Seminelí
Lēsoni 25: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23–41


Lēsoni 25

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23–41

Talateú

Ke lava ʻo fakapapauʻi kia E. B. Kalanitini ʻa e totongi ki hono paaki e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakamoʻoni hingoa ʻa Māteni Hālisi ʻi ha aleapau ʻo e mōkesi ʻo ʻene fāmá ʻi ʻAokosi 1829. ʻI he fakahā ko ia naʻe maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19, naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻEikí kia Māteni ke ne vahevahe loto-fiemālie ʻene koloá ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, T&F 19:26). Ne faifai pea fakatau atu ʻe Māteni ha ʻeka ʻe 151 ʻo ʻene fāmá ke totongi ʻaki ʻa e ngaahi fakamole ʻo e pākí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23-24

ʻOku fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻuí ʻokú Ne fai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí

Hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa he kalasí: Ko e fē ha taimi naʻe pau ai ke ke fai ha meʻa naʻá ke ʻiloʻi naʻe totonu, ka naʻá ke taʻepauʻia pe tailiili fekauʻaki mo hono olá?

Kamata e kalasí ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke nau tali e fehuʻi ko ʻení. (Fakamanatu ange kiate kinautolu ʻoku fuʻu toputapu pe fakatāutaha ha ngaahi aʻusia ke nau vahevahe.)

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke nau vahevahe aí, ʻeke ki he kalasí e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Kapau naʻá ke fehangahangai mo hono fai ha meʻa naʻe totonu, ka naʻá ke taʻepauʻia pe ʻe fēfē hono olá, ko e hā te ne tokoni koe ke maʻu ʻa e tui ke muimui ai neongo naʻe faingataʻa?

  • ʻE liliu nai hoʻo talí ʻo makatuʻunga ʻi he tokotaha naʻá ne kole atu ke ke fai e meʻa ʻoku faingataʻá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Ke fakamanatu ki he kau akó ʻa e fakamatala fakahisitōlia ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19, lau leʻolahi ʻa e talateu ʻo e lēsoní. Fakaafeʻi leva ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e talateu ki he vahe Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:26, ʻo kumi e tokotaha naʻá ne fekau ʻa Māteni Hālisi ke mōkesi ʻene fāmá.

  • Kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo Mātení, ʻe ala tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻilo naʻe haʻu e fekau ko ʻení mei he ʻOtuá?

Fakamatalaʻi ange naʻe faingataʻa kia Māteni e fili ko ia ke foaki ʻene koloá ke fakapaʻanga hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 of Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 86, 88). Naʻe tali ʻa e ʻEikí ki he hohaʻa ʻa Mātení ʻaki hono fakahā ha ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ke ne fai mo ha ngaahi meʻa ne fie maʻu ke ne ʻiloʻi. Tā ha ʻotu ʻe ua ʻi he palakipoé pea fakahingoa kinaua ko e Ke Fai mo e Ke ʻIloʻi. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23–24. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fai mo ʻiloʻi ʻe Mātení. ʻI hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau maʻú, hiki ʻenau talí ʻi he kōlomu ʻoku tonú ʻi he palakipoé. ʻOku totonu ke hangē ʻa e ngaahi lisí ko ʻení:

Ke Fai

Ke ʻIloʻi

Ako kau kia Sīsū Kalaisi

Fakafanongo ki he ngaahi lea ʻa Sīsū Kalaisí

ʻAʻeva ʻi he angamalū ʻo e Laumālié

Naʻe ʻomi ʻa e fakahā ko ʻení meia Sīsū Kalaisi

Naʻe talangofua ʻa Sīsū Kalaisi ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní

Fakamahinoʻi ange ʻa e ngaahi lea ako, fakafanongo, mo e ʻaʻeva ʻi he kōlomu “Ke Faí”.

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke ako kia Kalaisi, fakafanongo ki Heʻene ngaahi folofolá, pea ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo Hono Laumālié? (ʻE ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e angamaluú ki he talangofua.)

  • ʻOkú ke pehē naʻe mei tokoni fēfē hono fai ʻo e ngaahi meʻá ni ke fai ʻe Māteni e fili faingataʻa ke mōkesi ʻa ʻene fāmá ke fakapaʻanga hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23, ʻo fekumi ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Māteni Hālisí.

  • Ko e hā e moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi ʻe lava foki ke tau fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí? (ʻI hono ʻilo ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, hiki ia ʻi he palakipoé: Kapau te tau ako kia Kalaisi, fakafanongo ki Heʻene ngaahi leá, pea ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo Hono Laumālié, te tau maʻu leva ʻa e melinó.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto pe kuo maʻu ʻe kinautolu pe ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e mālohi ke fai ha ngaahi fili faingataʻa koeʻuhí naʻe foaki ange ʻe he Laumālié ha ongoʻi nonga kiate kinautolu. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe ʻenau aʻusiá mo e kalasí:

  • ʻE tokoni fēfē nai hono ongoʻi ʻo e melinó ke ke fai ʻa e ngaahi fili totonú, neongo naʻá ke hohaʻa pe tailiili fekauʻaki mo e olá? (Kimuʻa pea tali ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange “ʻoku lava ke ʻuhinga ʻa e melinó ʻi hono ngāue ʻaki ʻi he folofolá ki he tauʻatāina mei he taú mo e moveuveú pe ko e fiemālie mo e nonga ʻa e lotó tupu mei he Laumālie ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki heʻene Kau Māʻoniʻoni tui faivelengá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Melinó,” scriptures.lds.org).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:25–35

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Māteni Hālisi ke fakatau ʻene koloá ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Talaange ki he kau akó naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí mo ha ngaahi fekau mo e faleʻi kehe kia Māteni Hālisi. Vahevahe tautau tokoua e kau akó. Kole ki he hoa takitaha ke na fekumi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:25–35, ʻo kumi e ngaahi fekau mo e faleʻi naʻe fai kia Mātení. (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau kumi pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea “ʻoku ou fekau” mo e “ʻoua naʻá ke.”)

  • Ko e hā e ngaahi fekau mo e faleʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisí?

Fakamahinoʻi ange naʻe tokanga ʻa e ʻEikí kia Māteni Hālisi pea ʻoange kiate ia ʻa e ngaahi fekau pau ki hono ngaahi tūkunga fakafoʻituituí. Oku ʻikai ke tau maʻu ha fakamatala feʻunga ke mahino kiate kitautolu e ʻuhinga naʻe fai ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fekau kia Māteni Hālisí. Ka neongo ia, naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí e meʻa ʻe hoko kapau naʻe taʻetokanga ʻa Māteni ki he ngaahi fekau ko iá.

  • Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:33, ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻe hoko kapau ʻe “taʻetokanga” ʻa Māteni ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e taʻetokanga ʻi he potufolofola ko ʻení ke tukunoaʻi ha meʻa koeʻuhí ʻoku ngali taʻe mahuʻinga pe siʻisiʻi hono mahuʻingá.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he niʻihi ʻo e ngaahi fekau kuo nau maʻu mei he ʻEikí. Poupouʻi kinautolu ke fakakau ʻa e ngaahi fekau mo e faleʻi kuo nau maʻu fakafoʻituituí ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí.

  • ʻOku fakamoʻoniʻi fēfē ʻe he ngaahi fekau mo e faleʻi ʻoku tau maʻú ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha taimi ne nau aʻusia ai pe ko ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e mamahí koeʻuhí naʻa nau taʻetokanga ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e faleʻi ko ʻeni ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Russell M. Nelson

“[Te ke] fetaulaki mo ha kakai ʻoku nau filifili pē ʻa e fekau ke nau tauhí pea nau liʻaki leva e toenga ʻoku nau fili ke maumauʻí. ʻOku ou ui ʻeni ko e talangofua filifilí. He ʻikai ola lelei e faʻahinga filifili ia ko ʻení. ʻE iku ia ki he mamahí. ʻOku tau tauhi e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá heʻetau teuteu atu ke feʻiloaki mo Iá” (Fehangahangai mo e Kahaʻú ʻi he Tui,”Ensign pe Liahona, Mē 2011, 34-35).

  • ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e “talangofua filifili” naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Nalesoní ko ha fakamoʻoni ʻoku taʻetokanga ha taha ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí?

Fakapapauʻi ki he kau akó ʻoku ʻafioʻi kitautolu takitaha ʻe he ʻEikí, ʻo hangē pē ko ʻEne ʻafioʻi ʻa Māteni Hālisí. Pea hangē pē ko ia naʻá Ne ʻoange ʻa e ngaahi fekau mo e faleʻi kia Māteni kiate iá, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí e ngaahi fekaú mo e faleʻí ke tokoniʻi kitautolu. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ʻoku nau faʻa taʻetokanga, pe tukunoaʻi, ha taha ʻo e ngaahi fekau kuo foaki kiate kinautolu ʻe he ʻEikí pea kapau ʻoku ʻi ai ha fekau makehe te nau lava ʻo talangofua ki ai ʻi he līʻoa lahi ange.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:36–41

ʻOku faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Māteni Hālisi ʻo kau ki heʻene ngāué

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau hangē pē ko Māteni Hālisí, kuo pau ke tau fili kotoa pē pe te tau fakavaivai pe ʻikai hotau lotó ki he finangalo ʻo e Tamaí, neongo ʻoku faingataʻa ʻa e meʻa ʻokú Ne kole maí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e konga ʻuluaki ʻo e fakamatala ko ʻení naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní.

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Naʻe teuteu ʻa Hōsea [Kāsia], naʻe fāʻeleʻi ʻi he masiva kae tanumaki ʻi he tuí, ki ha uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau. Ne u ʻi ai he ʻaho naʻe maʻu ai hono fakaongoongoleleiʻí. Naʻe hā ai ʻa e lea ko ʻení: ‘ʻE ngāue ʻa Misa Kāsia ʻi he feilaulau lahi ki hono fāmilí, he ko ia ʻoku tokoni lahi taha ki he fāmilí. ʻOkú ne maʻu ha koloa pē ʻe taha—ko ha sitapa ne tātānaki naʻá ne mataʻikoloa ʻaki—ʻa ia ʻokú ne loto fiemālie ke fakatau atu, ʻo ka fie maʻu, ke tokoniʻi fakapaʻanga ʻene ngāue fakafaifekaú.’

“Naʻe fakafanongo tokanga ʻa Palesiteni [Sipenisā W.] Kimipolo ʻi hono lau ʻa e lea ko ʻení kiate iá, pea naʻá ne tali mai: ‘Tuku ke ne fakatau atu ʻene sitapa ne tātānakí. ʻE hoko ʻa e feilaulau peheé ko ha tāpuaki kiate ia’” (“Profiles of Faith,” Ensign, Nov. 1978, 56).

  • ʻE lava fēfē ke faingofua ange ha ngaahi fili faingataʻa hangē ko e fili ʻa Hōseá kapau kuo tau ʻosi aʻusia ʻa e melino ʻoku maʻu mei he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:36–41, pea kumi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe mei lava ke tokoni ke fakaʻaiʻai ʻa Māteni Hālisi ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Kole kiate kinautolu ke lipooti e meʻa ne nau maʻú. Tokoniʻi e kau akó ke ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:38: Kapau te tau fai e finangalo ʻo e ʻEikí, te Ne foaki mai ha ngaahi tāpuaki kiate kitautolu ʻa ia ʻoku mahuʻinga lahi hake ʻi he ngaahi koloa ʻo e māmaní. Te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:38.

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo e ngaahi moʻoni kehe kuó ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení?

Lau ʻa e fakaʻosinga ʻo e fakamatala naʻe fai ʻe Palesiteni Monisoní, pea kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki he founga naʻe tāpuakiʻi ai ʻa Hōsea ʻi hono fakatau atu ʻene sitapa ne tātānakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Naʻe malimali leva e palōfita angaʻofá ni mo pehē, ‘ʻOku tau maʻu he māhina takitaha ʻi he hetikuota ʻo e Siasí ha ngaahi tohi ʻe lauiafe mei he ngaahi tapa kotoa pē ʻo e māmaní. Fakapapauʻi ʻoku tau tauhi ʻa e ngaahi sitapa ko ʻení pea ʻoange kinautolu kia Hōsea ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú. Te ne maʻu, taʻe totongi, ʻa e sitapa lelei taha ʻi ha talavou ʻi Mekisikou’” (“Profiles of Faith,”56).

Naʻe talangofua ʻa Māteni Hālisi ki he fekau ko ia ke vahevahe ʻene koloá ke fakapaʻanga ʻa hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻaki hono mōkesi pea iku fakatau ha ʻeka ʻe 151 ʻo ʻene fāmá. Koeʻuhí ko e fili ʻa Mātení, kuo tāpuekina pea ʻe hokohoko atu ke tāpuekina ha moʻui ʻe laui miliona.

Ke fakaʻosi e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke talangofua lelei ange ai honau lotó ki he finangalo ʻo e Tamaí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19. Naʻe fakapaʻanga ʻe Māteni Hālisi hono fuofua paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tokoni mahuʻinga ʻa Māteni Hālisi ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻI he ʻi ai ʻeku tokanga makehe kia Māteni Hālisí, kuó u loto-mamahi ʻi he founga ʻoku manatua ai ia ʻe he kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí. ʻOku totonu ke manatua lelei ange ia ʻi ha tangata pē naʻá ne maʻu taʻe māʻoniʻoni pea fakamoleki ʻa e ʻuluaki peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná …

“Ko e taha ʻo e ngaahi tokoni mahuʻinga taha ʻa Māteni Hālisi ki he Siasí, ʻa ia ʻoku totonu ke fakaʻapaʻapaʻi ai ia ʻi he taimi kotoa pē, ko ʻene fakapaʻanga ʻa e pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI ʻAokosi ʻo e 1829 naʻá ne mōkesi hono ʻapí mo e fāmá kia ʻIkipeti B. Kalanitini ke maluʻi ʻa e totongi ʻi he aleapau ʻo e mīsini pākí. Hili ha māhina ʻe fitu, naʻe kakato hono paaki e fuofua tatau ʻe 5,000 ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kimui ange ai, ʻi he taimi ke totongi ai e mōkesí, ne fakatau atu e ʻapí mo konga e fāmá ki ha $3,000. ʻI he founga ko ʻení, naʻe talangofua ai ʻa Māteni Hālisi ki he fakahā ʻa e ʻEikí:

“‘Ke ʻoua naʻá ke mānumanu ki hoʻo koloa ʻaʻaú, kae foaki loto-fiemālie ia ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná …

“‘Totongi ʻa e moʻua kuó ke alea ki ai mo e tangata fai pākí. Vete ange koe mei he pōpulá’ (T&F 19:26, 35)” (“The Witness: Martin Harris,” Ensign, Mē 1999, 36).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19. Naʻe fakahoko ʻe Māteni Hālisi hono fatongia ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí “ʻi he fuʻu fakamole fakatāutaha lahi”

“Ne ʻikai ha taha ʻi he kau fuofua nofo ʻi Palemailá, tuku kehe pē ʻa e fāmili Sāmitá, ne ʻfakafisingaʻi lahi fau’ pea kātekina ʻa e ‘ngaahi lau taʻeʻofa lahi’ mei he kaungāʻapi ofí ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻe Mātení. Tuku ke manatuʻi ne ʻikai ha toe tokotaha tui ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí naʻá ne fai ha tokoni fakapaʻanga lahi ange ʻia Māteni ki hono ʻomi o e Tohi ʻa Molomoná. Ka ne taʻe ʻoua ʻa ʻene loto fiemālie ke feau e fie maʻu fakapaʻanga ʻa e tangata faipākí, naʻe mei toloi hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha vahaʻataimi taʻe ʻiloa. … ʻOku faʻa ngalo ʻa e tokoni fakapaʻanga mahuʻinga naʻe fai ʻe Māteni Hālisí mo e faingataʻaʻia fakatāutaha ʻa e tanatá ni ʻi he lahi fau ʻo e hisitōliá. Naʻe fokotuʻu ʻa Māteni ke ne tokoniʻi ha palōfita ʻa e ʻOtuá ke maluʻi ʻa e fuofua pulusi ʻo e ongoongolelei kuo Fakafoki maí, pea naʻá ne fakahoko ʻa e fatongia mahuʻinga ko iá ʻi he fuʻu fakamole fakatāutaha lahi” (Susan Easton Black mo Larry C. Porter, “For the Sum of Three Thousand Dollars,” Journal of Book of Mormon Studies,vol. 14, fika 2 [2005], 11).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:33 ʻOua ʻe taʻetokanga ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī:

ʻĪmisi
Palesiteni Harold B. Lee

“ʻOku malu ʻa e Siasí ʻi hono tauhi ʻe he kāingalotú e ngaahi fekaú. … ʻI heʻenau tauhi e ngaahi fekaú, ʻe hoko mai e ngaahi tāpuakí” (Stephen W. Gibson, “Presidency Meets the Press,” Church News, July 15, 1972, 3).

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi A. Kalasoni ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce A. Carlson

“ʻOku tau faʻa fili ke talangataʻa ki he fekaú koeʻuhí: (1) kuo tau ʻosi pehē ʻoku ʻikai ha kaunga ʻa e fekaú kiate kitautolu; (2) ʻoku ʻikai ke tau tui ʻoku mahuʻinga ʻa e fekaú; pe (3) ʻoku tau ʻilo pau ʻoku fuʻu faingataʻa ke talangofua ki he fekaú” (“Ko e Taimi ʻOku Fekau Mai Ai e ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 38).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:34. “Foaki ha konga ʻo hoʻo koloá”

Naʻe tauhi faivelenga ʻa Māteni Hālisi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19 pea naʻá ne foaki loto-fiemālie ʻa ʻene koloá ke fakapaʻanga hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe maʻu ʻe Māteni Hālisi ha faama kelekele lelei ne fakafuofua ki ha ʻeka ʻe 231. Naʻá ne ʻosi foaki ha ʻeka ʻe 80 ki hono uaifi ko Lusi Hālisí, ʻo toe pē ha ʻeka nai ʻe 151 ke ne puleʻi. ʻI ʻAokosi ʻo e 1829 ne mōkesi ʻe Māteni ha ʻeka ʻe 151 ko iá ki he tangata fai paaki ko ʻIkipeti B. Kalanitiní ko e totongi e fakamole $3,000 ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi naʻe fakamoʻoni hingoa ai ʻa e mōkesí, naʻe pehē ʻe E. B. Kalanitini naʻe totongi kakato ia pea naʻá ne kamata ngāue leva ki hono paaki e tohí.

Fakatatau ki he ngaahi fie maʻu ʻo e mōkesi māhina ʻe 18, naʻe ʻikai fie maʻu ke fai maʻu pē ʻe Māteni Hālisi ha totongi pea naʻá ne kei lava pē ke nofo ʻi he kelekelé. Naʻá ne kei maʻu foki ʻa e fili ke fakatau atu ʻa e kelekelé ʻi ha faʻahinga taimi pē pea fakaʻaongaʻi ʻa e tupú ke totongi hono moʻua $3,000 kia E. B. Kalanitiní. Naʻe maʻu ʻe E. B. Kalanitini e totonu ke fakatau atu e koloá pe foaki ʻa e mōkesí ki ha taha kehe ʻi ha faʻahinga taimi pē lolotonga e vahaʻataimi ʻo e mōkesí. Naʻe fakatau ʻe E. B. Kalanitini ʻa e mōkesí ʻi ʻOkatopa ʻo e 1830 kia Tōmasi Lousa, ʻa ia naʻá ne fakatau atu kimui ai ʻa e kelekelé kia Tōmasi Leiki. Koeʻuhí naʻe malava ʻa E. B. Kalanitini ke fakatau atu e mōkesí ʻi ha faʻahinga taimi pē, naʻe malu ʻene aleapaú mei he momeniti ko ia ne fakamoʻoni hingoa ai ki he tohi mōkesí. Ko ia ai, naʻe totongi ʻe he mōkesi ʻa Māteni Hālisí ʻa e fakamole ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he kamataʻanga ʻo e ngāue ki hono pulusí. (Vakai, Documents, Voliume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 of Documents series of The Joseph Smith Papers [2012], 86–89.)