Seminelí
Lēsoni 16: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8


Lēsoni 16

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8

Talateú

ʻI ʻEpeleli 1829, naʻe kamata ai ke tokoni ʻa ʻŌliva Kautele ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono liliu ʻo e ngaahi lauʻi peleti koulá ʻi heʻene hoko ko ha tangata tohi. Koeʻuhí naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva e meʻafoaki ke liliú ʻo kapau te ne fie maʻu (vakai, T&F 6:25), ne “kamata ke loto vēkeveke lahi [ʻa ʻŌliva] ʻi he ʻamanaki ke foaki kiate ia ʻa e mālohi ke liliu leá” (Joseph Smith, in History of the Church, 1:36). Naʻe tali ki ai e ʻEikí ʻo Ne folofola te Ne foaki kia ʻŌliva ʻa e malava ke liliu leá, ʻo fakatatau ki he tui ʻa ʻŌlivá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:1–5

ʻOku talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻa e meʻafoaki ʻo e fakahaá

Kimuʻa pea fai e kalasí, hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé. Tuku ha ʻatā feʻunga ʻi lalo he fehuʻi takitaha ke tohiʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau akó he lolotonga e lēsoní.

Ko e hā te tau lava ʻo fai ke ʻuhingamālie ange ai ʻetau lotú?

ʻE lava fēfē ke tau ʻilo ʻa e taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú?

ʻAi ke vakai e kau akó ki he fehuʻi he palakipoé.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8 ha fakahā naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita. ʻE lava ke tau maʻu ʻi he fakahā ko ʻení ʻa e fakahinohino mei he ʻEikí ʻa ia ʻe tokoni ke tali e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:1, pea fekumi ki hono fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he founga ʻo e lotú.

  • Ko e hā e fakahinohino naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva ʻo kau ki he founga ʻo e lotú?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ke “kole ʻi he tuí, ʻi he loto moʻoni”?

Tohiʻi ʻi lalo ʻi he ʻuluaki fehuʻi ʻi he palakipoé ʻa e: Kapau te tau lotu , ʻe lava ke tau maʻu .

Makatuʻunga ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:1, te ke fakakakato fēfē ʻa e sētesi ko ʻení? (Neongo ʻe kehe hono fakahaaʻi ia ʻe he kau akó, ʻoku totonu ke fakahaaʻi mai ʻe heʻenau talí ʻa e tefitoʻi moʻoní kapau te tau lotu ʻi he tui mo ha loto moʻoni, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e ʻilo mei he ʻOtuá. Fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi leá, ʻo fakakakato e sētesi ʻi he palakipoé.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku uesia ai ʻe heʻetau tuí mo e loto fakamātoató ʻa ʻetau malava ke maʻu ʻa e ʻilo mei he ʻOtuá?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha taimi ne nau aʻusia ai ha ngaahi tāpuaki ʻi heʻenau lotu ʻi he tuí mo e loto fakamātoató.

Ke tokoni ke maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi fakakaukau ki he fehuʻi fika ua ʻi he palakipoé, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi nounou e talanoa ʻo hono tataki ʻe Mōsese e fānau ʻo ʻIsilelí mei he nofo pōpulá mo hono tuli kinautolu ʻe he kau tau ʻIsipité (vakai, ʻEkesōtosi 14).

ʻĪmisi
Ko Hono Fakamavaeuaʻi ʻe Mōsese ʻa e Tahi Kulokulá

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:2–3. Poupouʻi e kalasí ke nau kumi ki he founga ne fakahaaʻi ʻe he ʻEikí kia Mōsese ʻoku totonu ke ne ʻomi ʻaki e fānau ʻo ʻIsilelí ʻo fakafou ʻi he Tahi Kulokulá.

  • Naʻe founga fēfē hono ueʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ke fakamavaeuaʻi ʻa e Tahi Kulokulá? (ʻI he laumālie ʻo e fakahaá.)

  • Ko e hā e moʻoni ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke folofola mai ai ʻa e ʻEikí kiate kitautolú? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ʻoku folofola ʻa e ʻEikí ki hotau ʻatamaí mo e lotó ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi lalo ʻi he fehuʻi fika ua ʻi he palakipoé.)

ʻĪmisi
fakatātā ʻo e ʻatamaí mo e lotó

Tā e fakatātā ko ʻení he palakipoé. Tānaki atu ha ngaahi tao ʻoku tuhu ki he ʻatamaí mo e lotó.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻEikí ki hotau ʻatamaí? Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú Ne folofola mai ai ki hotau lotó?

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e founga ke ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Te ke lava ʻo ako he taimí ni, ʻi hoʻo kei ʻi he toʻu tupú, ke tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

“ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetoló ʻoku ou fakafanongo he taimí ni ki he ueʻi fakalaumālie tatau pē, ʻoku maʻu mei he tupuʻanga, founga tatau, naʻá ku fanongo ki ai ʻi heʻeku kei tamasiʻí. ʻOku toe mahino ange he taimí ni e fakaʻilongá” (“Prayers and Answers,” Ensign, Nov. 1979, 21).

Kole ange leva ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“Ko ha ongo ʻoku fuʻu pau ki he ʻatamaí.

“ʻE lava pē ke ongona pe ongoʻi pea tohi fakaʻāuliliki ha ngaahi lea ʻo hangē pē naʻe tala hangatonu mai e fakahinohinó.

“Ko ha fetuʻutaki ki he lotó ko ha ongo lahi ange. ʻOku faʻa kamata ʻa e ʻEikí ʻaki hono ʻomi e ngaahi ongó. ʻI he taimi ʻoku fakatokangaʻi ai honau mahuʻingá pea talangofua ki aí, ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻa e malava lahi ange ke maʻu lahi ange e ngaahi fakahinohino fakaiikiki ange ki he ʻatamaí. Kapau ʻe muimui ki ha ongo ki he lotó, ʻe fakamālohia ia ʻe ha fakahinohino pau ki he ʻatamaí” (“Helping Others to Be Spiritually Led” [lea ki he kau faiako lēsoni fakalotu ʻi he CES, Aug. 11, 1998], 3–4, LDS.org).

Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai e niʻihi, ʻoku ongo mahino mo pau pē ʻa e ongo ki he lotó pea mo e ngaahi ongo ki he ʻatamaí.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻu ha mahino mo fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku fetuʻutaki fakafoʻituitui mai ai ʻa e ʻEikí kiate kitautolú?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ʻo kau ki (1) ha taimi kuo folofola ange ai e Tamai Hēvaní ki honau ʻatamaí mo e lotó ʻo fou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pe (2) ko ha taimi naʻa nau ongoʻi ai ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke ke fakakaukau ke kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe e meʻa ne nau hikí ʻo kapau ʻoku nau ongoʻi fiemālie ke fai ia. Mahalo te ke loto foki ke vahevahe ha meʻa naʻá ke fakatokangaʻi ai naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kiate koe.

Fakamatalaʻi ange ʻoku malava ke maʻu ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻa e malava ko ia ke fekumi pea maʻu fakahā fakatāutahá .

Tohoakiʻi e tokanga ʻa e kau akó ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:4. Lau leʻolahi ʻa e konga ko ʻeni ʻo e vēsí ki he kalasí: “ko ia ko hoʻo meʻa-foakí ʻeni; ngāue ʻaki ia, pea ʻokú ke monūʻia koe.” Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea meʻa-foaki ʻi he veesi ko ʻení ki he malava ko ia ʻe ʻŌliva ke ne maʻu fakahaá.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ngāue ʻaki ia” ki he laumālie ʻo e fakahaá? (Ke fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.)

Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke toe lelei ange ai ʻenau ngāue ʻaki e laumālie ʻo e fakahaá ʻi heʻenau moʻuí. Hiki ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he palakipoé: Kapau te tau ngāue ʻaki e laumālie ʻo e fakahaá, .

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:4–5. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi pe ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva kapau te ne “ngāue ʻaki” ʻa e meʻafoaki ʻo e fakahaá. Hili e tali ʻa e kau akó, fokotuʻu ange ko e founga ʻe taha ke fakakakato e sētesi ko ʻení ko e: Kapau te tau ngāue ʻaki e laumālie ʻo e fakahaá, ʻe lava ke fakahaofi kitautolu mei he koví pea mo e fakatuʻutāmakí. Fakakakato e fakamatalá ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā ha founga kuo fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí e mālohi ʻo e fakahaá ke maluʻi koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi mei he koví pe fakatuʻutāmakí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau hiki he palakipoé ha ngaahi founga ʻe lava ke tau “ngāue ʻaki” lelei ange e meʻafoaki ʻo e fakahaá kae lava ke maʻu ʻa e maluʻi mei he koví. ʻEke ange pe ʻe lava fēfē ʻe heʻenau ngaahi fokotuʻú ʻo fakatupulaki ʻetau malava ko ia ke maʻu mo fakatokangaʻi ʻa e fakahaá. Poupouʻi kinautolu ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha taumuʻa ke muimui ki ha taha ʻo e ngaahi fokotuʻú.

Mahalo te ke fie vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki hono mahuʻinga ʻo e feinga ki he laumālie ʻo e fakahaá pea talaange ki he kau akó ʻa e founga kuo faitāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻi hoʻo fai iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:6-9

ʻOku maʻu ʻe ʻŌliva Kautele e “meʻa-foaki ʻo ʻĒloné”

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:6–9 ʻaki haʻo talaange ki he kau akó naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ʻaki e ngaahi meʻa-foaki ʻe tokoni ange ʻi hono fakahoko hono fatongiá ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻafoaki ko ʻení ʻa e “meʻa-foaki ʻo ʻĒloné,” ʻa ia, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva te ne fai ʻa e “ngaahi ngāue fakaofo.” ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pau pe ko e hā fua ʻoku kau ki he “meʻa-foaki ʻo ʻĒloné”. Fakamanatu ki he kau akó ko ʻĒloné ko e tokoua ia ʻo Mōsese ʻi he Fuakava Motuʻá pea naʻá ne tokoni ke fakahoko ʻe Mōsese ʻa hono ngaahi fatongia fakapalōfitá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:7–8, pea fekumi ki he mālohi ʻokú ne poupouʻi e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kotoa pē. Fakamatalaʻi ange ko e taimi pē ʻoku ui pe fekau mai ai ʻa e ʻEikí ke fai ha ngāue pau, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e ngaahi meʻafoaki mo e malava ko ia ke fakahoko iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:10–12

ʻOku talaʻofa ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻa e meʻafoaki ke liliú ʻo kapau te ne ngāue ʻi he tuí

Taki e tokanga ʻa e kau akó ki he tefitoʻi moʻoni ʻoku hiki he palakipoé: “Kapau te tau lotu ʻi he tui mo ha loto faitotonu, ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻiló mei he ʻOtuá.” Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:10–12. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki ha toe ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e lotú. Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau ʻiló, ʻeke ʻa e fehuʻi koʻení. Fokotuʻu ange ke fakalaulauloto e kau akó ki he fehuʻí ʻi ha kiʻi taimi siʻi kimuʻa pea nau talí:

  • Kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ne ʻi ai ʻa ʻŌlivá, ʻokú ke pehē ʻe tokoniʻi fēfē koe ʻe he faleʻi ko ʻení?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha ngaahi fehuʻi ʻoku nau fekumi fakamātoato ai ki ha talí. Mahalo te nau fie hiki foki ha ngaahi liliu pau te nau fie maʻu ke fai ʻi he founga ʻo ʻenau lotua e ngaahi tali ko iá.

Fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kau akó mo ʻEne vēkeveke ke tali ʻenau ngaahi lotú pea fai kiate kinautolu ha fakahā. Poupouʻi kinautolu ke ʻeke ki he Tamai Hēvaní ʻenau ngaahi fehuʻí ʻi he tui mo ha loto moʻoni ke ngāue ʻo fakatatau mo e tali ʻoku nau maʻú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:1. “Kole ʻi he tui”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“ʻOku ola lelei taha ʻetau lotú ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke tau maʻa mo talangofuá pea taau e ngaahi taumuʻa ʻo ʻetau lotú mo tau loto fiemālie ke fai ʻa e meʻa ʻokú Ne kole maí. ʻOku ʻomi ʻe he lotu ʻi he loto-fakatōkilaló mo e loto falalá, ha fakahinohino mo e nonga” (“Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 8).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2. “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní”

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“ʻE ala ʻaonga ki ha taha ke ne fakatokangaʻi ʻa e ʻuluaki fakaʻilonga ʻo e laumālie ʻo e fakahaá; hangē ko ʻení, ko e taimi te ke ongoʻi ʻa e ʻilo haohaoa ʻoku taumalingi kiate koé, ʻe lava ke ʻoatu ha ngaahi fakakaukau fakafokifā … ; pea ʻi hoʻo ako ʻo mahino kiate koe ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, te ke lava ai ʻo tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá, kae ʻoua kuó ke haohaoa ʻia Kalaisi Sīsū” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 151).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2. ʻOku hoko māmālie mai ʻa e fakahaá ʻi ha vahaʻataimi

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi pōpoaki mei he ʻOtuá ʻi ha ngaahi founga īki mo māmālie. Naʻá ne faleʻi kitautolu ke ʻoua ʻe loto foʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu maʻu pē ha ngaahi aʻusia ʻoku fuʻu ʻilonga ko e tali ki he lotú:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻOku hangē tofu pē hono maʻu vave, kakato mo fakaʻangataha ha pōpoaki mei he ʻOtuá, ko ha maama ʻoku fakaulo ʻi ha loki ʻoku fakapoʻulí. Kuo aʻusia ʻe hatau tokolahi e sīpinga fakahā koʻení ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e tali ki ha lotu fakamātoato pe fakafou mai ai e fakahinohino pe maluʻi ʻoku fie maʻú, ʻo fakatatau ki he taimi mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku lahi ha fakamatala ki he ngaahi fakahā ʻoku hoko vave mo fuʻu ʻilongá, ʻoku maʻu kinautolu he folofolá, hisitōlia ʻo e Siasí, pea toe ʻasi pē ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻIo, ʻoku hoko moʻoni ʻa e ngaahi mana maʻongoʻonga ko ʻení. Neongo iá, ko e sīpinga fakahā ko ʻení ʻoku hāhāmolofia ia ʻo ʻikai ke hoko maʻu pē.

Ko e ulo māmālie mai ko ia ʻa e laʻaá ʻi heʻene hopo haké, ʻoku hangē ia ko hano maʻu ha pōpoaki mei he ʻOtuá ʻi he ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki’ (2 Nīfai 28:30). Ka ko e taimi lahi ʻoku ʻomi fakakongokonga e fakahaá ʻo fakatatau ki heʻetau fakaʻamú, moʻui tāú, mo e mateuteú. Ko e ngaahi fetuʻutaki peheni mei he Tamai Hēvaní ʻoku ʻomi māmālie mo anga-vaivai pea ʻoku ʻmokulu ia ki [hotau ngaahi laumālié] ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí’ (T&F 121:45). ʻOku hoko e fakahā ko ʻení ko ha meʻa angamaheni kae ʻikai hāhāmolofia pea ʻoku hāsino ia he ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe Nīfai ʻi heʻene ngaahi feinga kehekehe kimuʻa pea toki maʻu e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpaní (vakai, 1 Nīfai 3–4). Naʻe tataki ia ʻe he Laumālié ki Selusalema ʻo ʻikai tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa [te ne] faí’ (1 Nīfai 4:6). Pea naʻe ʻikai ke ako fakaʻangataha pē ʻe Nīfai ʻa e founga ke foʻu ai ha vaka fakaʻofoʻofá; ka naʻe fakahā kiate ia ʻe he ʻEikí mei he taimi ki he taimi ʻa e founga [ke ne] ngaohi ʻaki ʻa e ngaahi ʻakau ʻo e vaká (1 Nīfai 18:1). …

ʻOku fuʻu tō e fakamamafa ʻa kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi fakahā ʻoku fakaofo mo fuʻu ongo fakalaumālié pea ʻikai leva ke tau fakahoungaʻi mo fakatokangaʻi e sīpinga angamaheni ʻoku fakahoko ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻEne ngāué. Koeʻuhí ko e ‘fuʻu faingofua ʻo e foungá’ (1 Nīfai 17:41) ki hono maʻu ha ngaahi ongo fakalaumālie iiki mo lalahí, ʻoku ʻalu pē ʻa e taimí mo e fakautuutu ʻene ʻomi ha tali pe fakahinohino ʻoku tau fie maʻú, ʻo fakatupu ai haʻatau kumi ki ha ‘meʻa naʻe ʻikai mahuʻinga’ (Sēkope 4:14).

“Kuo tokolahi ha kakai kuó u talanoa mo ia ʻoku nau fehuʻia e mālohi ʻo ʻenau fakamoʻoni fakatāutahá mo taʻe tokaʻi honau tuʻunga fakalaumālié he ʻoku ʻikai ke nau faʻa maʻu ha ngaahi ongo mālohi pe fakaofó. Mahalo pē ʻi heʻetau sio ki he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe Siosefa ʻi he Vaoʻakau Tapú, ko Paula he hala ki Tāmasikusí, pea mo ʻAlamā ko e Siʻí, ʻoku tau fakakaukau ai ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku fehalaaki pe ʻikai ke tau maʻu he ʻoku ʻikai ke tau aʻusia ʻa e ngaahi sīpinga ʻiloa mo fakalaumālie ongo mālohi ko iá. Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e fakakaukau pe ha loto veiveiua tatau, kātaki ʻo ʻiloʻi ko e meʻa angamahení pē ia. Hokohoko atu pē hoʻo vilitaki ki muʻa ʻi he talangofua mo e tui ki he Fakamoʻuí. ʻI hoʻo fai iá, he ʻikai ke ke ‘ lava ke fai hala’ (T&F 80:3)” (“Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 88–89).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:1–4. Ko hono tataki ʻe he Laumālié

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“Faʻa kātaki ʻi hoʻo feinga ke fakahaohaoaʻi hoʻo malava ke tākiekina koe ʻe he Laumālié. ʻI hoʻo fakahoko tokanga ia ʻo fakafou ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, pea ongongofua ki he ngaahi ongo ʻe hoko maí, te ke maʻu ha tataki fakalaumālie. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe lava ke lea atu ʻa e ʻEikí, ki ho ʻatanaí mo ho lotó ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Mahalo pē ʻe faʻa hoko ia ko ha ngaahi ongo angamaheni. ʻE hoko mahino mo pau mai ʻa e fakahinohino ko iá he taimi ʻe niʻihi, ko ia ʻe lava ke ke tohiʻi ia, ʻo hangē ʻoku tala-kae-tohi fakalaumālie atú.

“ʻOku ou fakamoʻoni fakamātoato atu, ʻi hoʻo lotu ʻaki e kotoa ho laumālié ʻi he loto fakatōkilalo mo houngaʻiá, ʻe lava ke toutou tākiekina koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi tapa kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke ke ako fakatāutaha mo ke ʻiloʻi lelei e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono tākiekina koe ʻe he Laumālié. ʻI he founga ko iá, ʻe lava ke tataki koe ʻe he Laumālié ke ke fakaleleiʻi e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí mo ke maʻu ha nonga mo ha fiefia lahi” (“Ke Maʻu ha Tataki Fakalaumālie,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 9).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:3. Naʻe tataki ʻa Mōsese ʻe he laumālie ʻo e fakahaá

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ʻuhinga ne fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí e fononga atu he Tahi Kulokulá ko ha sīpinga ʻo e laumālie ʻo e fakahaá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Fehuʻí: Ko e hā ne fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí e sīpinga ʻo e fononga atu he Tahi Kulokulá ko e sīpinga fungani ʻo e ‘laumālie ʻo e fakahaá’? Ko e hā naʻe ʻikai ke Ne fakaʻaongaʻi ai ʻa e the ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí? … Pe ko e vīsone ʻa e tokoua ʻo Sēletí? Sai, ne mei lava pē ke Ne fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni, ka naʻe ʻikai. Naʻe ʻi ai heni Haʻane toe taumuʻa.

“ʻUluakí, ʻoku faʻa hoko mai maʻu pē ʻa e fakahaá ko ha tali ki ha fehuʻi, ko ha fehuʻi fakavavevave—ʻoku ʻikai ke pehē maʻu pē, ka ko e angamahení ia. Ko e pole ʻa Mōsesé pe ʻe founga fēfē haʻane fakahaofi ia mo e fānau ʻo ʻIsilelí mei he tuʻunga fakamamahi ne nau ʻi aí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi saliote ʻi mui ʻiate kinautolu, ngaahi moʻunga ʻoneʻone ʻi he tafaʻaki kotoa pē, pea vai lahi ʻaupito ʻi muʻa. Ko e moʻoni naʻá ne fie maʻu ha fakamatala—ki he meʻa ke faí—ka naʻe ʻikai ko ha meʻa noa pē naʻá ne kolé. Ne nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki he taimi ko ʻení.

“Te ke fie maʻu foki mo koe ha fakamatala, ka he ʻikai te ke maʻu ia ʻi he taimi ʻe mahuʻinga taha aí ʻo kapau he ʻikai te ke fie maʻu ia ʻi he fakavavevave, faivelenga pea ʻi he loto fakatōkilalo. Naʻe ui ia ʻe Molonai ko e fekumi ʻi he ‘loto moʻoni’ (Molonai 10:4). Kapau te ke lava ʻo fekumi ʻi he founga ko iá, pea nofo ʻi he tuʻunga ko iá, he ʻikai ha ngaahi meʻa ʻe lava ke fakafepakiʻi ʻaki koe ʻe he filí te ne taʻofi kimoutolu mei ha hala angatonú.

“ʻE mavaeua ʻa e Tahi Kulokulá ki he kau fekumi fakamātoato ki he fakahaá. ʻOku maʻu ʻe he filí ha mālohi ke tāpuniʻi ʻa e halá, fakatahatahaʻi e kau tau ʻa Feló pea muimuiʻi ofi ʻetau feinga ke haó ʻo aʻu ki he veʻe vaí, ka he ʻikai te ne lava ke ikuna ʻo kapau he ʻikai te tau loto ki ai. Ko e ʻuluaki lēsoni ia ʻo kau ki he fononga he Tahi Kulokolá, ʻa hoʻomou Tahi Kulokulá, ʻi he laumālie ʻo e fakahaá” (“Remember How You Felt,” New Era, Aug. 2004, 7).