Seminelí
Lēsoni 59: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53–55


Lēsoni 59

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53–55

Talateú

ʻI Sune 1831, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53–55. Naʻe maʻu ʻi he ngaahi fakahaá ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ne nofo ʻi ʻOhaiō, ka ʻe vavé ni ʻenau hiki ki Mīsulí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení, kia Sitenei Kilipati, Niueli Naiti, mo Uiliami W. Felipisi, ʻo ʻoange ha ngaahi fakahinohino kiate kinautolu ne fakatefito ki heʻenau ngaahi ngāue ʻi he Siasí mo honau talēnití.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Kilipati ke hoko ko ha kaumātuʻa pea fononga mo Siosefa Sāmita ki Mīsuli

Fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na haʻu ki muʻa he kalasí. Kole ki ha taha ke fakahinohinoʻi e tokotaha ʻe tahá ʻi he founga ke fakahoko ai ha ngāue pau. Hangē ko ʻení, ʻe ala akoʻi ʻe he tokotaha ako ʻe tahá ʻa e tokotaha koeé ke nonoʻo ha faʻahinga fakapona pau, pelupelu ha vakapuna pepa, pe fai ha faʻahinga hulohula. (Kapau ʻe lava, kole kei taimi ki ha tokotaha ako ke mateuteu ke akoʻi ha taukei.)

  • ʻI he fakaʻaliʻali ko ʻení, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke muimui ʻa e tokotaha akó he ngaahi fakahinohino kotoa pē? Ko e hā ʻe hoko kapau naʻá ne fakakaukau ke tukunoaʻi ha konga ʻe taha ʻo e fakahinohinó?

Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e kau faifekaú ke nau fononga ki Mīsuli (vakai, T&F 52). Fakamatalaʻi ange naʻe ʻilo ʻe ha tokotaha ului foʻou ko hono hingoá ko Sitenei Kilipati naʻe ʻikai kau hono hingoá ʻi he kau faifekau ko iá. Naʻá ne ʻalu ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea fehuʻi ange pe ko e hā ʻoku finangalo e ʻEikí ke ne faí. Naʻe fehuʻi ai ʻe Siosefa Sāmita peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53, ʻa ia ʻoku ʻoange ai kia Sitenei ha ngaahi sitepu ʻo e fakahinohinó.

Vahevahe tautau toko ua e kau akó. Fakaafeʻi e hoa takitaha ke lau fakataha ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53:1–5, ʻo kumi ʻa e ngaahi fakahinohino naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Sitenei Kilipatí. Poupouʻi kinautolu ke fakaʻilongaʻi ʻa e fakahinohino takitaha ʻoku nau ʻiló.

  • Ko e hā e ngaahi fakahinohino naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Sitenei Kilipatí? (ʻI he lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau maʻú, mahalo ʻe tokoni ke fakamahinoʻi ange ʻoku fakamatalaʻi kakato ange ʻa e ngāue ʻa Misa Kilipati ke “hoko ko e fakafofonga ki [he] siasí” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:6–10, 15.)

Fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e lisi ko ʻeni ʻo e ngaahi fakahinohinó “ko e ngaahi ʻuluaki ouau ke tali ʻe [Siteneí]” (T&F 53:6). ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e ouau ʻi he taimi ʻe niʻhi ki ha tuʻutuʻuni pe ko ha lao. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53:6, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he taimi ʻe foaki ai ʻe he ʻEikí kia Sitenei ʻa e toenga (“toe”) ʻo ʻEne ngaahi fakahinohinó.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he veesi 6? (Fakakaukau ke fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau fakafekauʻaki ʻa e potufolofola ko ʻení mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:4–5. ʻE ala manatuʻi ʻe he kau akó hono ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he lēsoni kimuʻá: ʻI heʻetau muimui faivelenga ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá, ʻokú Ne fakahā lahi ange mai ʻa Hono finangaló kiate kitautolu.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotu Kolesivilí ke nau mavahe mei Tomasoni, ʻOhaiō, pea hiki ki Mīsuli

Fakamatalaʻi ange naʻe tataki ʻe Niueli Naiti ʻi ʻEpeleli ʻo e 1831 ha kulupu ʻo ha Kāingalotu mei Kolesivili, Niu ʻIoke, ke nau kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi ʻOhaioó. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Mē, ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ke nofoʻi ʻe he Kāingalotu ko iá ʻa e kelekele ʻi Tomasoni, ʻOhaiō, ʻa ia ne ʻosi fuakava (pe palōmesi) ʻa Līmani Kopelī ke foaki ki he taumuʻa ko iá. Naʻa nau tō ai ʻa e ngoué pea kamata fai ha ngaahi fakalelei ki he kelekelé. Ka ʻi heʻenau ngāue fakataha ke fakaleleiʻi e kelekelé, ne kamata ke nau siokita mo mānumanu. Ne toe kovi ange honau tūkunga ʻi he foki mai ʻa Līmani Kopelī mei heʻene ngāue fakafaifekaú pea kamata ke fakaveiveua ʻi heʻene tuí (vakai, T&F 49 mo e lēsoni 56). Naʻá ne fakaʻikaiʻi ʻene fakamoʻoni naʻe tupulakí ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, peá ne tuʻutuʻuni ke mavahe ʻa e Kāingalotú mei he kelekelé. Naʻá ne toe fekau ke nau totongi ha paʻanga ʻe 60. Koeʻuhí naʻe maumauʻi ʻe Līmani ʻa ʻene fuakavá, ne ʻikai ha feituʻu ke nofo ai ʻa e Kāingalotu ko ʻení. Ne fehuʻi ʻe Niueli Naiti mo e niʻihi kehe ki he Palōfitá ʻa e meʻa ʻoku totonu ke nau faí. (Vakai, Documents, Volume 1: June 1828–June 1831, vol. 1 ʻo e Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 334–335.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:1–3, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke fai ʻe he Kāingalotú ke tokoni ke fakaleleiʻi honau tūkungá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe tokoni ai ʻa e fakatomalá mo e loto fakatōkilaló ki he Kāingalotu ko ʻení?

Fakamahinoʻi ange naʻe ʻikai leleiʻia ʻa e ʻEikí ʻi he Kāingalotu ʻi Tomasoni kuo nau maumauʻi ʻenau ngaahi fuakavá. Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:4–5 pea kumi e ngaahi lea mo e kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he maumauʻi ha fuakavá.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “fakataʻeʻaongaʻi pea kuo hoko pē ʻo taʻeʻaonga” ha fuakava? Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku mole meiate kitautolu ʻi he ʻikai ke tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:6, ʻo fekumi ki ha tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá mo talangofua ki he ngaahi fekaú. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú. Te nau ala fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke fakahaaʻi ʻi heʻenau talí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá pea talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.

  • Ko e fē taimi kuó ke mamata ai ki hono foaki ʻe he ʻEikí ʻa e ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻoku tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo Iá?

Poupouʻi e kau akó ke nau tauhi ʻa e ngaahi fuakava naʻa nau fai ʻi he papitaisó pea ke talangofua ki he ngaahi fekaú koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e ʻaloʻofá mei he ʻEikí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:7–9 ʻaki hano fakamatalaʻi ange ne hili e mole ʻa e ngaahi ʻapi ʻo e Kāingalotu ko ʻení ʻi he kelekele ʻo Līmani Kopelií, naʻe fekauʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau fononga ki Mīsuli. Ne pau ke nau fili ha taha ke ne totongi ʻa e ngaahi fakamole ʻi he fonongá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ko ʻenau aʻu pē ki Mīsulí, te nau ngāueʻi ʻenau moʻuí ai kae ʻoua kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha feituʻu ke nau nofo ai.

Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e founga naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tali ʻaki ʻe he Kāingalotu ko ʻení honau ngaahi faingataʻaʻiá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:10. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea fekumi ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotu ko ʻení.

  • ʻI he meʻa kuó ke aʻusiá, ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau “faʻa kātaki ʻi he faingataʻá”?

  • Ko hai naʻe folofola ʻa e ʻEikí te nau “ʻilo ʻa e fiemālie ki honau laumālié”? (Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻaki ʻa e sētesi “kapau–pea ʻe”. ʻI heʻenau tali e fehuʻí, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau fekumi vave ki he ʻEikí, pea te tau ʻilo leva ʻa e fiemālie ki hotau laumālié.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó hono ʻuhinga ke ʻilo ʻa e fiemālie ki hotau laumālié, lau e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Pea G. Malama ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Fai ʻe ʻEletā Per G. Malm

“ʻOku kau hono maʻu ʻo e fiemālie ki hotau laumālié ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e lotó, ʻa ia ko e ola ʻo e ako mo e muimui ki he tokāteline ʻo Kalaisí” (“Fiemālie Homou Laumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 101).

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ha niʻihi ʻo e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ke fekumi vave ki he ʻEikí, fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke kumi vave ki he ʻEikí? (ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí ʻoku ʻuhinga ia ke fekumi vave kiate Ia ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku ʻuhinga ia ke fekumi vave kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻoku ʻuhinga ia ke fekumi ki Heʻene tokoní kimuʻa pea toki hoko mai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻi heʻetau moʻuí.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tau ʻilo ai ʻa e fiemālie ki hotau laumālié ʻi heʻetau fekumi vave ki he ʻEikí?

  • ʻE kehe fēfē ʻa e fekumi ki he ʻEikí kimuʻa ʻi ha taimi faingataʻá, mei he fekumi kiate Ia lolotonga e faingataʻá?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau hiki ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. Mahalo te ke fie hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé pe teuteuʻi kinautolu ʻi ha laʻipepa ke tufa:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke ke fekumi vave ai ki he ʻEikí, kimuʻa ʻi he ngaahi faingataʻa ʻe ala hoko mai ʻi ho kahaʻú?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fekumi vave ai ki he ʻEikí ʻi he ʻaho takitaha?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fekumi ai ki he ʻEikí he taimí ni, lolotonga hoʻo kei siʻí?

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi ke tohi ai, fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa Uiliami W. Felipisi ke tokoni ʻi hono tohi mo hono paaki ʻo e ngaahi nāunau ʻo e Siasí

Kole kei taimi, ki ha tokotaha ako ke haʻu mateuteu ki he kalasí ke fakaʻaliʻali ha talēniti pe taukei. Fakapapauʻi ʻe tokoni ʻa e fakaʻaliʻali ʻa e tokotaha akó ki he Laumālié. Pe kole ki he kau akó ke nau hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi talēniti mo e taukei ʻe niʻihi kuo nau mamata ai ʻi he niʻihi kehé. Ui leva ha tokotaha ako ʻi hono hingoá pea fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku kehe ai ho ngaahi talēnití mo e taukeí mei he ngaahi talēniti mo e taukei ʻa e niʻihi kehe ʻi he kalasí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ne tāpuekina ai koe ʻaki ʻa e ngaahi talēniti mo e taukei ko iá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e talateu ki he vahe 55 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava , ʻo fekumi ki ha taha ʻo e ngaahi taukei ʻa Uiliami W. Felipisí. Kole kiate kinautolu ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakatau ʻe Uiliami W. Felipisi ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha uike ʻe ua hili hono tuku atu ke fakataú. Naʻe iku ʻeni ki hono fakaului iá. Naʻá ne pehē kimui ange, “Neongo naʻe toki papitaiso hoku sinó ki he siasí ni … ʻi Sune, 1831, ka naʻe ʻi ai hoku lotó talu mei he taimi ne u maʻu ai e tohi ʻa Molomoná” (ʻi he Documents, Volume 1: June 1828–June 1831, 337). ʻI he ʻaho 14 ʻo Sune 1831, hili pē ʻa e tūʻuta ʻa Misa Felipisi ʻi Ketilaní, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55:4, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ha talēniti kehe ne maʻu ʻe Uiliami W. Felipisi. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú. Hili iá pea fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ʻe taha ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55:5, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e feituʻu naʻe ui ai ʻa Misa Felipisi ke fai e ngāue ʻo e tohí mo e pākí. (Naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe he ʻEikí ke fononga mo Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ki Mīsuli.)

Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá hotau ngaahi talēnití, taukeí, mo e meʻa te tau malavá ke tāpuekina ʻEne fānaú.

  • Ko e hā e founga kuó ke mamata ai ki hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi talēniti mo e ngaahi meʻa ʻoku lava ʻe he kakaí ke tāpuekina ʻEne fānaú?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki hanau talēniti pe meʻa te nau lava mo e founga te nau ala fakaʻaongaʻi ai ʻa e malava ko iá ke tokoniʻi e niʻihi kehé pea ʻunuaki ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau fakakaukaú.

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki e toe vakai ki he ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni kuo hiki he palakipoé. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke fili ha moʻoni ʻe taha pea ke nau vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kinautolú pea mo e meʻa te nau fie fai ke fakaʻaongaʻi kakato ange ia ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55. Ko e ngaahi tokoni ʻa Uiliami W. Felipisi ki he Siasí

Naʻe fokotuʻu ʻe Uiliami W. Felipisi ʻa e fuofua faiʻanga paaki maʻá e Siasí ʻi Mīsuli. Naʻá ne pulusi ʻa e fuofua nusipepa ʻa e Siasí, ko e Evening and the Morning Star. Naʻá ne tokoni ke fakatahatahaʻi, teuteuʻi, mo pulusi ʻa e ngaahi fakahā ʻi he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ʻi he 1833 pea kimui ange ʻi he tatau ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1835. Naʻá ne tokoni ke teuteuʻi ʻa e ʻuluaki tohi himi ʻo e Siasí pea fakalea ha ngaahi himi lahi, kau ai ʻa e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá,” ʻa ia naʻe hivaʻi ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní. Naʻá ne foaki ha paʻanga ʻe 500 ke tokoni ke fakakakato e temipale ko iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55:6 Ko e ngaahi tokoni ʻa Siosefa Kō ki he Siasí

Naʻe tūʻuta ʻa Siosefa Kō, ʻa ia ne kau he kau fuofua ului ki he Siasí ʻi Niu ʻIoké, ki Ketilani ʻi he 1831. Naʻá ne fononga ki Mīsuli mo Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni, ʻo mavahe mei Ketilani ʻi he ʻaho 19 ʻo Sune 1831. Kimui ange aí, naʻe toe fokotuʻu ia ʻi Ketilani, ko ha fakafofonga lahi ʻo e Siasí. Naʻá ne tokangaʻi hono fakatau mai e ngaahi kelekelé ʻi he 1833, kau ai ha ʻeka ʻe 103 ʻo e faama ʻo Pita Falaniseé, ʻa ia ʻe langa ai ʻa e Temipale Ketilaní. Naʻe uiuiʻi ia ki he fakataha alēlea maʻolunga ʻo Ketilaní ʻi Fēpueli ʻo e 1834. ʻI Siulai ʻo e 1835, naʻá ne tokoni ai ki hono fakatau mai ʻo e ngaahi sino ʻo e kau ʻIsipite ne fakatolonga mo ha tohi kiliʻi ʻakau, ʻa ia naʻe iku ki hono ʻomi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tohi ʻo ʻĒpalahamé.