Seminelí
Lēsoni 32: Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 25


Lēsoni 32

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25

Talateú

Naʻe hokohoko atu ʻa e fakatanga ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830. Naʻe papitaiso ʻa e uaifi ʻo Siosefa ko ʻEmá ʻi he ʻaho 28 ʻo Sune, ka naʻe fakatoloi hono hikinimaʻí ki ʻAokosi ʻo e 1830 ko hono fakatangaʻi e kāingalotú. ʻI he konga kimui ʻo Suné, ʻi he vahaʻataimi ʻo e papitaiso mo e hilifakinima ʻa ʻEmá, naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25. Naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lea fakafiemālie kia ʻEma pea pehē ki ha ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono ngaahi fatongia fakafāmilí mo e Siasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:1–3

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEma Sāmita ko ha fefine kuo fili

Kimuʻa pea fai e kalasí, fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke nau fakataukeiʻi kinautolu mo e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e moʻui mo e ʻulungaanga ʻo ʻEma Sāmitá, ko e uaifi ʻo e Palōfita ko Siosefá. Kamata e kalasí ʻaki hono fakaafeʻi e kau ako ʻe toko tolu ko ʻení ke nau talaange ki he kalasí ʻa e meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo ʻEma Sāmitá. Te ke fie fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ʻEma Sāmita (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 88; vakai foki, LDS.org).

ʻĪmisi
Emma Smith
  1. Naʻe tokoni ʻa ʻEma kia Siosefa Sāmita lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

    Hili ha taimi nounou e mali ʻa ʻEma Heili mo Siosefa Sāmitá, naʻe fakahā ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa kuo hokosia ʻa e taimi ke ne maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. ʻI he hengihengi ʻo e ʻaho 22 ʻo Sepitema 1827, naʻe fononga fakataha ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi ha saliote ki he Moʻunga ko Komolá, ʻa ia naʻe maʻu ai ʻe Siosefa e ʻū lauʻi peletí. Koeʻuhí ko e fakatanga ʻi Niu ʻIoké, naʻe hiki leva ʻa Siosefa mo ʻEma ki Hāmoni, Penisilivēnia, ʻa ia naʻá na iku fakatau ai ha kelekele mei he mātuʻa ʻa ʻEmá. Naʻe kamata ʻi Hāmoni, hono liliu ʻe he Palōfita e ʻū lauʻi peletí. Naʻe hoko ʻa ʻEma ʻi ha taimi, ko ha taha tohi lolotonga e liliu ʻa Siosefá. Naʻe aʻu mai ki he taimi ko ʻení, kuo fekauʻi ʻa Siosefa ʻoku ʻikai totonu ke ne fakahaaʻi e ʻū lauʻi peletí ki ha taha, ʻo aʻu pē kia ʻEma. Neongo naʻe mamata ʻa ʻEma ki he hili e ʻū lauʻi peletí ʻi he funga tēpilé ʻo ʻufiʻufi ʻaki ha tupenu līneni, naʻe teʻeki ai pē ke ne toʻo hake e konga tupenú ke sio kiate kinautolu.

  2. Naʻe aʻusia ʻe ʻEma ha ngaahi meʻa fakamamahi, loto mamahi, mo e fakatanga.

    Lolotonga ʻena nofo ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻEma ki ha foha naʻe fakahingoa ko ʻAlavini ʻa ia naʻe ʻikai fuoloa ʻene moʻuí. Naʻe puke lahi ʻaupito ʻa ʻEma, pea naʻe manavasiʻi ʻa Siosefa he ʻikai te ne moʻui. ʻI heʻene saí, naʻá ne fanongo ki he ongoongo fakamamahi ʻo hono fakamoleki ʻe he kaungāmeʻa ʻo Siosefa ko Māteni Hālisí ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116. Neongo naʻe pelepelengesi ʻene tuʻunga moʻui leleí, ka naʻe fakanonga ʻe ʻEma hono husepāniti loto-mamahí, ʻa ia naʻe mole mei ai e mālohi ke liliu leá. Naʻá na tatali fakataha, ki he finangalo ʻo e ʻEikí ki hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peletí. Naʻe pau ai ke ne mavahe mei hono ʻapí kimui ange ʻi Hāmoní koeʻuhí ko e ngaahi fakamanamana mei he kakai angakoví.

  3. ʻI he ʻaho naʻe papitaiso ai ʻa ʻEmá, naʻe puke pōpula ai ʻa Siosefa.

    ʻI Sune ʻo e 1830, naʻe langa ʻe Siosefa mo ha kiʻi kakai toko siʻi ha tānakiʻanga vai ʻi ha veʻe vaitafe ofi ki Kolesivili ʻi Niu ʻIoke, ke faʻu ha vai kaukau naʻe loloto feʻunga ke fakahoko ai e papitaisó. Ka neongo ia, naʻe holoki ʻe ha kau fakatanga e tānakiʻanga vaí kimuʻa pea lava ke fakahoko ha papitaisó. ʻI he ʻaho hono hokó, ne toe langa hake ʻe he Kāingalotú ʻa e tānakiʻanga vaí pea fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e kakai ʻe toko 13, kau ai ʻa ʻEma Sāmita. ʻI he pō ko iá, kimuʻa pē pea fakahoko e hilifakinimá, naʻe puke pōpula ʻa Siosefa ʻi he ngaahi tukuakiʻi ʻo ʻene “hoko ko ha taha fakamoveuveú” (History of the Church, 1:88). Naʻe fakamaauʻi ia pea hao, ka naʻe hili pē ʻa e hopó naʻe toe puke pōpula ia ʻe ha ʻōfisa polisi mei ha vahefonua kaungāʻapi. Naʻe toe tukuange ia. Koeʻuhí ko e hokohoko ʻa e fakafepaki ki heʻenau ngāue fakafaifekaú, ne pau ke toloi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fakataha ki he hilifakinimá. Naʻe ʻikai fakamaʻu ʻa ʻEma ko ha mēmipa ʻo e Siasí mo foaki kiate ia e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kae ʻoua kuo aʻu ki he konga kimuʻa ʻo ʻAokosí. ʻI he konga kimui ʻo Suné, ʻi he vahaʻataimi hono papitaisó mo e hilifakinimá, ne maʻu ai ʻe Siosefa ha fakahā ne fakahangatonu kia ʻEma, ʻa ia ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25.

  • Ko e hā ʻokú ke mahuʻingaʻia ai fekauʻaki mo ʻEma Sāmita ʻi hoʻo ako kau ki ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi aʻusiá?

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:1–3, ʻo fekumi ki he ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ne ala hoko ko e fakafiemālie kia ʻEmá. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau lipooti ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú mo fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku nau pehē ai naʻe fakafiemālie e ngaahi lea pe kupuʻi lea ko iá kiate iá.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻi hono ʻiloʻi ko ha foha pe ʻofefine koe ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá?

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia ʻEma kapau te ne faivelenga pea “ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻá”?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻá”? ʻE lava fēfē ke maluʻi ha taha ʻi he ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻá?

Tohoakiʻi e tokanga ʻa e kau akó ki he kupuʻi lea ko e “fefine kuo fili” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:3. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai e Fineʻofá ʻi he 1842 (hili ia ha taʻu ʻe hongofulu nai mei hono ʻomi e fakahā ko ʻení), naʻe ui ʻa ʻEma Sāmita ke hoko ko e fuofua palesiteni ʻo e houalotú. ʻI he meʻa ko iá, naʻe lau ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā naʻe ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25. Naʻá ne fakamatala leva naʻe “fili” ʻa ʻEma koeʻuhí he kuo “fili ia ki ha ngāue pau … pea naʻe fakahoko leva ʻa e fakahaá ʻi hono fili [ia] ki he kau Palesitenisī ʻo e Fineʻofá, ʻa ia naʻe fakanofo ia kimuʻa ke fakamatala ʻa e Folofolá” (ʻi he History of the Church, 4:552–53).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:4–16

ʻOku maʻu ʻe ʻEma Sāmita ʻa e faleʻi fekauʻaki mo hono ngaahi fatongia fakafāmilí mo e Siasí

Tohi ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ia ʻi heʻenau pepa ki he akó pe tohinoa ako folofolá

Faleʻí

Uiuiʻí

Talaʻofá

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:4–16 pea fekumi ki he ngaahi kupuʻi lea pe fakakaukau ʻoku fekauʻaki mo e faʻahinga ʻe tolu ʻoku hiki he palakipoé. (Te nau lava ʻo fakahoko fakafoʻituitui ʻeni pe mo ha hoa.) Kole ange ke nau hiki e meʻa ʻoku nau ʻiló ʻi he kalasi tonú. (Hangē ko ʻení, ʻi he veesi faá, ko e fakahinohino ʻa e ʻEikí kia ʻEma ke “ʻoua te ke lāungá” ʻe lava ke fakafaʻahinga ia ko ha faleʻi koeʻuhí naʻe teʻeki ke ne mamata ki he ʻū peletí .) Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, vahe ki he kau akó ke nau aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha ngaahi kulupu iiki. Te ke lava ʻo hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé pe ʻi he ngaahi laʻi pepa tufa ki he kulupu takitaha. Mahalo te ke fie vahe ha taki fealēleaʻaki ʻi he kulupu takitaha ke nau fai e ngaahi fehuʻí mo poupouʻi ke kau ʻa e tokotaha ako takitaha.

  • Ko e fē ʻi he ngaahi kupuʻi lea pe fakakaukau naʻá ke ʻiloʻí ʻoku fakahā ai naʻe ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e ʻEikí ʻia ʻEma Sāmitá? Fakamatalaʻi ange e founga ʻoku hoko ai e kupuʻi lea pe fakakaukau takitaha ko ha fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻEikí.

  • ʻOku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:16 ʻa e fakahā ʻa e ʻEikí naʻá Ne fakataumuʻa ʻa e faleʻi mo e ngaahi talaʻofa ʻi he vahe ko ʻení ke toe ʻaonga pē kiate kitautolu. Ko e hā ha ngaahi lēsoni ʻe niʻihi ʻokú ke ako mei he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí kia ʻEmá? (ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, tohiʻi hifo kinautolu.)

Hili hono aleaʻi ʻe he ngaahi kulupú ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení, kole ange ke nau lipooti ki he kalasí e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau ʻilo ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:4–16. ʻE ala kau ʻi heʻenau ngaahi talí ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni (neongo te nau ala fakalea kehekehe kinautolu):

ʻOku totonu ke tau tuku ki he tafaʻakí ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea fekumi ki he meʻa ʻa ia ʻoku taʻengatá.

ʻI heʻetau hū ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he hiva ʻoku māʻoniʻoní, te Ne tāpuakiʻi kitautolu.

Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻi he pīkitai ki he ngaahi fuakava kuo tau fai mo e ʻOtuá.

Kapau te tau tauhi maʻu ai pē ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, te tau maʻu ai ha kalauni ʻo e māʻoniʻoní.

ʻI hono lipooti ʻe he kau akó e ngaahi moʻoni ko ia ne nau ʻiló, aleaʻi ʻenau ngaahi talí mo e kalasí. Muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi hoʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne nau maʻú mo vahevahe ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi sīpinga. Mahalo ʻe tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi mo e fakahinohino ʻi laló ʻi hoʻo tataki ʻa e fealēleaʻaki ko ʻení.

ʻOku totonu ke tau tuku ki he tafaʻakí ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea fekumi ki he meʻa ʻa ia ʻoku taʻengatá (vakai, T&F 25:10).

  • ʻOkú ke pehē naʻe mei ʻaonga fēfē ʻa e faleʻi ko ia kia ʻEma ke fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻengata ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, tautautefito ʻi heʻene hoko ko e uaifi ʻo Siosefa Sāmitá? (ʻE ala tokoni ke fakamatalaʻi ange naʻe tupu hake ʻa ʻEma Heili ʻi ha ʻapi tuʻumālie ka, ʻi he hili e malí, naʻá ne faʻa moʻui ʻi he ngaahi tuʻunga masiva ʻaupito.)

  • ʻOku ʻaonga fēfē e faleʻi ko ia ke fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní kiate kitautolu he ʻahó ni?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻoku faʻa fakamuʻomuʻa ʻe he kakaí ʻi he ʻOtuá?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto pe ʻoku nau fakamuʻomuʻa ha ngaahi meʻa fakamāmani ʻi he ʻOtuá.

ʻI heʻetau hū ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he hiva ʻoku māʻoniʻoní, te Ne tāpuakiʻi kitautolu (vakai, T&F 25:12).

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ha meʻa ʻe taha ʻoku fiefia ai ʻa e ʻEikí? Ko e hā ʻokú Ne folofola fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he “hiva ʻa e kau māʻoniʻoní”?

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu tupu mei he hū ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he hiva leleí?

Fakakaukau ki hono fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ke fanongo ai ki he hiva taau mo feʻungá. Poupouʻi kinautolu ke nau vakai ki he ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻi heʻenau aʻusia e taumuʻa ko ʻení.

Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻi heʻetau pīkitai ki he ngaahi fuakava kuo tau fai mo e ʻOtuá (vakai, T&F 25:13).

Te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “pīkitai ki he ngaahi fuakavá,” ke muimui ofi pe pīkitai ki he ngaahi palōmesi kuo tau fai mo e ʻOtuá.

Fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻa ia kuó ne tauhi faivelenga ki heʻene ngaahi fuakavá, neongo e ngaahi taimi faingataʻá.

  • Kuo hoko fēfē ʻa e faivelenga ko iá ko ha tāpuaki kiate ia?

  • Ko e fē ha taimi kuo tāpuekina ai koe koeʻuhí kuó ke tauhi faivelenga ki he ngaahi fuakava kuó ke fakahokó?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga te nau ala hiki hake ai honau lotó mo tauhi moʻoni ki heʻenau ngaahi fuakavá.

Kapau te tau tauhi maʻu ai pē ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, te tau maʻu ha kalauni ʻo e māʻoniʻoní (vakai, T&F 25:15).

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “te ke maʻu ha kalauni ʻo e māʻoniʻoní” ki hono maʻu ʻa e hakeakiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé (vakai foki, T&F 29:13).

  • ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e talaʻofa ko ʻení ki ha taha kuó ne aʻusia pe lolotonga aʻusia ha ngaahi taimi faingataʻa?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke talangofua maʻu ai pē pea ʻikai fakataimi peé?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke nau fakalakalaka maʻu ai pē ʻi he talangofuá. Mahalo te ke fie kole ange ke nau hiki ʻenau fakakaukaú ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.

Hili hoʻomou aleaʻi mo e kalasí e ngaahi moʻoni ko ʻeni mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25, fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu pea hiki hifo ʻa e meʻa ʻoku nau ongoʻi ʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke nau faí ʻo fakatefito ʻi he meʻa ne nau ako ʻi he kalasí he ʻaho ní. Poupouʻi ke nau ngāueʻi e ngaahi ongo ko ʻení.