Seminelí
Lēsoni 8: Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:21–26


Lēsoni 8

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:21–26

Talateú

Hili hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻi he 1820, naʻá ne vahevahe ʻa e meʻa naʻá ne aʻusiá mo ha faifekau naʻá ne fakafisingaʻi ʻene fakamoʻoní. Ko e tahá, ne hanga ʻe ha kakai kehe ʻi he koló ʻo fakatangaʻi e talavou ko Siosefa Sāmitá. Ne hanga ʻe ha kau tangata ne nau ʻi ha ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻo fakaangaʻi ia ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí. Neongo e fakafepaki ko ʻení, ne tuʻu maʻu ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene fakamoʻoní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:21-23

ʻOku fakatupu ʻe he kau faifekaú mo e kakai tangata kehe ʻi he tuʻunga māʻolungá ʻa hono fakatangaʻi ʻo Siosefa Sāmitá

Kamata e kalasí ʻaki hono lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī fekauʻaki mo haʻane fepōtalanoaʻaki mo ha talavou ʻi Lonitoni, ʻIngilani. Kimuʻa peá ke lau e konga ʻuluaki ʻo e fakamatala ko ʻení, fakaafeʻi e kalasí ke nau fakalaulauloto pe ko e hā te nau fai kapau te nau ʻi he tuʻunga ʻo e talavou ko ʻení. (Te ke lava ke talaange ki he kalasí ʻe toki ʻoatu ʻamui ʻi he lēsoní ʻa e fakaʻosinga ʻo e fakamatala ko ʻení.)

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Naʻá ne pehē, ‘ʻOku ou fie maʻu ke talanoa mo ha taha. ʻOku ou tuenoa. …’

“Peá u pehē ange, ‘Ko e hā hoʻo palopalemá?’

“Pea naʻá ne pehē mai, ‘ʻI heʻeku kau ki he Siasí ʻi ha taʻu nai ʻe taha kuohilí, ne talamai ʻe heʻeku tamaí ke u mavahe mei hono ʻapí pea ʻoua ʻe toe foki mai. Pea kuo teʻeki ai ke u foki.’

“Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, ʻHili ha ngaahi māhina siʻi mei ai ne hanga ʻe he kalapu kilikiti ne u kau ki aí ʻo toʻo au mei heʻene lisí, ʻo taʻofi ai mei haʻaku hoko ko ha mēmipa mo e tamaiki tangata ʻa ia ne mau tupu fakataha hake mo feohi mo anga fakakaumeʻá.’

“Naʻá ne pehē mai leva, ‘ʻI he māhina kuo ʻosí, ne hanga ʻe heʻeku pule ngāué ʻo tuli au mei he ngāué koeʻuhí ko ʻeku kau ki he siasí ni pea kuo teʻeki ke u lava ʻo maʻu ha ngāue ʻe taha. …

“‘Pea ʻi he ʻanepoó, ne talamai ʻe he taʻahine ne u ʻeva ki ai ʻi ha taʻu ʻe taha mo e kongá he ʻikai ke mali ia mo au he ko e Māmonga au’” (“The Loneliness of Leadership” [Brigham Young University devotional address, Nov. 4, 1969], 3, speeches.byu.edu).

Hili hono lau e fakamatala ko ʻení, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke tali e fehuʻi ko ʻení:

  • Kuó ke ongoʻi nai kuo ngaohikoviʻi pe fakaangaʻi koe koeʻuhí ko hoʻo tui fakalotú? Ko e hā ʻa e tūkungá? (Te ke lava foki ke vahevahe ha aʻusia fakatāutaha mo e kalasí.)

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 90; vakai foki, LDS.org). Fakamatalaʻi ange neongo naʻe faitāpuekina lahi ʻa Siosefa Sāmita koeʻuhí ko e fakamoʻoni naʻá ne maʻu ko e ola ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, naʻe toe ʻahiʻahiʻi lahi foki ia. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukauʻi e meʻa te nau ako mei he tali ʻa Siosefa Sāmitá ki he fakafepaki ko ia naʻá ne aʻusia koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoní.

ʻĪmisi
Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Vahe e kau akó ke nau ngāue tauhoa. Fakaafeʻi e hoa takitaha ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:21–23. Kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e fakafepaki ne fehangahangai mo Siosefa Sāmita koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoní. (Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻoku nau maʻú.) ʻI he ʻosi hono lau ʻe he kau akó, fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea naʻe hā makehe kiate koé?

  • Ko hai naʻá ne kamata ʻa e konga lahi ʻo hono fakatangaʻi ʻo Siosefa Sāmita ʻi he taimi ko ʻení? (Ko e kakai ne ʻi he tuʻunga māʻolunga ʻi he koló ʻa ia naʻa nau pehē ko e kau Kalisitiane kinautolú.)

  • ʻI hoʻo fakakaukau ki he taʻu motuʻa mo e ngaahi tūkunga ʻi he moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, ne lava fēfē ke faingataʻa ange kiate ia e fakatanga mei he kakai ko ʻení?

Fakamahinoʻi ange e sētesi ʻi he fakaʻosinga ʻo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:20 ʻoku pehē hono kamataʻangá, “ʻOku hangē. …” Fakaafeʻi e kau akó ke kamata ʻaki e ngaahi lea ko ʻení pea lau fakalongolongo ʻa e toenga ʻo e vēsí, pea fekumi ki he ʻuhinga ne ʻomi ʻe Siosefa Sāmita ki he fakatanga ko ʻeni kiate iá ʻi ha taʻu kei siʻi pehē.

Fakatatau kia Siosefa Sāmitá, ko e hā naʻá ne aʻusia ai e fakatanga ko ʻení ʻi ha taʻu kei siʻi peheé? (Naʻe ʻiloʻi ʻe Sētane ʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko “ha fakamoveuveu mo ha fakatupu-ʻita ki hono puleʻangá” [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:20].)

Fakamatalaʻi ange, ʻi he hokohoko atu e ako ʻa e kau akó ʻa Siosefa Sāmita—Hisitōliá he ʻaho ní, te nau ako ha ngaahi moʻoni mahuʻinga te ne tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau fehangahangai mo e fakafepaki mo e fakatanga ʻe lava ke nau aʻusia koeʻuhí ko ʻenau tui mo e ngaahi ngāue angatonú.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:24–26

Neongo ʻoku fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi ʻa Siosefa Sāmita, naʻá ne kei tuʻu maʻu ʻi heʻene fakamoʻoní

Puke hake hoʻo folofolá, pea fai ange e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko hai ha taha ʻi he folofolá ʻokú ke tanganeʻia ai koeʻuhí ko hono ʻulungāngá pe ko e mālohinga ʻo ʻene tā sīpinga leleí? (Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi nounou ange ʻa ʻenau talí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:24. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, pea kumi e hingoa ʻo ha taha ne faitatau e ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá mo Siosefa Sāmita.

  • Ko e hā ne lava ai ʻa Siosefa Sāmita ʻo vakai atu ki he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá pea maʻu ʻa e ongo tatau mo e ʻAposetolo ko Paulá? (Naʻe manukiʻi ʻa Paula koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ka naʻá ne kei taukaveʻi pē ia.)

  • ʻOkú ke pehē naʻe mei tokoni fēfē kia Siosefa Sāmita ke ne vakai ki he ngaahi meʻa ne faitatau ai mo e ʻAposetolo ko Paulá? (Vakai, 2 Kolinitō 11:23–27 ki ha fakamatala ki he ngaahi mamahi ʻa Paula.)

  • Ko e hā e lēsoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga a Siosefa Sāmitá ʻo hono ako mo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe Paulá? (Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá, te tau lava ʻo maʻu ha mālohi mei he ngaahi sīpinga ʻo ha niʻihi faivelenga ʻi he folofolá.)

Hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé, pea fakamatalaʻi ange ko ha sīpinga ia ʻo ha tefitoʻi moʻoni. Mahalo te ke fie fakamanatu ki he kau akó ko e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ko e ngaahi moʻoni taʻefeliliuaki, ʻokú ne ʻomi ha fakahinohino ki heʻetau moʻuí. Ke tokoni ke fakafekauʻaki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki heʻenau moʻuí mo ongo‘i hono mo’oní mo hono mahuʻingá, fai ange e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ha taimi ne fakamālohia ai koe ʻi hoʻo ako ʻa e meʻa ne aʻusia ʻe ha tokotaha tui faivelenga ʻi he folofolá? (Mahalo te ke toe fie maʻu ke vahevahe haʻo aʻusia.)

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ʻi he ngaahi folofolá ke maʻu ha mālohi ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá.

Hiki ʻa e lea ko ʻení ʻi he palakipoé: “Kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25).

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he kupuʻi lea ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí?

  • Te ke lava fēfē ʻo maʻu ha fakamoʻoni naʻe mamata moʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamaí mo Hono Alo ko Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako fakalongolongo pē e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:24–25. Kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi tokāteline pe tefitoʻi moʻoni te nau lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai mo e fakafepakí pe ʻoku veiveiua ai ʻetau fakamoʻoní. Fakaafeʻi kinautolu ke nau hiki ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. ʻE lava ke kau he ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi meʻá ni:

ʻOku moʻoni ʻa e ʻilo ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá neongo ʻoku fakafisingaʻi ia ʻe he māmaní.

ʻOku totonu ke tau tokanga ange ki he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ʻi he fakakaukau ʻa e tangatá.

Neongo ʻe fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi kitautolu koeʻuhi ko ʻetau fakamoʻoní, ka kuo pau ke tau kei tauhi moʻoni ki ai.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe mai ʻa e ngaahi moʻoni kuo nau ʻiló. Poupouʻi kinautolu ke fakafanongo fakalelei ki he niʻihi kehé. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau hiki e ngaahi moʻoni ne nau ako mei ha taha kehe ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó e ngaahi moʻoni ne nau ʻiló, fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻe hoko fēfē ʻa Siosefa Sāmita ko ha sīpinga ʻo e foʻi moʻoni ko iá?

  • ʻE anga fēfē ha tokoni ʻa e foʻi moʻoni ko iá kiate koe?

  • ʻE tākiekina fēfē hono moʻui ʻaki e foʻi moʻoni ko iá ʻa ʻetau ngaahi filí?

Lau leʻo lahi ʻa e toenga ʻo e fakamatala naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelī fekauʻaki mo e talavou ʻi Lonitoni, ʻIngilani, ʻa ia ne fehangahangai mo ha fakafepaki lahi koeʻuhí ko ʻene tui fakalotú:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Naʻá ku pehē ange, ʻKapau kuo hoko ʻeni ko ha mole lahi kiate koe, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke mavahe ai mei he Siasí pea foki ki he ʻapi hoʻo tamaí pea ki hoʻo kalapu kilikití pea ki he ngāue ʻoku mahuʻinga fau kiate koé mo e taʻahine ʻokú ke pehē ʻokú ke ʻofa aí?’

“Naʻe ʻikai ke ne lea ʻi ha taimi ʻo hangē ne fuoloá. Peá ne puke hono ʻulú ʻo tangi halotulotu. Ne faifai peá ne sio hake peá ne tangi mo pehē mai, ‘he ʻikai te u lava ʻo fai ia. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni, pea ka mole ai ʻeku moʻuí, he ʻikai pē te u lava ʻo tukuange ia’” (“The Loneliness of Leadership,” 3–4).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi moʻoni ne nau hikí pea tohi ʻa e meʻa te nau fai ke fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko iá ʻi heʻenau moʻuí.

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki hano fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:26. Kole ki he kau akó ke nau muimui ki ai ke ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻoku moʻoní.

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki ne maʻu ʻe Siosefa Sāmita koeʻuhí ko ʻene tui ki he talaʻofa meia Sēmisí? (Naʻá ne ʻilo ko e taimi ʻoku tau kole ai ki he ʻOtuá ʻi he tui ki ha potó, te Ne foaki tauʻatāina ia kiate kitautolu. Naʻá ne toe ʻilo foki ko e taimi ʻoku tau ngāue ai ʻo fakatatau mo e ngaahi talaʻofa ʻi he folofolá, ʻe lava ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki honau moʻoní.)

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ko e taimi ʻoku tau falala ai ki he ʻOtuá pea tui pea ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi talaʻofa ʻi he folofolá, te tau maʻu ʻa e ngaahi tali mei he ʻOtuá mo maʻu ha ivi ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.