Seminelí
Lēsoni 6: Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–20


Lēsoni 6

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–20

Talateú

Naʻe kamata ngāue ʻa Siosefa Sāmita ki hono hisitōlia fakaʻofisialé ʻi he 1838. Naʻá ne fakamatalaʻi ai hono fāmilí pea mo e ngaahi feituʻu ne nau nofo aí. Naʻá ne toe fakaikiiki ʻa e loto vēkeveke makehe fekauʻaki mo e tui fakalotu ne ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo Niu ʻIoke ʻi he 1820. Ne iku e vēkeveke ko ʻeni ʻi he tui fakalotú ke ne “fifili fakamātoato pea hohaʻa lahi” fekauʻaki mo e siasi ke kau ki aí (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8). Hili e fekumi ʻi he ngaahi folofolá, tautautefito ki he Sēmisi 1:5, naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ke kole ki he ʻOtuá ʻi he lotu ki ha ngaahi tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. Naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, kiate ia ko e tali ki heʻene lotú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–4

Tohi ʻe Siosefa Sāmita ha hisitōlia ʻo e Siasí

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e meʻa ko ʻeni ne hoko ki ha ongo faifekau ʻi Kānatá, ʻi hano fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Thomas S. Monson (ʻe ʻoatu ʻamui ange e toenga ʻo e fakamatalá ʻi he lēsoní):

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Ne ʻaʻahi ha ongo [faifekau] ki he ʻapi ʻo ʻElemā Pōlatí. … Naʻá na fakahoko ʻena pōpoakí mo kole ange ke kau ange ʻi he lotú. Naʻá ne loto ki ai, ʻo kapau te ne fai ʻa e lotú.

“Naʻe ofo e ongo faifekaú ʻi he lotu naʻá ne fakahokó. Naʻá ne pehē, ‘Tamai Hēvani, tāpuakiʻi ʻa e ongo faifekau fakaʻofa mo taʻe ʻiló ni, ke na lava ʻo foki ki hona ʻapí pea ʻoua ʻe fakamoleki hona taimí ʻi hono fakamatalaʻi ki he kakai ʻo Kānatá ʻo kau ki ha pōpoaki fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa ia ʻoku siʻi ʻena ʻilo ki aí.’

“ʻI heʻena tuʻu haké, naʻe kole ange ʻa Misa Pōlati ke ʻoua naʻá na toe foki ange ki hono ʻapí. ʻI heʻena ʻalú, naʻá ne lea manuki ange kiate kinaua ʻo pehē, ‘He ʻikai ke mo lava ʻo talamai mai ʻoku mo tui moʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá!’ peá ne haʻaki mai e matapaá” (“The Prophet Joseph Smith: Teacher by Example,” Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 69).

  • Kapau ne ko koe e taha ʻo e ongo faifekau ko iá, ko e hā e meʻa naʻá ke mei talaange kia Misa Pōlati?

  • ʻE lava fēfē ke ʻilo ʻe ha taha ʻiate kinautolu pē ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–2. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻomi ʻe Siosefa Sāmita ki hono tohi ʻo hono hisitōliá mo e hisitōlia ʻo e Siasí.

  • Fakatatau ki he veesi 1, ko e hā naʻe ʻave holo ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻi he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí? (Ne lahi ha ngaahi lipooti loi ʻa ia naʻe fakataumuʻa ke fakatafoki e kakaí mei he Siasí.)

  • Ko e hā e ʻuhinga naʻe ʻomi ʻe Siosefa ki heʻene tohi hono hisitōliá? (Ke ʻoatu ki he kakaí ha fakamatala falalaʻanga mo tonu ʻo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí mo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku kei hokohoko atu pē he ʻahó ni ʻa hono fakamafola ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui mo ha ngaahi kulupu ʻa e loi pe fakamatala hala fekauʻaki mo e Siasí ʻi he loto moʻoni ke tukuhifoʻi e tuí.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ʻuhinga ʻa Siosefa Sāmita ki hono tohi hono hisitōliá ʻe lava ke tokoni ke tau fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolu ʻe he fakamatala loí pe halá? (Ko kinautolu ʻoku nau fie maʻu moʻoni ʻa e moʻoní ʻoku totonu ke fekumi faivelenga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga ʻo e fakamatala fekauʻaki mo e Siasí mo hono hisitōliá kae ʻikai tali ha faʻahinga fakamatala pē ne nau fanongo ai, kau ai ha meʻa pē ʻoku maʻu mei ha fekumi ʻi he ʻInitanetí.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻalu ʻa e “kau fie ʻilo ki he moʻoní” fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ki he fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá? (ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he falala ki he fakamatala ʻa e Palōfitá ʻa e fakafoʻituituí ke fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi ʻe he fakamatala loi pe takihalaʻí.)

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ha taha ʻi heʻene lau ʻa e ngaahi lea tonu ʻa Siosefa Sāmitá ke ne ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá?

Vahevahe ʻa e fakatokanga ko ʻeni meia ʻEletā Niila L. ʻEnitasoní:

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

ʻOku ʻi ai maʻu pē ha tokosiʻi ʻoku nau loto ke fakaongoongokoviʻi ʻa e Siasí mo fakaʻauha ʻa e tuí. ʻOku nau ngāue ʻaki ʻa e ʻInitanetí he ʻahó ni.

“Tatau ai pē pe ʻoku ngali moʻoni ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala ʻo kau ki he Siasí, ka ʻoku ʻikai pē [ke] moʻoni ia” (“ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2012, 41).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakafanongo ki he founga totonu ke tau vakavakaiʻi ʻa e meʻa ʻoku tau lau fekauʻaki mo e Siasí mo hono hisitōliá. (Mahalo te ke fie ʻomi ha tatau ʻo e leá maʻá e tokotaha ako takitaha ke nau lava ʻo muimui ki ai.)

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku totonu ke … poto ange ʻa e Kāingalotu lau makasini ʻo e Siasí … ʻi hono fakafuofuaʻi ʻo e meʻa ʻoku nau laú. …

“ʻOku makatuʻunga ʻa ʻetau fakamoʻoni fakafoʻituituí mo fakatāutahá ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālié, ʻo ʻikai ʻi hano fakatahaʻi pe tānaki ʻo ha faʻahinga moʻoniʻi meʻa fakahisitōlia. Kapau kuo fokotuʻu maʻu moʻoni kitautolu, he ʻikai lava ke ueʻi ʻe hano liliu ʻo ha ngaahi moʻoniʻi meʻa fakahisitōlia ʻetau fakamoʻoní. Ne foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakaʻuhingá, pea ʻoku fie maʻu ke tau fakaʻaongaʻi ia ki he taupotu tahá. Ka naʻá ne toe foaki mai kiate kitautolu ʻa e Fakafiemālié, ʻa ia naʻá Ne pehē te ne tataki kitautolu ki he moʻoní pea te tau lava ke ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē ʻi hono mālohí. Ko e fakahinohino taupotu taha ia maʻá e Kāingalotu ʻoku moʻui taau mo loto fiemālie ke fakafalala ki aí” (“Reading Church History” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, Aug. 16, 1985], 7, LDS.org).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne makehe kiate kinautolu ʻi he faleʻi ʻa ʻEletā ʻOakesí, pea mo e ʻuhinga ne ʻaonga aí.

Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ne tohi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakamatala ko ʻeni ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻi he 1838 ko ha konga ʻo ha hisitōlia fakaʻofisiale ʻo e Siasí ke pulusi ki he māmaní. ʻOku ʻi ai ha fakamatala ʻe hiva ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí—ko e fā naʻe tohi pe tala-kae-tohi ʻe Siosefa Sāmita pea ko e nima ne hiki ʻe ha niʻihi kehe ʻo toe fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻá ne aʻusiá. (Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ʻo kau ki he fakamatala ʻe fā ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, vakai, Milton V. Backman Jr., “Joseph Smith’s Recitals of the First Vision,” Ensign, Jan. 1985, 8–17.)

Mahalo te ke fie fakamatalaʻi foki naʻe teuteu ha ngaahi fakamatala lahi ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻi ha taimi kehekehe pea ki ha kakai kehekehe. ʻI he ngaahi fakamatala ko ʻení, naʻe fakamamafaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e meʻa naʻe hoko ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, ka ʻoku tatau pē ʻa e ngaahi fakamatalá ʻi he moʻoni mahuʻinga ko ia ko e moʻoni ne fakaava ʻa e ngaahi langí kia Siosefa Sāmita peá ne mamata ki ha kau talafekau fakalangi, ʻo kau ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Koeʻuhí ko e fakamatala ko ia ʻo e 1838 ko e konga ia ʻo e hisitōlia mo e fakamoʻoni fakaʻofisiale ʻa Siosefa Sāmita ki he māmaní, ne fakakau ia ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ko e folofola.

  • Hangē ko hono fakamamafaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻene mata meʻa-hā-maí ʻi he ngaahi fakamatala lahi naʻá ne faí, ne fakamamafaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻene vīsone ki he Fakamoʻuí ki ha kakai kehekehe (vakai, Ngāue 9:1–9; Ngāue 22:5–11; Ngāue 26:12–20). ʻOkú ke pehē ko e hā ne fakamamafaʻi ai ʻe Siosefa Sāmita mo Paula ha ngaahi meʻa kehekehe ʻi he taimi kotoa pē naʻá na fakamatalaʻi ai ʻa ʻena mata meʻa-ha-maí?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:3–4 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi Veamonitī ka naʻe hiki ki Palemaila, Niu ʻIoke, ʻi hono taʻu 10.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5-13

ʻI he lotolotonga ʻo e moveuveu fakalotú, ʻoku fakapapauʻi ʻe Siosefa Sāmita ke ʻeke ki he ʻOtuá pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku moʻoní

Fakamatalaʻi ange naʻe moʻui ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha taimi ʻo e fuʻu vēkeveke ki he tui fakalotú. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5–7. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e tūkunga naʻe fehangahangai mo Siosefa Sāmitá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne tohiʻi he palakipoé ʻa e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku nau maʻú. Fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8, 10. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he ongo naʻá ne maʻu lolotonga e taimi ko ʻení.

  • Ko e hā e ongo naʻe maʻu ʻe Siosefa koeʻuhí ko ha ola ʻo e ngaue ʻi he tui fakalotu ne ʻātakaiʻi iá?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi naʻá ne fefaʻuhi mo iá?

  • Kuo ʻi ai nai ha taha ʻiate kimoutolu kuó ne fai ha ngaahi fehuʻi tatau? Ko e hā naʻá ke fai ke fakaleleiʻi kinautolú?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11 mo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ke maʻu ʻa e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí.

  • Ne tafoki ʻa Siosefa ki fē ke maʻu ha tokoni ki hono tali ʻene ngaahi fehuʻí?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai ʻi he Sēmisi 1:5 naʻe tokoni kia Siosefa Sāmita ke ne loto falala ʻe lava ke maʻu ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau kole ki he ʻOtuá ʻi he tui, te Ne tali ʻetau ngaahi lotú. ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ange ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi mo e founga pē ʻAʻana.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12–13 . Kole ki he kalasí ke nau talamai ʻa e founga ne tākiekina ai ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Sēmisi 1:5 ʻa Siosefa Sāmitá.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–20

ʻOku mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14-15.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe feinga ai ʻa Sētane ke taʻofi e lotu ʻa Siosefa Sāmitá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16-17. Kole ki he kalasí ke nau talamai ʻa e founga hono tali ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakafepaki naʻá ne aʻusiá. Kole ange foki kiate kinautolu ke nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea mei he fakamoʻoni ʻa Siosefá ʻa ia ʻoku mahuʻingamālie kiate kinautolu pe lava ke nau fakaʻaongaʻi ʻi hono akoʻi ʻo e niʻihi kehé ʻo kau ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.

  • Ko e fē e ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku ʻuhingamālie kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha fakamoʻoni ne mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí?

  • ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē ne mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí?

Hili hono vahevahe ʻe ha kau ako tokosiʻi ʻenau fakamoʻoní, fakamatalaʻi ange ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻa e meʻa ne hoko ko e fakavaʻe ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Ne toe ʻomi foki ʻe he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ha tali ki he ngaahi fehuʻi fakatokāteline mahuʻingá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe fakamanatu fakalongolongo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17, pea fekumi ki he ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ʻení. Mahalo te ke fie fai ange e ngaahi fehuʻi koʻení:

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–16 ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ke ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau fekumi fakamātoato ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakaloto siʻi kitautolú, ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakahaofi kitautolu.)

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻo kau ki he natula ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisí? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí e ngaahi meʻá ni: ʻOku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku sino mavahevahe mo kehekehe ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.)

  • Ko e hā e ʻuluaki foʻi lea ne folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá kia Siosefa Sāmitá? (Siosefa.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo ʻení? Ko e hā e moʻoni ʻoku tau ako mei hení? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí e ngaahi meʻá ni: ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní hotau hingoá. ʻOku tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú.)

Ke tokoni ke mahino mo ongoʻi ʻe he kau akó e mahuʻinga ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau ʻilo ʻi he lēsoni ko ʻení, te ke lava ke fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo mo maʻu e mahino ki he ngaahi moʻoni ko ʻeni ʻo kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e fē ha taimi ne tāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻe ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení? (Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻi ai ha ngaahi aʻusia ʻoku fuʻu toputapu pe fakatāutaha ke nau vahevahe.)

Fakamatalaʻi ange naʻe toe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí lolotonga e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:18–20.

  • Ko e hā naʻe ʻilo ʻe Siosefa ko e tali ki heʻene lotú?

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e ongo faifekaú ne lau ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e toenga ʻo e fakamatalá:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Ne toe foki mai e ongo uá ki he matapā ʻo Misa Pōlatí. Ne tali ʻe Misa Pōlati e tukitukí peá ne fakaʻita ʻo pehē, ‘Ne u pehē ne u ʻosi talaatu kiate kimoua ongo talavou ke ʻoua naʻa mo toe foki mai!’

“Ne pehē ange leva e hoa tokoní ʻaki e loto toʻa kotoa naʻá ne maʻú, ‘ Misa Pōlati, ʻi he taimi naʻá ma mavahe ai mei ho matapaá, naʻá ke pehē naʻe ʻikai ke ma tui moʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fie fakamoʻoni kiate koe Misa Pōlati, ʻoku ou ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, pea naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke ne liliu e lekooti toputapu ʻoku ʻiloa ko e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū ko e ʻAló.’ Ne mavahe leva e ongo faifekaú mei he sitepú.

“[Ne fakamoʻoni ʻa Misa Pōlati kimui ange ʻo pehē:] ‘ʻI he efiafi ko iá, ne ʻikai ke u lava ʻo mohe. Naʻá ku mafulifuli mo tafoki holo pē. Ne u toutou fanongo ʻi heʻeku fakakaukaú ki he ngaahi lea, “Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ia. … ʻOku ou ʻiloʻi ia. … ʻOku ou ʻiloʻi ia.” Naʻe ʻikai ke u faʻa lava ʻo tatali ki he pongipongi hono hokó. Naʻá ku telefoni ki he ongo faifekaú. … Naʻá na foki mai, pea ʻi he taimi ko ʻení, naʻá ku kau mo hoku uaifí, mo hoku fāmilí ʻi he fealēleaʻakí ko e kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní. Ko hono olá, kuo mau kau kotoa ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí’” (“The Prophet Joseph Smith: Teacher by Example,” 69).

Poupouʻi e kau akó ke nau lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōliá ʻiate kinautolu pē pea kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ʻoku moʻoni e fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Te ke loto foki ke poupouʻi kinautolu ke nau kumi ha ngaahi faingamālie ke vahevahe e pōpoaki ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí mo ha taha kehe. Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi he ʻaho ní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Soisefa Sāmita—Hisitōlia. Ne pulusi ʻanefē ʻa e hisitōlia fakaʻofisiale ʻo Siosefa Sāmitá?

Ne kamata ngāue ʻa Siosefa Sāmita ki hono hisitōlia fakaʻofisialé ʻi he 1838, ʻa ia ne pulusi ʻi he nusipepa Times and Seasons ʻi he 1842. Ne hoko kimui ange e hisitōliá ni ko e konga ʻo e tohi ʻe ono ko e A Comprehensive History of the Church ʻa B. H. Roberts ʻi he 1957. Naʻe toʻo ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí mei he hisitōlia fakaʻofisiale ʻo Siosefa Sāmitá pea naʻe pulusi ʻi he 1851 koe konga ʻo ha tohi tufa ʻa e kau faifekaú ne ui ko e Mataʻitofe Mahuʻingá. Naʻe hoko ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá ko e folofola ʻi he 1880.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:3. Naʻe fēfē e tupu hake ʻa Siosefa Sāmitá?

“Ne mali e ongomātuʻa ʻa [Siosefa Sāmitá], ʻa Lusi Meki mo Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻi he ʻaho 24 ʻo Sānuali 1796 peá na nofo ʻi ha faama fakafāmili ʻi Tanipilisi, Veamonitī. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1805 ne nofo totongi ʻa Siosefa mo Lusi ʻi ha faama [ʻi Seiloni, Veamonitī] meia Solomone Meki, ko e tamai ʻa Lusí, pea naʻe faiako foki ʻa Siosefa ʻi he faʻahitaʻu momokó. Ne fāʻeleʻi ai ʻa ʻena tama hono nimá, ko Siosefa Sāmitá ko e Siʻí, ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsema 1805. Ne akoʻi ʻe Lusi mo Siosefa ʻena fānaú ʻi he ngaahi akonaki fakalotú pea poupouʻi kae tautautefito kia Lusi ʻa hono ako ʻo e Tohi Tapú. Naʻe nofo huʻuhuʻu pē ʻa Siosefa ko e Lahí ki he ngaahi siasi angamahení ka naʻá ne maʻu maʻu pē ha tui mālohi ki he ʻOtuá” (The Pearl of Great Price Student Manual [Church Educational System manual, 2000], 54).

“Naʻe tupu hake ʻa Siosefa Sāmita ʻi he faama ʻa e fāmilí pea meimei ke takiekina pē ia ʻe hono fāmilí. … Lolotonga e ngaahi taʻu ʻo ʻene tupu haké, ne kamata ke fakahoko pea hā meia Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi ʻulungaanga te ne tokoniʻi ia ke fakahoko hono misiona naʻe tomuʻa fakanofo ki aí.

“… Naʻá ne fakatupulaki ha fehokotaki fakafāmili mālohi, ako ke ngāue mālohí, ke fakakaukau pē maʻana, tokoniʻi e niʻihi kehé, pea mo ʻofa ʻi he tauʻatāiná” (Church History in the Fulness of Times, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 15).

“Lolotonga e kei siʻi ʻa Siosefa Sāmitá, ne faʻa fehikitaki hono fāmilí, ko e kumi ki ha kelekele lelei pe ha toe maʻuʻanga moʻui kehe. … ʻI he 1811 naʻe hiki ai ʻa e fāmili Sāmitá ki he kiʻi kolo ko Lepanoni Hihifo (West Lebanon), Niu Hemisaea. … Ne tō ʻa e mofi taifotí ʻi Lepanoni Hihifo. … Ne puke tahataha e fānau Sāmitá. …

“Ne fakaakeake ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu fitu ko Siosefa ko e Siʻí mei he mofi [taifotí] hili ha uike ʻe ua ka naʻe ʻi ai ha ngaahi palopalema pea faifai ʻo fie maʻu ke fai ha tafa ʻe fā. Ko e palopalema lahi tahá ko ha fufula pea mo ha kovi ʻi he hui-hiviʻi vaʻe (tibia) ʻo hono vaʻe toʻohemá. … Naʻe laka hake ʻi he uike ʻe uá ʻa e felāngaaki ʻa Siosefá.” Naʻe kātakiʻi ʻe Siosefa ha tafa ke toʻo e koví mei hono vaʻé “ʻo ʻikai haʻi pe inu ha uaine ke fakaongonoa ia” (Church History in the Fulness of Times, 22–23).

“ʻI he 1816, ne ʻalu ai ʻa Siosefa ko e Lahí ki Palemaila, Niu ʻIoke, ke vakaiʻi e fakamatala ki ha kelekele lelei ʻi ha totongi maʻamaʻa. Ne taʻu hongofulu ʻa Siosefa ko e Siʻí he taimi ko iá, peá ne manatuʻi, neongo naʻe teʻeki ke ne fakaakeake lelei mei he tafa hono vaʻé, ka ne hanga ʻe he tokotaha angi saliote ne totongi ke tokoni ki he fononga ʻa e fāmili Sāmitá, ʻo ʻai ke ne lue lalo ʻi ha ngaahi ʻaho ʻi ha maile ʻe fāngofulu he ʻaho he sinoú, naʻá ne mamahi mo ongosia lahi lolotonga e taimi ko ʻení” (The Pearl of Great Price Student Manual, 54).

“Naʻe ngāue mālohi ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, ko e tamai ki ha fāmili ʻe toko hongofulu—pea ʻi he 1821—ne aʻu ʻo toko hongofulu mā taha. Hili ha taʻu ʻe ua ʻi Palemaila, naʻá ne tānaki ha paʻanga feʻunga ke tipōsiti ʻaki hano totongi ʻo ha kelekele vao ʻakau ʻeka ʻe teau ʻi he kolo ofi mai ko Fāmingitoní. ʻI he ʻuluaki taʻú, naʻá ne hanga mo hono ngaahi fohá ʻo fakaʻataʻatā ha ʻeka ʻe tolungofulu ʻo ha ʻakau papa mamafa, teuteuʻi e kelekelé ke ngoueʻi, pea tō e uité. … Ne manatu kimui e talavou ko Siosefá ʻo pehē ‘naʻe fie maʻu e meʻa kotoa pē naʻe lava ke mau faí ke fai ha faʻahinga tokoni ki hono tauhi ʻo e Fāmilí.’ [“History of Joseph Smith By Himself,” 1832 (tohi ʻi Kirtland, Ohio, ʻi he vahaʻataimi ʻo Siulai ʻaho 20 mo e 27 ʻo Nōvema 1832), LDS Historical Department, Salt Lake City, p. 1.] …

“Naʻe fakangatangata pē ʻa e faingamālie ako ʻa Siosefa he taimi ko ʻení. Naʻá ne pehē ko e tupu pē ʻeni mei he ‘ngaahi tūkunga masiva’ naʻá ne tupu hake aí. ‘Naʻe ʻikai ke mau maʻu ha faingamālie ke ako. ʻOku feʻunga pē ke u pehē, naʻe akoʻi pē au ʻi he laukongá, tohí, mo ha ngaahi founga faifika faingofua pea ko e poto kotoa pē ia naʻá ku maʻú’ [“History of Joseph Smith By Himself,” pp. 1–2]” (Church History in the Fulness of Times, 29–30).

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17. Ko e Ngaahi Fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala ʻe fā ʻa Siosefa Sāmitá ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, vakai, Milton V. Backman Jr., “Joseph Smith’s Recitals of the First Vision,” Ensign, Jan. 1985, 8–17. ʻOku ʻi ai ha toe fakamatala ʻe taha fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala kehekehe ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻa ia ne fai ʻe Richard L. Anderson, “Joseph Smith’s Testimony of the First Vision,” Ensign, April 1996, 10–21.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17. Ko hono mahuʻinga ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki hono mahuʻinga ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí:

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinkley

“ʻOku fakafalala ʻa e kotoa ʻo e meʻa ʻoku tau taukaveʻi ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he moʻoni ko ia ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai nāunauʻia ko ʻení. Ko hono toʻo ia ʻo e puipuí ke fakaava ʻeni, ʻa e kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatefito ai ʻetau tokāteliné, ʻikai ha meʻa ʻoku tau akoʻi, pea ʻikai ha meʻa ʻoku tau moʻui ʻaki ʻe toe mahuʻinga lahi ange ʻi he ʻuluaki fakamatala ko ʻení. ʻOku ou pehē kapau naʻe fefolofolai ʻa Siosefa Sāmita mo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ta ʻoku moʻoni e meʻa kotoa naʻá ne lea ʻakí. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ne fakaava e matapā ʻa ia ʻoku fakatau ki he hala ʻo e fakamoʻuí mo e moʻui taʻengatá” (“What Are People Asking about Us?” Ensign, Nov. 1998, 71).

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17. Ko hono mahuʻinga ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí mo e fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá

Naʻe lea ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻi hono fakafehoanaki ki he ngaahi meʻa kehe kuo hoko talu mei he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph F. Smith

“Ko e meʻa mahuʻinga taha kuo hoko ʻi he māmaní, talu mei he toetuʻu ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mei he fonualotó pea mo ʻEne hāʻele hake ki ʻolungá, ko e hāʻele mai ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló ki he tamasiʻi ko ia ko Siosefa Sāmitá, ke teuteu ʻa e founga ki hono ʻai ʻa e fakavaʻe ʻo hono puleʻangá—ʻo ʻikai ko e puleʻanga ʻo e tangatá—ʻo ʻikai ke toe taʻofi pe ke tukuhifo. ʻI heʻeku tali e moʻoni ko ʻení, ʻoku faingofua ke tali ʻa e kotoa ʻo e moʻoni kehe naʻá ne fakamahinoʻi pea fakahā lolotonga ʻene ngāue taʻu ʻe hongofulu mā fā ʻi he māmaní. Ne ʻikai ke ne akoʻi ha tokāteline hala. Naʻe ʻikai ke ne fakahoko ha tokāteline naʻe ʻikai fekauʻi ke ne fakahoko. Naʻe ʻikai ke ne poupouʻi ha meʻa ʻoku hala. Naʻe ʻikai ke kākaaʻi ia. Naʻá ne mamata; fanongo; fai ʻa e meʻa naʻe fekauʻi ke ne faí; pea ko ia ai, ʻoku ʻa e ʻOtuá ʻa e ngāue ne lavaʻi ʻe Siosefa Sāmitá—kae ʻikai ko Siosefa Sāmita. ʻOku ʻa e ʻEikí ia, kae ʻikai ko e tangatá” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 495–96).

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki hono moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí:

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

“Kuo toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí pe kuo ʻikai. Naʻe mole ʻa e siasi totonu ʻo e Fakamoʻuí mo hono ngaahi tokāteliné pe naʻe ʻikai. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e vīsone fakaofo ko iá pe naʻe ʻikai. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha kia Sīsū Kalaisi pe ʻikai. Naʻe toe fakafoki mai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní ʻo fakafou ʻi he palōfita kuo fili ʻa e ʻOtuá he ngaahi ʻaho kimui ní pe ko e ʻikai.

“ʻOku faingofua pehē pē ʻa e moʻoní. Naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo hangē ko ʻeku fakamoʻoniʻí pe naʻe ʻikai ke hoko ia. ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ko ʻeku fakamoʻoní, pea mo e fakamoʻoni ʻa ha kāingalotu faivelenga ʻe laui miliona he māmaní, ko e meʻa kuó u tala atu he pongpongi ní ʻoku moʻoni ia. Kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he māmaní ʻia Siosefa Sāmita pea ʻoku tokangaʻi ia he ʻahó ni ʻe ha palōfita moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi e ngaahi meʻá ni!” (“Restored Truth,” Ensign, Nov. 1994, 67–68).

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17. Ngaahi faingataʻa ʻoku hoko mai kimuʻa pe hili ha aʻusia fakalaumālie

Naʻe lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he faingataʻá, fakafepakí, pe fakapoʻuli ʻe lava ke hoko kimuʻa pe hili ha ngaahi aʻusia fakalaumālie:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Ko e moʻoni mahinongofua mo pau ʻe lava ke hoko mai ʻi he ngaahi taimi maʻongoʻongá, pea ko e meʻa pau ia kimuʻa ʻi he ngaahi taimi fakalaumālie maʻongoʻongá ʻa e ʻahiʻahí, fakafepakí pea mo e fakapoʻulí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi pehē ʻi he moʻuí, pea ʻoku nau faʻa hoko mai ʻi he ʻamanaki ko ia ke tau fai ha fili mahuʻinga pe fakahoko ha sitepu mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí.

“… [ʻOku ʻi ai foki ʻa e] fakafepaki ko ia ʻoku faʻa hoko mai hili hano fai ha ngaahi fili kuo fakamaamaʻi, hili hano ʻomi ʻe he fakahā mo e loto fakapapaú kiate kitautolu ha nonga mo ha fakapapau ne tau pehē he ʻikai toe mole meiate kitautolu. …

“… ʻOku ou tui ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá, ʻi haʻatau ngaahi founga fakafoʻituitui ʻo ʻave kitautolu ki he vao ʻakaú pe ko e moʻungá pe ko e temipalé pea fakahā mai kiate kitautolu ʻa e fakaofo ʻo ʻEne palani maʻatautolú. Mahalo he ʻikai lava ke tau mamata kakato ki ai ʻo hangē ko ia ko Mōsese, Nīfai pe ko e tokoua ʻo Sēletí, ka ʻoku tau mamata ki he lahi taha ʻoku fie maʻu ke tau mamata ki ai kae lava ke tau ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí kiate kitautolú pea ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu ʻo laka hake ʻi he mahino fakamatelié. ʻOku ou tui foki ʻoku feinga ʻa e filí pea mo hono kau muimui olo potó ke fakafepakiʻi e ngaahi aʻusia peheé pea nau feinga leva ke ʻai ke nau hā ngali fakapōpōʻuli hili ʻene hokó. …

“Ko e fefaʻuhi ko ia mo e fakapoʻulí mo e siva e ʻamanakí pea kole ki he māmá ʻa e meʻa naʻá ne kamata ʻa e kuonga fakakosipeli ko ʻení. Ko e meʻa ia ʻokú ne tokoniʻi ia ke hokohoko atú pea ko e meʻa te ne ʻai ke ke hokohoko atú. …

“ʻOku ou ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e fakafepakí mo e faingataʻá, ka ʻoku ou fakamoʻoni ki he ʻOtua ʻo e Nāunaú, ʻa e ʻAlo huhuʻi ʻo e ʻOtuá, ʻo e māmá mo e ʻamanaki leleí mo ha kahaʻu lelei. ʻOku ou palōmesi atu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá mo ʻofa ʻiate koe, ʻa kimoutolu kotoa, pea kuó Ne fokotuʻu e ngaahi ngataʻanga mo e fakangatangata ki he mālohi ʻo e fakapoʻulí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻa ia Ne ikunaʻi ʻa e maté mo heli mo e tokotaha kuo tō ʻoku faʻufaʻu kākā aí” (“Cast Not Away Therefore Your Confidence” [fakataha lotu ʻa e Brigham Young University, Mar. 2, 1999], 1, 2, 6–7, speeches.byu.edu).