Seminelí
Lēsoni 40: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35


Lēsoni 40

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35

Talateú

Ne ui ʻa ʻŌliva Kautele mo Pita Uitemā ko e Siʻí ʻi loto ʻi he māhina ʻe ono hono fokotuʻu ʻa e Siasí, ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kau ʻInitia ʻo ʻAmeliká (vakai, T&F 28:8; 30:5). Ne ʻikai fuoloa mei ai ne ui ʻa Saipa Pitasoni mo Paʻale P. Palati ke nau ʻalu fakataha (vakai, T&F 32). ʻI heʻenau fononga ki he kauʻāfonua fakahihifo ʻo Mīsulí, ne nau tuʻu ʻi Menitoa ʻOhaiō, mo Ketilani, ʻOhaiō, ʻa ia ne nau vahevahe ai ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo e kaungāmeʻa mo e faifekau kimuʻa ʻa ʻEletā Pālatí, ko Sitenei Likitoni. ʻI ha kiʻi taimi nounou ne papitaiso ha kakai ʻe 100 tupu, kau ai ʻa Sitenei Likitoni mo e kāingalotu tokolahi ʻo hono siasí. Naʻe liunga ua ai heni e Kāingalotu fakakātoa ʻo e Siasí.

Hili e mavahe ʻa e kau faifekaú mei he feituʻu Ketilaní ke hoko atu ʻenau fonongá, ne fononga ʻa Sitenei Likitoni mo hano kaungāmeʻa ko ʻEtuate Patilisi ki Feieti, Niu ʻIoke ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Hili pē ʻena aʻu atú, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35. Ne ʻoange ai ʻe he ʻEikí kia Sitenei ha ngaahi fatongia pau ʻi he Siasi ne toki fakafoki maí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:1–12

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí kuó Ne teuteuʻi ʻa Sitenei Likitoni ki ha ngāue lahi ange

Kimuʻa e kalasí, hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā kuó ke aʻusia ʻokú ne tokoniʻi koe ke ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí pea ʻoku ʻi ai ha palani ki hoʻo moʻuí?

Ke kamata e lēsoní, fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení kapau ʻoku nau ongoʻi fiemālie ke fai ia.

Fakamatalaʻi ange naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he fakahā ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35, ki ha tangata ko Sitenei Likitoni, ʻa ia ne toki ʻosi papitaiso mo hilifakinimá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Sitenei fekauʻaki mo hono fatongia ʻi hono tokoniʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Poupouʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau fakakaukau ki he fehuʻi he palakipoé ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí kia Siteneí.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ha niʻihi ʻo e puipuituʻa ʻo Sitenei Likitoní, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e talateu ki he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki ha fakamoʻoni naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Likitoni mo ʻene ngaahi ngāué.

  • Ko e hā e fakamoʻoni naʻá ke maʻu naʻe ʻafioʻi ai ʻe he ʻEikí Sitenei Likitoní?

  • Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻa e ʻEikí mo kitautolú? (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí pea ʻoku ʻi ai ha ngāue ke tau fai.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení kiate koé?

Ke fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu ʻe he ʻEikí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Neal A. Maxwell

“ʻOku ou fakamoʻoni atu kuo fuoloa fau hono ʻafioʻi fakatāutaha koe ʻe he ʻOtuá (vakai, T&F 93:23). Kuo fuoloa fau ʻEne ʻofeina koé. … ʻOkú Ne ʻafioʻi ho hingoá mo hoʻo mamahí mo hoʻo fiefiá kotoa!” (“Remember How Merciful the Lord Hath Been,” Ensign pe Liahona, May 2004, 46).

ʻĪmisi
Ko Hono Papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e malanga ʻa Sione Papitaisó pe ko hono papitaiso ʻe Sione ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 35; vakai foki, LDS.org). Kole ki he kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi ko hai ʻa Sione Papitaiso mo e founga naʻá ne teuteuʻi ai e niʻihi kehé ki he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:4–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he founga naʻe hangē ai ʻa Sitenei Likitoni ko Sione Papitaisó.

  • Fakatatau ki he veesi 4, naʻe fēfē ʻa e hoko ʻa Sitenei ʻo hangē ko Sione Papitaisó? (Naʻá ne teuteuʻi ha niʻihi kehe ke maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí.)

  • Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe fakahoko ʻe Sitenei ha “ngāue lahi ange” ʻi he ngāue kuó ne ʻosi faí (T&F 35:3). Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:6, ko e hā e konga ʻo e “ngāue lahi ange” ko ʻení? (Te ne tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau papitaiso mo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he mafai totonú.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻe ala teuteuʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi aʻusia mo e tūkunga ʻi heʻenau moʻuí he taimí ni ki ha “ngāue lahi ange” ʻi he kahaʻú. Mahalo te ke fie ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi miniti siʻi ke tohi kau ki he meʻá ni ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.

Fakamahinoʻi ange ʻa e kupuʻi lea “pea ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ia” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:4. Fakamatalaʻi ange kimuʻa pea ʻilo ʻe Sitenei ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, naʻá ne teuteuʻi ia mo ha niʻihi kehe ke maʻu ia. Naʻá ne fai ia ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻo e Tohi Tapú ke akoʻi e kakai ʻi hono siasí ʻi ʻOhaioó. Fakamoʻoni neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi e ngaahi ngāue pau kuo teuteu ʻe he ʻEikí maʻatautolú, ka ʻe lava ke tau maʻu ha loto falala ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu. ʻI heʻetau feinga ke muimui kiate Iá, te Ne tokoniʻi kitautolu ke fakahoko ʻa e ngāue ʻokú Ne fie maʻu ke tau faí.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:7–11. Kole ange ke nau kumi ki he meʻa ʻe hoko ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku tui mo ngāue ʻaki ʻa e tui ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku muimui ʻiate Ia ʻi he tuí? (Neongo ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehe, ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻE ngāue ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi mana, ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻo fakatatau ki he tui ʻa kinautolu ʻoku tui ki Hono huafá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fehokotaki vāofi ai ʻa e ngaahi maná, fakaʻilongá, mo e ngaahi meʻa fakaofó ki he tuí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:13–19

ʻOku talaʻofa ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻokú Ne ui ke fai ʻEne ngāué

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ʻoku nau uki fakataha ha timi sipoti. Kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi mālohinga mo e ngaahi taukei te nau fie maʻu ʻi heʻenau kau vaʻingá.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení ʻa kinautolu ʻokú Ne ui ke tokoni ʻi he ngāue ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi hono langa Hono puleʻangá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:13, pea kole ki he kalasí ke nau ʻiloʻi e ngaahi ʻulungaanga ʻo kinautolu ʻoku fili ʻe he ʻEikí ke tokoni ʻi Heʻene ngāué.

  • Ko e fē e ngaahi kupuʻi lea ʻi he veesi ko ʻení ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa kinautolu ko ia ʻoku ui ʻe he ʻEikí ke tokoni ʻi Heʻene ngāué?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke pehē ai ko kinautolu ʻoku ui ʻe he ʻEikí ke tokoni ʻi Heʻene ngāué ko e “ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní”?

  • Ko e hā ʻe ala hoko ai ʻa kinautolu ʻoku pehē ʻe he māmaní ko e vaivaí ko ha kakai lelei ke tokoni ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea haha ʻaki (pe haha) ʻi he veesi ko ʻení ki he haha ʻa e kēlení. Ko e hahá ko e founga ia ki hono fakamavaheʻi ʻa e kēleni hangē ko e uité, mei hono vaʻá mo e ngeʻesí. ʻOku tauhi ʻa e kēlení, pea ʻoku liʻaki ʻa e kaú mo e ngeʻesí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “haha ʻa e ngaahi puleʻangá ʻaki ʻa e mālohi ʻo hoku Laumālié”? (Mahalo te ke fie tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻuhinga ʻeni ki he ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ke fakamavahe mo tānaki e kakai ko ia ʻoku nau mateuteu ke maʻu ʻa e ongoongoleleí mei he niʻihi ʻoku ʻikaí.)

  • Ko e hā e moʻoni ʻoku tau ako mei he veesi 13? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku ui ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku vaivaí ke fakahoko ʻEne ngāué ʻi he mālohi ʻo Hono Laumālié. Tohi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻE lava fēfē ke tokoni e moʻoni ko ʻení ki ha taha ʻoku ongoʻi manavasiʻi fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú? Te ne tokoniʻi fēfē nai ha taha kuo kole ange ke faiako ʻi he Siasí, ka ʻokú ne ongoʻi taʻefeʻunga? ʻE tokoni fēfē ia ki ha taha ʻokú ne ongoʻi naʻe ueʻi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ka ʻoku ʻikai fakapapauʻi e meʻa ke lea ʻakí pe faí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:14–15 mo kumi ha ngaahi founga kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí ke fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku nau tokoni ʻi Heʻene ngāué.

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau fakamatalaʻi e founga ʻe tāpuekina ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau tokoni ʻi Heʻene ngāué?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:17–19, 22. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he faleʻi ʻa e ʻEikí kia Sitenei Likitoni fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā e faleʻi naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Sitenei Likitoni fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? (“Tokangaʻi ia ke ʻoua naʻa vaivai ʻene tuí,” “nofo mo ia” pea “ʻoua ʻe liʻaki ia.”)

  • Te tau lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi e faleʻi ko ʻení fekauʻaki mo e kau taki hotau Siasí he ʻahó ni?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:20–27

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Likitoni ke tohi maʻa Siosefa Sāmita, malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, mo tauhi e ngaahi fuakava kuó ne faí

Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻenau ngaahi uiuiʻi pe fatongia ʻi he Siasí. Hili iá pea kole ki he kau akó ke nau lau fakavave fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava–23, pea kumi ki he ngaahi fatongia pau naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Likitoni ke fakahokó.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Likitoni ke fakahokó?

Fakamahinoʻi ange ko e taha ʻo e ngaahi fatongia ʻa Siteneí ko e hoko ko ha tangata tohi maʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe uiuiʻi e kau tangata tohi kimuʻa ʻa Siosefá, ʻa ʻŌliva Kautele mo Sione Uitemā, ke ngāue fakafaifekau. Naʻe kakato hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi ko ʻení, ka naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke fakaleleiʻi pe liliu ʻa e ngaahi konga ʻo e liliu ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí ʻa ia naʻe mole pe liliú. Naʻe fie maʻu ʻe Siosefa ha tangata tohi ke tokoni ki he ngāué ni. (Vakai, Ko e Fakahinohino Ki he Ngaahi Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá.”)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:24–25 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he ngaahi tāpuaki naʻe fai kia Sitenei kapau te ne tauhi e ngaahi fuakava naʻá ne fai mo e ʻEikí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻe hanga ʻe he ʻEikí ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí ? (Ko ha ʻuhinga ʻe taha ki aí ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tāpuakí mo e ngaahi mālohi ʻo e langí ke tokoni ke tau fakahoko ʻene ngāué pea ikunaʻi ʻa e koví. Vakai foki, T&F 21:6.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi nounou ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻaki hono ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau lavameʻa ʻi hono fakahoko e ngāue ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá maʻatautolu. Neongo ʻe fakalea kehe ʻe he kau akó, ka ʻoku totonu ke fakakau ʻi heʻenau ngaahi talí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fekaú mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe tokoniʻi kitautolu ke fakahoko ʻene ngāué ʻe he ʻEikí. Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.

Tataki e tokanga ʻa e kau akó ki he ngaahi moʻoni ʻe tolu ʻoku hiki he palakipoé:

ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí pea ʻi ai ha ngāue ke tau takitaha fai.

ʻOku ui ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku vaivaí ke fakahoko ʻEne ngāué ʻi he mālohi ʻo Hono Laumālié.

ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fekaú mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fakahoko ʻEne ngāué.

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi moʻoni ʻe tolu ʻi he palakipoé?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke (pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi) maʻu ai e tokoni ʻa e ʻEikí lolotonga e feinga ke fakahoko ʻEne ngāué?

Ke fakaʻosi ʻaki, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:26–27.

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35, ko e hā e ngaahi ʻuhinga ʻokú ke pehē ke hiki hake e loto ʻo Sitinei Likitoni mo Siosefa Sāmita pea fiefia?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku nau maʻu ke hiki hake honau lotó pea fiefia. Mahalo te ke fie tānaki atu ki hoʻo fakamoʻoni ki he loto fiemālie ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga ke tokoni ʻi Heʻene ngāué.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:3–4. “Kuó u … teuteuʻi koe ki ha ngāue lahi ange”

Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo hono tali ʻo e palani ʻa e ʻEikí ki heʻetau moʻuí ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“Tui mo falala ki he ʻEikí ke ʻomi kiate kitautolu e mālohi ke tali mo vilitaki, ʻi ha meʻa pē ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí. …

“… ʻOua ʻe fakafalala ki hono palani ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi hoʻo moʻuí—ʻo aʻu ki he meʻa mahuʻinga kotoa pē. Tuʻu mateuteu ke tali ʻa e palani ʻa e ʻEikí mo e tauʻatāina ʻa e niʻihi kehé ke fili ʻi he meʻa ʻoku pau ke uesia koé. Ko ia, palani kae fakatefito hoʻo palaní ʻi he ngaahi tukupā fakatāutaha ʻa ia ʻe tokoniʻi koe neongo pe ko e hā ʻoku hoko. Fokotuʻu maʻu hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá, pea ngāueʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tūkungá mo e ngāue ʻa e niʻihi kehé. Pea lava leva ke ke tatali ai ki he taimi ʻo e ʻEikí pea ke fakapapauʻi ʻa e olá ʻi he taʻengatá” (“Timing,” Ensign, Oct. 2003, 17).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:1310 “Ko e ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Boyd K. Packer ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“ʻOku ʻikai ʻave ha taha ia ʻi he Siasí ʻo akoʻi fakapalofesinale ke hoko ko ha faifekau. ʻOku ui ʻa e ngaahi tuʻunga fakatakimuʻá mei he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. …

“ʻOku fai ʻe he Kāingalotú, ‘ko e ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní’ ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fakahoko ʻi he Siasí—ʻa e takí, faiakó, uiuiʻí, fakanofó, lotú, hivá, teuteuʻi ʻo e sākalamēnití, faleʻí mo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē” (“Ko e Kau Vaivai mo e Māʻulalo ʻo e Siasí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2007, 6–7).

Naʻe fai ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakalotolahi ko ʻení kiate kinautolu ʻoku nau ongoʻi ʻa e fuʻu taʻefeʻunga pe ongosia ke tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí:

ʻĪmisi
ʻEletā Joseph B. Wirthlin

“Kiate kimoutolu kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku momou ke kau ki ha meʻa koeʻuhí ko haʻamou ongoʻi taʻemalavá, ʻoku ou kole atu ke mou laka ki muʻa, ʻo ngāue mālohi ke ʻunuaki e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻa mo e taimi ʻoku mou ongoʻi ai he ʻikai fuʻu ʻaonga homou iví, ʻoku fie maʻu kimoutolu ʻe he Siasí. ʻOku fie maʻu kimoutolu ʻe he ʻEikí. Manatu ʻoku faʻa fili ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá [T&F 1:19.]

“Kiate kinautolu kotoa ʻoku ongosiá, tuku ke fakanonga ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi lea fakafiemālie ʻa e Fakamoʻuí: ‘Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.’ [Mātiu 11:28.] Tau falala muʻa ki he talaʻofa ko iá. ʻE lava ke fakafonu ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa hotau laumālié mo e sinó ʻaki ha ivi mo ha mālohi. ʻOku ou tapou kiate kimoutolu ke mou fekumi ke maʻu ʻa e tāpuakí ni mei he ʻEikí.

‘ʻUnuʻunu kiate Ia, pea te Ne ʻunuʻunu atu kiate koe, he kuó Ne talaʻofa ʻko kinautolu ʻoku tatali ki [he ʻEikí] ʻe fakafoʻou honau mālohí; te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé; te nau lele kae ʻikai vaivai; pea te nau ʻeveʻeva kae ʻikai pongia.’ [ ʻIsaia 40:31.] …

“Manatuʻi ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku faʻa kātaki fuoloa ange ʻa kinautolu ʻoku tuai taha ʻenau kamatá” (“Tokanga ki he Fakafoʻituituí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 18–19).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:13–14. “Te u nonoʻo ʻa honau kongalotó”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fakahoko ʻEne ngāué:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Mahalo pē ʻoku natula mā hamou niʻihi pe fakakaukau ʻoku ʻikai ke mou feʻunga ke tali ha uiuiʻi. Manatuʻi ʻoku ʻikai ko haʻata ngāue ʻeni ʻataua. Ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ko e taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai leva ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ʻe fakafeʻungaʻi ʻe he ʻEikí ho tuʻá ke ne mafeia e kavenga ʻe hilifaki ki aí” (“Ke Ako, ke Fakahoko, ke Aʻusia,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 60).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:19, 22. “Mamata kiate ia…, nofo mo ia, ʻoua naʻa liʻaki ia”

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Likitoni ke “leʻohi ʻa [Siosefa Sāmita],” ke “nofo ia ʻiate ia”, pea ke “ʻoua naʻa liʻaki ia” (T&F 35:19, 22). Neongo naʻe mavahe ʻa Sitenei mei he Siasí hili hono fakapoongi ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne faivelenga maʻu pē he taimi naʻe kei moʻui ai ʻa e Palōfitá. Naʻá ne hoko ko ha taki faivelenga mo mateaki ʻo e Siasí, ko e tokoni pē ia ʻe taha ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí naʻe ngāue he taimi kotoa ne hoko ai ʻa Siosefa Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Ne ʻahiʻahiʻi lahi ʻa Sitenei ʻi heʻene ʻi he tafaʻaki ʻo e Palōfitá, pea naʻá ne fiefia ʻi ha ngaahi fakahā fakalaumālie lahi pea mo e Palōfitá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:20. Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú

“Pea ʻe foaki ʻa e ngaahi folofolá, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi hoku fatafata ʻoʻokú” (T&F 35:20). ʻOku ʻuhinga ʻa e potufolofola ko ʻení ʻe mahulu ange ʻa e ngāue ʻa Siosefa Sāmitá ʻi hono liliu fakalaumālie e tohi Tapú ʻi hono toe fakafoki mai pē ʻo e ngaahi fakalea totonu ʻo e Tohi Tapú. Ka ke ʻomi ʻe he ngaahi fakamatala fakatohi tapú ʻa e pōpoaki naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí Tonu ke ne ʻomaí. Ko hono olá, naʻe ʻikai ngata ʻi hono fakatonutonu pe fakaleleiʻi ʻe Siosefa ʻa e fakamatala fakatohi tapú, ka naʻe toe ueʻi fakalaumālie ia ke tānaki atu ki he meʻa ne ʻosi fakakau atú, ʻo ʻomi ai ha toe mahino kakato ange ki he ngaahi moʻoni ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke mahino kiate kitautolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:23. “Ko e ui ki he kau palōfita māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻa ʻEne ngaahi folofolá”

Ko ha tangata taukei malanga ʻa Sitinei Likitoni pea lelei ʻene ʻilo ki he Tohi Tapú. Naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke ngāue ʻaki ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ʻení ke malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí pea ke ngāue ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e tohi tapú ke poupou ki he ngaahi lea ʻa Siosefá.