Seminelí
Lēsoni 111: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 106:1–107:20


Lēsoni 111

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 106:1–107:20

Talateú

ʻI he ʻaho 25 ʻo Nōvema, 1834, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 106. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení, ʻa Uāleni A. Kautele, ko ha taʻokete ʻo ʻŌliva Kautele, ke ne tokangaʻi ʻa e Siasí ʻi Filitami, Niu ʻIoke, mo e ngaahi kolo takatakai aí. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107 fakafuofua ʻi ʻEpeleli 1835, ʻi he teuteu ʻa e kau mēmipa kotoa pē ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ngāue fakafaifekau ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe pehē ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha lea kuo tohi: “ʻOku ofi mai ʻa e taimi ʻoku ʻamanaki ke tau māvae aí; pea ko e ʻOtuá pē ʻokú ne ʻafioʻi e taimi te tau toe fakataha aí; ko ia ai ʻoku mau ongoʻi ke kole meiate ia ʻa ia kuo fakahā ko hotau Palōfita mo e tangata Kikité, ke ne fehuʻi ki he ʻOtuá maʻatautolu, pea maʻu ha fakahā, … ke tau lava ʻo vakai ki ai ʻi heʻetau māvaé, pea lava ke fakafiemālieʻi ai hotau lotó” (ʻi he History of the Church, 2:209–10). Naʻe lekooti e fakahā ʻi he 1835, ka “ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he ngaahi lekooti fakahisitōliá ʻoku fakatahaʻi ʻe he lahi taha ʻo e veesi 60 ki he 100 ha fakahā naʻe fai mai ʻia Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 11 ʻo Nōvema 1831” (talateu ki he T&F 107). Ko e ʻuluaki lēsoni ʻeni ʻo e ngaahi lēsoni ʻe tolu ʻi he tohi lēsoni ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 106

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa Uāleni Kautele ko e taulaʻeiki lahi pule ʻi Filitami, Niu ʻIoké.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi kuo nau hikinimaʻi ai ha pīsope pe palesiteni fakakolo foʻou.

  • ʻOkú ke pehē naʻe ongoʻi fēfē ʻa e tokotaha ko iá ʻi hono hikinimaʻi iá?

Fakamatalaʻi ange naʻe tupulaki lahi ʻa e Siasí ʻi he 1834 ʻi Filitami, Niu ʻIoke, ʻi ha maile ʻe 200 tupu siʻi hifo ʻi he maile ʻe 200 (meimei kilomita ʻe 320) mei Ketilani, ʻOhaiō. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ha taki lakanga fakataulaʻeiki ke ne tokangaʻi ʻa e kāingalotu aí. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 106:1–3.

  • Ko e hā naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí kia Uāleni Kautele ke faí?

Fakamatalaʻi ange ne mei tatau e ngaahi ongo ʻa Misa Kautelé mo ia ne ongoʻi ʻe ha pīsope pe palesiteni fakakolo foʻou he ʻahó ni. Naʻe vahevahe ʻe he ʻEikí e ngaahi lea fakafiemālie ʻi he tali ʻe Misa Kautele hono uiuiʻi foʻoú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 106:6. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea ʻiloʻi e ʻuhinga naʻe fiefia ai ʻa e ʻEikí ʻia Misa Kautelé.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e kupuʻi lea ko e “punou hifo … ki hoku tokotoko fakatuʻí”? (Ke tokoni ke tali ʻe he kau akó e fehuʻi ko ʻení, mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ko e tokotokó, ʻoku toʻo ʻe he ngaahi tuʻí mo e kuiní. Ko ha fakataipe ia ʻo e mafai.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e kupuʻi lea “fakamavaheʻi ia mei he ngaahi founga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá”?

Tohiʻi ʻi he palakipoé, Kapau , pea ʻe  Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:7–8. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki he faleʻi mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Misa Kautelé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló ʻaki hano tohi ha tefitoʻi moʻoni “kapau–ʻe” ʻi heʻenau folofolá. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne nau ʻiló. (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, te Ne ʻaloʻofa mai leva kiate kitautolu, hiki hake kitautolu, pea ʻomi kiate kitautolu ʻa e ʻaloʻofa mo e fakapapau.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hiki hake ai ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku nau fakavaivaiʻi kinautolu ʻi Hono ʻaó?

Fakamoʻoni ange te tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia Uāleni Kautelé ʻo kapau te tau fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:1–20

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Faka-ʻĒloné

Fakamatalaʻi ange naʻe tokoni e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107 ke fakamahinoʻi ʻa e faʻunga mo e ngaahi fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú.

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo ha palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau mateʻi pe ko hai ʻokú ke fakamatalaʻí.

Ko e palōfita ko ʻení “ko ha tangata tui lahi ia, ʻa ia naʻe fai ʻa e māʻoniʻoni lahi; pea tlau mei heʻene kei siʻí mo ʻene manavahē ki he ʻOtuá, mo tāpuni ʻa e ngutu ʻo e fanga laione, pea fuʻifuʻi ʻa e kakaha ʻo e afi” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 14:26 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]). ʻI heʻene hoko ko e tuʻi ʻo Sēlemí, “[naʻá ne] fokotuʻu ʻa e melinó ʻi he fonuá ʻi hono ngaahi ʻahó; ko ia naʻe ui ai ia ko e pilinisi ʻo e melinó” ( ʻAlamā 13:18). Naʻe totongi ʻe he palōfita ko ʻĒpalahamé ʻa e vahehongofulu kiate ia (vakai, ʻAlamā 13:15).

Hili e feinga ha kau ako toko siʻi ke mateʻi ʻa e hingoa ʻo e palōfita ko ʻení, tohiʻi ʻa e Melekisēteki ʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:1–4, ʻo kumi e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo Melekisētekí.

  • Naʻe ui ko e hā e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kimuʻa ʻi he kuonga ʻo Melekisētekí? Ko e hā ʻoku ui ai he taimí ni ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí?

Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ui ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he lakanga ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he veesi 3.

  • Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke fakahoko ʻaki ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí honau ngaahi fatongiá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha konga ʻo e fealeaʻaki ko ʻení:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“ʻI he taimi ʻoku ngāue totonu ʻaki ai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fai ai ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e meʻa [naʻe] mei fai [ʻe Sīsū Kalaisi] kapau naʻá Ne ʻi heni” (“Ko e Mālohi e ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign, Mē 2010, 7).

Hiki e ngaahi houalotu ko ʻeni ʻo e Siasí ʻi he palakipoé: Fineʻofá, Lautohi Faka-Sāpaté, Kau Talavoú, Kau Finemuí, mo e Palaimelí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:5, 8–9, ʻo kumi e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi e founga ʻoku fekauʻaki ai e ngaahi houalotu ko ʻení mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā ʻa e konga fakalahi (appendage)? (Ko ha konga ʻo ha sino, hangē ko e nimá pe vaʻé.)

  • Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā e totonu mo e mafai ʻoku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí? (ʻI he tali ʻa e kau akó, te ke fie hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa e totonu ʻo e kau palesitenisií, mālohi, mo e mafai ki he ngaahi lakanga kotoa pē ʻi he Siasí, mo e mafai ke ngāue ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. Fakamatalaʻi ange ʻoku kau ʻi “[hono] fakahoko ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié” ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi tāpuakí, ouaú, mo e ngaahi fuakavá.)

Fakamatalaʻi ange ko e kau palesitenisī ne lave ki ai ʻi he veesi 9 ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:10, pea kole ki he kalasí ke nau kumi pe ko hai fua ʻoku maʻu e totonu ke ngāue ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI he lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau akó, tokoni ke mahino kiate kinautolu ko e kau palesitenisī fakasiteikí mo e kau pīsopelikí ko ha ngaahi sīpinga kinautolu ʻo e kau taulaʻeiki lahi ʻoku nau ngāue ʻi honau tuʻungá ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Vakai ki he hingoa ʻo e ngaahi houalotu kuó ke tohi ʻi he palakipoé. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e vā fetuʻutaki ʻi he ngaahi houalotu ko ʻení mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻa e siteikí mo e uōtí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph F. Smith

“ʻOku ʻikai ha fokotuʻutuʻu ia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻe mavahe, pe ʻi ʻolunga, pe ʻi tuʻa ʻi he Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní pe ʻi hono mafaí. … ʻOku ʻikai ke … ʻi tuʻa [ʻa e ngaahi houalotú], pe ʻi ʻolunga ʻi ai, pe ʻikai lava ha aʻu ki ai. ʻOku nau fakamoʻoniʻi ʻe kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki. Pe ko e fē pē ha feituʻu ʻoku nau ʻi ai ʻoku nau kei tuʻu pē ke fakahoko ha lelei; ʻa hono fakamoʻui ʻo ha laumālie, pe ko e fakatuʻasino pe fakalaumālie” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 398).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:18–19 ke ʻiloʻi ha toe mafai kehe ʻoku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

  • Fakatatau ki he veesi 18, ko e hā e mafai ʻoku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí? (Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi hono ʻiloʻi ia ʻe he kau akó: ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeikí Faka-Melekisētekí ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻo e Siasí.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he ngaahi tāpuaki fakalaumālie ʻoku maʻu ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“[Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí] ko e halanga ia ʻoku fakahā mai ai ʻa e ʻiló, tokāteliné, palani ʻo e fakamoʻuí, pea mo e meʻa mahuʻinga kotoa pē mei he langí” (ʻi he History of the Church, 4:207).

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuaki fakalaumālie naʻe fakamatalaʻi ʻi he veesi 19 naʻe mahuʻingamālie kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

Tokoni ke mahino ki he kau akó ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻoku totonu ke nau ngāue ʻaki ia ke tokoniʻi e kakai kehé ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí, ʻo hangē ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi kuó ke maʻu ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí?

Fakamatalaʻi ange naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi moʻoni ne fakahā fekauʻaki mo e mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe toko tolu ke nau tau fetongi hono lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:13–14, 20. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e mafai ʻoku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

  • Ko e hā e mafai ʻoku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e tokāteline ko ʻení: ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló mo e ngāue ʻi he ngaahi ouau fakatuʻasinó.)

  • Ko e hā ʻa e ouau ʻoku lave ki ai ʻi he veesi 20? Ko e hā ha toe ouau fakatuʻasino kehe ʻoku fakahoko ʻi he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné? (Ko e sākalamēnití.)

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné?

Hiki e meʻá ni ko ha ʻuluʻitohi ʻi he palakipoé:

Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

Kimuʻa e kalasí, hiki ʻa e ngaahi tuʻunga ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha ngaahi laʻi pepa mavahevahe: tīkoni, akonaki, taulaʻeiki, pīsope, kaumātuʻa, taulaʻeiki lahi, pēteliake, Fitungofulu, ʻAposetolo. Faʻo e ngaahi laʻi pepá ʻi ha faʻoʻanga meʻa ʻi ha hokohoko kehe.

ʻI he taimi ko ʻeni ʻi he lēsoní, vahevahe e ngaahi laʻi pepá ki ha kau ako toko siʻi. Fakaafeʻi e kau akó ke nau omi ki he palakipoé pea fakapipiki ʻa e lakanga takitaha ʻi lalo he ʻuluʻi tohi totonú.

ʻE ala pehē ʻe he kau ako ʻe niʻihi ko e lakanga ʻo e pīsopé ʻoku ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ia. Kapau ko ia, fakaafeʻi ha taha ʻo kinautolu ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:13, 15. Kole ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi veesi ko ʻení ke fakapapauʻi ai pe ko e fē feituʻu ʻoku totonu ke nau fokotuʻu ai e lakanga ʻo e pīsopé ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ko e lakanga ʻo e pīsopé ko ha lakanga ia ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ko e pīsopé ʻa e palesiteni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo e taulaʻeiki lahi pule ʻi hono uōtí. (Fakatokangaʻi ange ko hono uiuiʻi ʻo e hako totonu ʻo ʻĒloné, ʻo hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻi he veesi 16–17, ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:15–21 mo e lēsoni 74.)

Fakapapauʻi ʻoku tonu hono fakapipiki ʻa e ngaahi lakangá ʻi he palakipoé. (Ko e ngaahi lakanga ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ko e kaumātuʻa, taulaʻeiki lahi, pēteliake, Fitungofulu mo e ʻAposetolo. Ko e ngaahi lakanga ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko e tīkoni, akonaki, taulaʻeiki mo e pīsope.) Fakamatalaʻi ange ʻe teuteuʻi ʻe he lisi ko ʻení ʻa e kau akó ki he lēsoni ʻe ua hono hokó, ʻa ia te nau ako lahi ange ai fekauʻaki mo e ngaahi lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

Fakaʻosi ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoní fekauʻaki mo e meʻa kuo nau ako mo ongoʻi ʻi he kalasí he ʻaho ní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:1. Ko e hā ʻa e vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí?

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Neongo ʻoku ua ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, ka ʻoku fālute ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe Faka-Līvaí, pea ko e pulé ia, mo ne maʻu ʻa e mafai māʻolunga taha fekauʻaki mo e Lakanga Fakataulaʻeikí, pea mo e ngaahi kī ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē ʻo māmani ʻo aʻu mai ki he hako fakamuimuitaha he funga māmaní, pea ko e halanga ia ʻoku fakahā mai ai ʻa e ʻiló, tokāteliné, palani ʻo e fakamoʻuí, pea mo e meʻa mahuʻinga kotoa pē mei he langí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 124).

“Ko e lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻoku ʻo e Melekisētekí; ka ʻoku ʻi ai hano ngaahi kupu pe ngaahi tuʻunga kehekehe. … Naʻe maʻu ʻe he kau palōfitá kotoa ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 126).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:8–9, 18. Ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

“Ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke nau tataki, tokangaʻi, pea mo puleʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí he māmaní. Ko hono fakaʻaongaʻi e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku puleʻi ia ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu hono ngaahi kií (vakai, T&F 65:2; 81:2; 124:123). ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e totonu ke puleʻi pea mo tataki ʻa e Siasí ʻi ha feituʻu kuo vahe ange.

“ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí fekauʻaki mo Hono Siasí. Naʻá Ne ʻosi foaki ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi kī kotoa ʻoku fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní. Ko e ʻAposetolo fuoloa taha ʻoku kei moʻuí, ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ko ia toko taha pē ʻi he māmaní kuo ʻosi fakamafaiʻi ke ne ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, T&F 43:1–4; 81:2; 107:64–67, 91–92; 132:7).

“ʻOku ngāue ʻa e Kau Fitungofulú ʻi ha ngāue kuo vahe ange ʻi he mafai mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku vahe ʻa e Kau Palesiteni Fakaʻēliá ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi ʻēliá ʻo hangē ko hono fakamafaiʻi mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku vaheʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú mo foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi kī ke nau tokangaʻi ʻa e Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú.

“ʻOku foaki ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ha ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki kehe koeʻuhí ke nau lava ʻo tokangaʻi ʻa e ngaahi fatongia kuo vahe ke nau tokangaʻí. ʻOku foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kau palesiteni temipalé, kau palesiteni fakamisioná, fakasiteikí, pea mo e fakavahefonuá; kau pīsopé; kau palesiteni fakakoló; pea mo e kau palesiteni fakakōlomú. Ko e mafai pule ko ʻení ʻoku toki ʻaonga pē ki he ngaahi fatongia ne fekauʻí pea ʻi he feituʻu fakasiokālafi ʻo e taki takitaha. Ko e taimi pē ʻoku tukuange ai ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí mei honau uiuiʻí, ʻoku ʻikai leva ke nau kei maʻu ʻa e ngahi kī ko iá.

“ʻOku ʻikai maʻu ʻe he kau tokoni ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ha kī. ʻOku vaheʻi pē kinautolu pea nau ngāue ʻi honau ngaahi uiuiʻí ʻo fakatatau mo e ngāue pea mo e mafai ʻoku ʻoangé.

“ʻOku ngāue ʻa e ngaahi houalotu kotoa pē he uōtí mo e siteikí ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuni ʻa e pīsope pe palesiteni fakasiteiki, ʻokú ne maʻu ʻa e kī ke pulé. ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe he kau palesiteni ʻo e ngaahi houalotú mo honau ngaahi tokoní ha kī. ʻOku nau maʻu pē ha mafai ʻoku ʻoange ke nau ngāue ʻi honau uiuiʻí” (Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí [2010], 2.1.1).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:8–12. Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e kau palesitenisī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

“Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló ʻo fakafou ʻi he kau palesitenisī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻo ʻuhinga ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí: ‘Naʻe ʻikai kehe ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki Maʻolungá mei he Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; … ʻoku ʻi ai ha ngaahi ouau pau ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku haʻu mei ai ha ngaahi ola pau; pea ʻoku tokangaʻi ʻe he kau Palesitení pe Kau Palesitenisií ʻa e Siasí; pea ʻe tuku mai ʻa e ngaahi fakahā ʻo e ʻatamai mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he Siasí, ʻo fakafou ʻi he Kau Palesitenisií. Ko e fokotuʻutuʻu ʻeni ʻo e langí, pea mo e mālohi mo e faingamālie ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení’ (ʻi he History of the Church, 2:477)” (Doctrine and Covenants Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 263)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:18. ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí “ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻo e Siasí”

Ne akonaki ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Spencer W. Kimball

“[Ko e lakanga fakataulaʻeikí] ʻa e founga ʻoku ngāue mai ai e ʻEikí ʻi he tangatá ke fakahaofi e ngaahi laumālié. ʻOku hē ʻa e tangatá, ʻo ka ʻikai ʻa e mālohi ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ngata pē ʻi he mālohi ko ʻení ʻoku ‘maʻu [ai ʻe he tangatá] ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻo e siasí,’ ʻo malava ai ke ne maʻu ‘e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻanga ʻo e langí, pea ke fakaava mai … ʻa e ngaahi langí’ kiate ia (vakai, T&F 107:18–19), ʻo malava ai ke ne hū ki he fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e nofo-malí pea ke haʻi hono uaifí mo e fānaú kiate ia ʻi ha haʻi taʻengata, ʻo malava ai ke ne hoko ko ha pēteliakie ki hono hakó ʻo lauikuonga, pea malava ai ke ne maʻu ʻa hono kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí” (“The Example of Abraham,” Ensign, June 1975, 3; vakai foki, Doctrine and Covenants Institute Student Manual, 2nd [Church Educational System manual, 2003], 143).

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi tāpuaki fakalaumālie ʻoku fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Kuó u mamata ki he hā mai e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hoku ʻapí pea mo ʻeku ngāué. Kuó u mamata ki he valokiʻi ʻo e koví mo e puleʻi ʻo e ngaahi ʻelemēniti ʻo natulá. ʻOku ou ʻiloʻi hono ʻuhinga ke ikunaʻi e faingataʻá mo e ngaahi meʻa ʻoku taʻemalavá. ʻOku ou ʻilo hono ʻuhinga ke ‘laka … ʻiate kinautolu’ ʻa e ʻāngelo fakaʻauhá [T&F 89:21]. Ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha maʻaku mo hoku fāmilí kuó u ʻamanaki ki ai ʻi he māmani ko ʻení, ke maʻu ʻa e mafaí pea ke ngāue ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻLakanga Fakataulaʻeiki Toputapu ʻi he Lakanga ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá’ [vakai, T&F 107:1–3]. Pea ko ia, ʻi hono fakaʻosí, ʻa e ʻuhinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi lea fakaʻahó—ʻoku taʻefakatataua, taʻefakangatangata, mo faitāpuekina maʻu pē” (“Our Most Distinguishing Feature,” Ensign pe Liahona, May 2005, 45).