi ʻinisititiutí ʻi he 1926 ʻi Mosikou, ʻAitahō. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1950 tupú naʻe kamata ai ha polokalama semineli pongipongí ʻi Kalefōnia, naʻe kamata ʻa e polokalama semineli ako pē ʻi ʻapí ʻi he 1960 tupú, pea kuo hokohoko atu ʻa e seminelí mo e ʻinisititiuti fakalotú ke mafola atu ki he funga ʻo e māmaní.

Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻoku totonu ke hoko ʻa e ngaahi polokalama ʻa e Siasí “ko ha ngaahi tokoni pē ki heʻetau ngaahi akonaki mo e faiako ʻoku fai ʻi ʻapí. He ʻikai ha tamasiʻi ʻe taha ʻi ha toko teaú ʻe hē, kapau ʻoku napangapangamālie ʻa e ʻātakai ʻo e ʻapí, sīpingá, mo e akó, pea mo e moʻoni ʻi he Ongoongolelei ʻo Kalaisí” (“Worship in the Home,” Improvement Era, Dec. 1903, 138). ʻI he 1909 naʻe kamata ʻe he Siteiki Kalānité ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, ha polokalama efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapi, ʻa ia naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita naʻe ueʻi fakalaumālie. ʻI he 1915 naʻe fokotuʻu ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke ohi ʻa e efiafi fakafāmili fakamāhina ʻi ʻapí ʻi he kotoa ʻo e Siasí. Naʻe talaʻofa ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Kapau ʻe talangofua ʻa e Kāingalotú ki he faleʻi ko ʻeni [ke tauhi ʻa e efiafi ʻi ʻapí], ʻoku mau palōmesi atu ʻe tupu mei ai ha ngaahi fuʻu tāpuaki lahi. ʻE fakaʻau ke toe lahi ange ʻa e ʻofa mo e talangofua ʻi he ʻapí ki he mātuʻá. ʻE fakatupulaki ʻa e tui ʻi he loto ʻo e kau talavou ʻo ʻIsilelí, pea te nau maʻu ʻa e mālohi ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e ivi tākiekina koví pea mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau fetaulaki mo iá” (ʻi he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. [1965–75], 4:339). Hili ha taʻu ʻe nimangofulu mei ai, naʻe pulusi ʻe he Siasí ha ngaahi tohi lēsoni ke fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi fāmilí ʻi he fakahinohino fakauike ʻo e ongoongoleleí. ʻI he 1970, naʻe tuku mavahe ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e efiafi Mōnité ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea fanongonongo he ʻikai ke fai ha ngaahi ʻekitivitī kehe ʻa e Siasí he pō ko iá.

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ʻi he kulupu takitaha ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e hisitōlia ʻo ʻenau houalotu pe polokalama ne vahe angé pea fakamatalaʻi ʻenau ngaahi talí ki he ngaahi fehuʻi ne nau aleaʻí.

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻuluaki fakalele tauʻatāina ʻa e houalotu mo e polokalama takitaha ʻo e Siasí. ʻI he fakautuutu e tupulaki ʻa e Siasí ʻi he 1950, naʻe fakatokangaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e fie maʻu ke vakaiʻi e founga hono aʻusia ʻe he ngaahi houalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e Siasí. Naʻa nau fakakaukau ke fakatahatahaʻi mo fakafekauʻaki ʻa e ngaahi houalotu mo e ngaahi polokalama kotoa pē ʻa e Siasí ʻi he puleʻi pea ʻi hono fili ʻo e nāunau fakalēsoní fakatouʻosi. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi liliu ko ʻení ke aʻusia lelei ange ʻe he ngaahi houalotú mo e ngaahi polokalamá ʻa e ngaahi fie maʻu faingataʻa ʻo e tupu ʻa e Siasí pea mo fakamālohia ʻa e fāmilí. ʻI he ngāue fakafekauʻaki ko ʻení, ʻoku ngāue ʻa e ngaahi houalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻoku nau maʻu ʻa e kī ke tokangaʻí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

“Ko e fakafekauʻakí ʻa e founga pule ko ia ʻa e siasí ʻoku tau fakahoko ai ʻa e ngaahi polokalama kotoa pē ʻo e Siasí, ʻomi kinautolu ki ha tuʻunga mahuʻinga ʻe taha, fakatahaʻi kinautolu ʻi ha meʻa pē ʻe taha, fakahoko kinautolu ko ha polokalama pē ʻe taha, fakakau mai e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻi he ngāué—pea fai ʻa ia kotoa pē ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e lakanga fakataulaʻeikí” (Let Every Man Learn His Duty [booklet, 1976], 2).

Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau kau ki he ngaahi houalotu mo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻiate kinautolú. Hiki leva ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé, pea fakaafeʻi e kau akó ke tali kinautolu ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.

Kuo tāpuekina fēfē ʻe he ngaahi houalotu mo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí hoʻo moʻuí? Kuo tāpuekina fēfē ʻe he Fatongia ki he ʻOtuá pe Fakalakalaka Fakatāutahá hoʻo moʻuí?

Ko e hā e founga te mou kau kakato ange ai ʻi he Kau Talavoú pe Kau Finemuí? ʻI he Lautohi Faka-Sāpaté? ʻI he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí? ʻI he seminelí?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe e meʻa kuo nau tohí. Te ke lava foki ʻo vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga kuo tāpuekina ai ʻe he ngaahi houalotu ʻo e Siasí hoʻo moʻuí pea tokoniʻi koe mo ho fāmilí ke fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko e mahuʻinga ʻo e seminelí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e mahuʻinga ʻo e seminelí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Makehe mei hoʻo ʻalu ki he ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté mo hoʻo ngaahi ʻekitivitī he fakaʻosinga ʻo e uiké, ka maʻu hao faingamālie ke kau he seminelí, tatau ai pē pe ko e pongipongí pe ʻi he ngaahi kalasi he akó, ngāue ʻaonga ʻaki e faingamālie ko iá. ʻOku kau hamou tokolahi he seminelí he taimí ni. Pea tatau mo ha toe meʻa ʻi he moʻuí, ko e lahi taha ʻo e meʻa te ke maʻu mei he seminelí ʻe makatuʻunga ia ʻi hoʻo loto mo hoʻo tali lelei ke akoʻi koé. ʻOfa pē ʻoku mou maʻu ha loto fakatōkilalo mo ha holi ke ako. ʻOku ou fakafetaʻi lahi ʻi he faingamālie naʻá ku maʻu ʻi hoku taʻu hongofulu tupú ke kau ʻi he semineli pongipongí, he naʻá ne fai ha tokoni mahuʻinga ʻi hono fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní. ʻE lava ʻe he seminelí ʻo liliu ʻa e moʻuí” (“Tui, Talangofua, mo Kātaki,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 128).