Seminelí
Lēsoni 124: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117–118


Lēsoni 124

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117–118

Talateú

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 8 ʻo Siulai 1838, ʻi Hihifo Mamaʻo, Mīsuli, e ngaahi fakahā ʻe fā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117–120. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117, ʻa Niueli K. Uitenī mo Uiliami Mākisi ke fakamāʻopoʻopo fakavavevave ʻena pisinisi ʻi Ketilaní pea kau fakataha mo e Kāingalotu faivelenga ʻa ia naʻe tānaki fakataha ki Hihifo Mamaʻó. Naʻe toe folofola foki ʻa e ʻEikí ke hoko ʻa ʻŌliva Kelenisā ko ha fakafofonga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakatau atu e ngaahi koloa ʻa e Siasí pea fakamāʻopoʻopo e ngaahi meʻa fakapisinisi ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118, naʻe ui ʻe he ʻEikí ha kau ʻAposetolo foʻou ke fakafonu e ngaahi tuʻunga ʻo kinautolu kuo nau toó pea ui ʻa e kau mēmipa kotoa pē ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke ngāue fakafaifekau ki Pilitānia Lahi.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:1–11

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Uiliami Mākisi mo Niueli K. Uitenī ke fakamāʻopoʻopo fakavavevave ʻena pisinisí pea mavahe mei Ketilani

Kole ki he kau akó ke lisi e ngaahi ʻuhinga ʻe ala momou ai ha taha ke talangofua ki ha fekau mei he ʻEikí. Hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakavave e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:1 pea feinga ke ʻiloʻi pe ko hai naʻe foaki ki ai e fakahā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ko Niueli K. Uitenī naʻe pīsope ʻi Ketilaní. Ko ha tangata pisinisi lelei ia, pea naʻá ne fakatapui ʻa e konga lahi ʻo ʻene koloá ki he Siasí. Naʻe ui ʻa Uiliami Mākisi ʻi he ʻaho 17 ʻo Sepitema 1837 ke hoko ko ha fakafofonga kia Pīsope Uitenī. Naʻe ʻi ai haʻane pisinisi fakatau tohi.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:1–3. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí e kau tangatá ni ke nau faí. (Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea tatali ke nofo ʻi ha feituʻu.)

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Niueli K. Uitenī mo Uiliami Mākisi ke na fai? (Naʻá ne fekauʻi kinaua ke fakamāʻopoʻopo fakavavevave ʻa ʻena pisinisí pea mavahe mei Ketilani. Naʻe totonu ke na fai ʻa e fononga ko ʻení kimuʻa pea tuku mai ʻe he ʻEikí ʻa e sinoú ki he feituʻú. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe fie maʻu ke na mavahe ʻi loto ʻi ha vahaʻataimi ʻo ha māhina nai ʻe fā.)

Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli, 1838, ke tānaki fakataha ki Hihifo Mamaʻo, Mīsuli, mo e ngaahi feituʻu kehe (vakai, T&F 115:17–18). ʻI he ʻaho 6 ʻo Siulai 1838, naʻe mavahe ai ha kulupu naʻe ʻiloa ko e ʻApitanga ʻo Ketilaní, ʻa ia naʻe kau ai ha Kāingalotu ʻe toko 500 tupu mei he feituʻu Ketilaní, ki Mīsuli (vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2003], 178–79).

Fakamahinoʻi ange ʻi heʻetau lau ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:4–5, ʻoku tau vakai naʻe fuʻu hohaʻa ʻa Pīsope Uitenī mo Uiliami Mākisi fekauʻaki mo e ngaahi koloa ʻa e Siasí ʻi Ketilaní. Koeʻuhí ko hona uiuiʻi ko e pīsope mo e fakafofonga ki he pīsopé, naʻá na hoko ko e tauhi ki he ngaahi koloá ni. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e veesi 4, pea kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he fehuʻi ʻa e ʻEikí ʻi he veesi ko ʻení.

Hiki ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he palakipoé: Ko e hā ʻa e koloá kiate au?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ʻeni ki he hā?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e fehuʻi ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 4, fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke taufetongi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:5–8. Kole ki he kalasí ke kumi ha ngaahi ʻuhinga ʻe folofola ai ʻa e ʻEikí “Ko e hā ʻa e koloá kiate au?” (Te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea ko e “ngaahi potu tokalelei ʻo ʻOlaha Sainehaá” ki he ngaahi feituʻu takatakai ʻi ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani Mīsulí.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “mānumanu ki he … momoʻi meʻá, kae taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mamafa angé”? (T&F 117:8). Naʻe fakafehoanaki fēfē e ngaahi koloa ʻi Ketilaní ki ha “momoʻi meʻa” ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke foaki ʻe he ʻEikí kia Pīsope Uitenī mo Palesiteni Mākisí? (Hili hono aleaʻi ʻe he kau akó e ngaahi fehuʻi ko ʻení, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku lava ke fakatupu ʻe he mānumanu ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó ke tau taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mamafa angé.

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he founga te nau lava ai ʻo tokanga lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi heʻenau moʻuí.

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:10 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Uiliami Mākisi ke hokohoko atu ʻene ngāue ko ha taki ʻo e Siasí ʻi heʻene tūʻuta ʻi Hihifo Mamaʻó. Naʻe toe folofola foki ʻa e ʻEikí kia Palesiteni Mākisi kapau ʻe “faivelenga ʻi he meʻa siʻi,” ʻe iku “fakanofo … ke pule ki he meʻa lahi”, Mātiu 25:23).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:11, pea kole ki he kalasí ke kumi e valoki naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Niueli K. Uitenií. Hili hono lau ʻe he tokotaha akó ʻa e veesi ko ʻení, fakamatalaʻi ange ko e kau Nikolaitaní ko ha kulupu fakalotu fakakuongamuʻa. Naʻa nau pehē ko e kau Kalisitiane kinautolu, ka naʻa nau hē mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo muimui ki he ngaahi founga fakamāmaní (vakai, Doctrine and Covenants Student Manual [Church Educational System manual, 2001], 290).

  • Kapau naʻe fakakaukau ʻa Niueli K. Uitenī ke tukutaha ʻene tokangá ki he koloa ʻi Ketilaní, kae ʻikai tānaki fakataha mo e Kāingalotú, ko e hā e founga ʻe tatau ai ʻene ngaahi ngāué mo e ngaahi ngāue ʻa e kau Nikolaitaní?

Fakamatalaʻi ange koeʻuhí naʻe fakatoloi ʻenau mavahe mei Ketilaní pea mo e ngaahi fakatanga ʻi Mīsulí, ne ʻikai lava ʻa Uiliami Mākisi mo Niueli K. Uitenī ke fakataha mo e Kāingalotú ʻi Hihifo Mamaʻo. Neongo ia, naʻá na muimui ki he faleʻi ʻa e ʻEikí pea kei faivelenga pē, peá na fakataha kimui mo e Kāingaloti ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, ʻa ia naʻe hoko ai ʻa Uiliami Mākisi ko ha palesiteni fakasiteiki pea hoko ʻa Niueli K. Uitenī ko ha pīsope.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:12–16

ʻOku fekau ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kelenisā ke fakafofongaʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he ngaahi meʻa fakapisinisi ʻi Ketilaní

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki he palakipoé ha ngaahi uiuiʻi pe ngāue kehekehe ʻi he Siasí kuo nau maʻu.

Fakamatalaʻi ange naʻe fekau ʻe he ʻEikí ha tangata ko ʻŌliva Kelenisā ke mavahe mei Hihifo Mamaʻo pea toe foki ki Ketilani ke “feinga fakamātoato ki hono huhuʻi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo hoku Siasí” (T&F 117:13). Naʻe kau ʻi he ngāue ko ʻení hono fakatau atu e ngaahi koloa ʻo e Siasí mo fakamāʻopoʻopo e ngaahi meʻa fakapisinisi ʻa Siosefa Sāmitá. ʻE fie maʻu ʻeni ke fai ʻe ʻŌliva Kelenisā, ʻa ia naʻe meimei kuí, ha ngaahi feilaulau. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:12–15, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki naʻe folofola e ʻEikí ʻe maʻu ʻe ʻŌliva Kelenisā ʻi heʻene fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení.

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe ʻŌliva Kelenisaá?

  • Ko e hā naʻe ongoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau ʻe fai ʻe ʻŌliva Kelenisaá? (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he lea “ʻe toputapu ange kiate au ʻa ʻene feilaulaú ʻi heʻene tupulakí” naʻe tokanga lahi ange ʻa e ʻEikí ki he feilaulau ʻa ʻŌlivá ʻi he paʻanga te ne ala maʻu ʻi heʻene fakahoko ʻene ngāué. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku toputapu ki he ʻEikí ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku tau fai ʻi Heʻene ngāué.

Vakai ki he ngaahi uiuiʻi mo e ngaahi ngāue kuó ke tohi ʻi he palakipoé. ʻEke ki he kau akó pe ko e hā e ngaahi feilaulau ʻe ala fie maʻu ki he ngaahi uiuiʻi mo e ngaahi ngāue ko iá.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá ke fakahoko ha ngāue pe uiuiʻí?

Fakamatalaʻi ange naʻe mālōlō ʻa ʻŌliva Kelenisā ʻi Ketilani ʻi he ʻaho 25 ʻo ʻAokosi, 1841. ʻI he taimi ko iá, naʻá ne kei hoko ko ha kau fakafofonga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi heʻenau ngaahi meʻa fakapisinisí. Neongo naʻe ʻikai ke fuʻu ola lelei ʻene fakamāʻopoʻopo e ngaahi meʻa fakapisinisi ʻo e Siasí, ka naʻá ne ngāue ke fakatolonga ʻa e angatonu mo e ongoongo lelei ʻa e Siasí. Naʻá ne faitotonu ki he ʻEikí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Ko e hā naʻe fai ʻe ʻŌliva Kelenisā ke manatua ai ʻi he toputapu hono hingoá? Naʻe ʻikai ko ha fuʻu meʻa lahi. Naʻe ʻikai ko e lahi ʻo e meʻa naʻá ne faí ka ko e anga ʻo ʻene fakafōtungá. …

“Naʻe ʻikai ʻamanaki e ʻEikí ke haohaoa ʻa ʻŌliva pe lavameʻa. …

“He ʻikai ke tau lava ʻo ʻamanaki ke lavameʻa maʻu pē, ka ʻoku totonu ke tau feinga ki he lelei taha te tau lavá” (The Least of These,”Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 86).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku toputapu ai ʻetau ngaahi feilaulaú ki he ʻEikí, neongo ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi lavameʻa kakato ʻi heʻetau ngaahi ngāué?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118

ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e kau ʻAposetolo foʻou pea ui e kau ʻAposetolo kotoa pē ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau

Fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻi he ʻaho 8 ʻo Siulai, 1838 ha kau ʻAposetolo foʻou ʻe toko fā ke fetongi ʻa Luke Sionisoni, Laimani E. Sionisoni, Uiliami E. Makalelini, mo Sione F. Poinitoni, ʻa ia naʻe hē mei he moʻoní. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118:3, ʻo kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fai ʻe he kau ʻAposetoló.

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke fai ʻe he kau ʻAposetoló?

  • Ko e hā e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻi he veesi 3 ʻoku nau fakamatalaʻi e founga naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí e kau ʻAposetoló ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí?

Hiki ʻa e meʻá ni ʻi he palakipoé: Kapau te tau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he founga ʻa e ʻEikí, …

  • Ko e hā ʻa e ongo founga te tau lava ʻo fakakakato ʻaki ʻa e lea ko ʻení, makatuʻunga ʻi he veesi 3? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he founga ʻa e ʻEikí, te Ne tokangaʻi hotau fāmilí. Kapau te tau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he founga ʻa e ʻEikí, te Ne teuteu ʻa e niʻihi kehé ke tali ʻEne pōpoakí.)

Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e founga kuo tāpuekina ai kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa ha tokoua pe tuongaʻane pe mēmipa kehe ʻo e fāmilí.

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118:4–5 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻe he ʻEikí e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke “folau atu ʻi he ngaahi vai lahí” (Tahi Atalanitikí) ke malanga ʻaki ʻa ʻEne ongoongoleleí, ʻo kamata ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻi he kelekele ʻo e temipalé ʻi Hihifo Mamaʻó. Te nau ngāue ʻi Pilitānia Lahi.

  • Fakatatau ki he veesi 5, ko e fē taimi ne pau ke mavahe ai e kau ʻAposetoló ʻo ngāue fakafaifekaú? Ko e fē feituʻu te nau mavahe mei aí?

Fakamatalaʻi ange naʻe tupulaki ʻa e fakatanga ʻi Mīsulí, ʻi he ngaahi māhina hili e fakahā ko ʻení. Naʻe faifai pea tuli ʻa e Kāingalotú mei he siteiti ko iá. Naʻe fakatuʻutāmaki e ngaahi tūkunga ko ʻení ki hono fakahoko ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá e fekau ʻa e ʻEikí ke fakataha ki Hihifo Mamaʻó. Naʻe pōlepole fakahāhā e kau Mīsuli tokolahi te nau taʻofi hono fakahoko ʻo e fakahaá. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ke talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí. ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli 1839, naʻe ʻalu ʻa ʻEletā Pilikihami ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo, mo ʻOasoni Palati, fakataha mo ʻEletā Sione E. Peisi mo Sione Teila, ʻa ia naʻe toki fakanofo ko e kau ʻAposetoló (vakai, T&F 118:6), ki he kelekele ʻo e temipalé ʻi Hihifo Mamaʻó. (Naʻe ʻikai lava ke ʻi ai e kau mēmipa faivelenga kotoa pē ʻo e kōlomú. Hangē ko ʻení, naʻe puke ʻa ʻEletā Paʻale P. Palati pea tuku pōpula ʻi ha tukuakiʻi loi.) Naʻa nau toe kamata hono fakatoka e fakavaʻe ʻo e temipalé (vakai, T&F 115:11) ʻaki hano fokotuʻu ha fuʻu maka lahi ki he tuliki tonga-hahake ʻo e konga kelekelé. Naʻa nau fakanofo foki ha kau ʻAposetolo foʻou, ko ʻEletā Uilifooti Utalafi (vakai, T&F 118:6) mo Siaosi A. Sāmita, ke fakakakato e ngaahi tuʻunga ʻatā ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI hono fakahoko e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻa nau mavahe, taʻe fakatokangaʻi ʻe kinautolu naʻe palani ke taʻofi kinautolú. Naʻe fakanofo ʻa Uiliate Lisiate, ʻa ia ʻoku fakamatala ki ai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118:6, ko ha ʻAposetolo ʻi he ʻaho 14 ʻo ʻEpeleli 1840 hili ha taʻu nai ʻe taha mei ai. (Ki ha fakamatala kakato ange ki he meʻa ko ʻení, vakai ki he Teachings of Presidents of the Church: Wilford Woodruff [2004], 139–41.)

Fakaʻosi ʻaki hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo aleaʻi ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:11. Ko e kulupu Nikolaitaní

ʻOku maʻu e foʻi lea ko e Nikolaitaní ʻi he Fakahā 2:6, 15. ʻOku tui ha kau mataotao fakaʻatamai ʻe niʻihi naʻe feinga e kau Nikolaitaní ke ʻomi e ngaahi founga tauhi tamapuá ki he fuofua siasi faka-Kalisitiané. Naʻe tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau Nikolaitaní “ko e kāingalotu kinautolu ʻo e Siasí ʻa ia naʻa nau feinga ke tauhi honau tuʻunga ʻi he Siasí, ka nau kei moʻui pē ʻo fakatatau ki he anga ʻo e māmaní. … Neongo pe ko e hā haʻanau ngaahi ngāue ʻoku faí pe ko ʻenau ngaahi tokāteliné, ka kuo ngāue ʻaki ʻa honau hingoá ke ui ʻaki ʻa kinautolu ko ia ʻoku nau loto ke tauhi pē honau hingoá ʻi he ngaahi lekooti ʻo e Siasí, ka ʻoku ʻikai te nau fie līʻoa kotoa ʻenau moʻuí ʻi he ngāue ʻo e ongoongoleleí ʻaki honau lotó kotoa” (Doctrinal New Testament Commentary,3 vols. [1966–73], 3:446; vakai foki, Doctrine and Covenants Student Manual Church Educational System manual, 2001], 290).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:16. Kau fetongi paʻangá

Kimuʻa pea mavahe ʻa Siosefa Sāmita mei Ketilaní, naʻe puleʻi ʻe ha kulupu ʻo ha kau hē mei he moʻoní ʻa e temipalé. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e kau tangatá ni ko e “kau fetongi paʻangá,” hangē pē ko kinautolu ne fakaʻuliʻi ʻa e kelekele ʻo e temipalé ʻi Selusalemá (vakai, Mātiu 21:12–13). Ne aʻu ki he ʻosi ʻa e meʻá ni, naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻEne kau tamaioʻeiki “ʻi he fonua ko Ketilaní” ke manatuʻi ʻa e māʻoniʻoni ʻo e temipalé.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118. Ko hono fakahoko e fekau ko ia ki he kau faifekaú ke mavahe mei Hihifo Mamaʻó

“ʻI he houa pongipongí [ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli, 1839, hili e fakataha ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he kelekele ʻo e temipalé ʻi Hihifo Mamaʻó,] naʻe ʻalu ʻa Fietoa Teli, ko e taha ʻo e Kāingalotu ʻa ia naʻe ʻi Hihifo Mamaʻo mo e Toko Hongofulu Mā Uá, ki he ʻapi ʻo ʻAisake Lāsolo naʻe hē mei he moʻoní ke lea fakamāvae ki ai. Naʻe ʻohovale ʻa Lāsolo ʻi he ʻi Hihifo Mamaʻo hono kaungāmeʻá mo e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea naʻe ʻikai ke ne toe lea ʻi heʻene ʻilo naʻe fakahoko ʻa e kikité” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2003], 226).