Seminelí
Lēsoni 14: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5


Lēsoni 14

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5

Talateú

Neongo ne fakamoleki ʻe Māteni Hālisi e ngaahi peesi ʻe 116 ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1828, naʻá ne kei maʻu pē ha holi ke tokoni ʻi hono ʻomi o e Tohi ʻa Molomoná. ʻI Māʻasi 1829, naʻe fononga ʻa Māteni mei hono ʻapi ʻi Niu ʻIoké ke ʻaʻahi kia Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻe kole ai ʻe Māteni ki ha fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. Ne kole ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻEikí pea maʻu ʻa e fakahā ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 5. Ne fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení, ʻe ui ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ke nau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea fakahā kia Māteni ʻa e meʻa kuo pau ke ne fai ke feʻunga ke hoko ko ha taha ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻení.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:1–22

ʻE ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi leá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea ʻe fakamoʻoni ha kau fakamoʻoni

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fai ha tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke fanongo kau ki ai ka ʻokú ke loto ke sio tonu ai? Ko e hā ʻokú ke fie sio ai ki aí?

Hili ha tali ha niʻihi ʻo e kau akó, fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:1, pea fekumi ki he meʻa ne loto ʻa Māteni Hālisi ke ne sio tonu ki aí. Hili hono ʻilo ʻe he kau akó e meʻa ne fie sio ki ai ʻa Mātení, mahalo te ke fehuʻi ange pe ʻoku nau fie sio ki he ʻū lauʻi peleti koulá. Kole ki ha toko taha pe ua ʻo e kau akó ke fakamatalaʻi ʻenau talí.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ne feinga ai ʻa Māteni ke maʻu mo ha toe fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí, fakamatalaʻi ange ne palani ʻa Māteni ʻi Māʻasi 1829 ke fononga mei hono ʻapi ʻi Niu ʻIoké ke ʻaʻahi kia Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. Ka naʻe loto mamahi ʻa hono uaifi ko Lusi Hālisí koeʻuhí ko e taimi mo e paʻanga naʻe fakaʻaongaʻi ʻe hono husepānití ki hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne toe ʻita foki ʻia Siosefa Sāmita ʻi he ʻikai ke ne tali ʻa ʻene ngaahi kole kimuʻa ke sio ki he ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne lāungaʻi fakalao ʻa Siosefa pea fakatahaʻi ha niʻihi ʻo e kakai naʻe loto fiemālie ke fakamoʻoni naʻá ne loi fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa e ʻū lauʻi peletí. Makehe mei he fakamanamana ʻo e fakaʻilo ʻo Siosefá, ne fakatokanga e kakaí ni kia Māteni kapau he ʻikai ke ne kau mo kinautolu ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo e loi mo e kākā ʻa Siosefa Sāmitá, ʻe kaungā hia ʻa Māteni pea ʻe ʻave mo ia ki pilīsone. Ne teʻeki mamata ʻa Māteni ia he taimi ko ʻení ki he ʻū lauʻi peleti koulá neongo naʻá ne hoko ko ha tokotaha tohi maʻa Siosefa. Hili haʻanau fononga ki he ʻapi ʻo Siosefá, naʻe fakahaaʻi ʻe Māteni ʻa ʻene fakaʻamu ke maʻu ha toe fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá. Mahalo naʻá ne pehē kapau ʻe lava ke sio tonu ʻi he ʻū lauʻi peletí, te ne mateuteu ke fakamoʻoni ʻi he fakamaauʻangá ʻoku nau ʻi ai pea fakaʻatā hono hingoa mo Siosefá mei he kākaá. Hili e fanongo ʻa Siosefa ki he kole ʻa Māteni ke sio ki he ʻū lauʻi peletí, naʻá ne fehuʻi ki he ʻEikí pea maʻu ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:2–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he founga naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke tali ʻaki ʻa e kole ʻa Māteni Hālisí.

  • Ko e hā e founga ne folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa ke tali ʻaki kia Mātení?

  • Ko e hā naʻe ʻikai lava ai ʻe Siosefa Sāmita ʻo fakahā kia Māteni Hālisi e ʻū lauʻi peletí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ʻuhinga ne ʻikai fakangofua ai ʻe he ʻEikí ke fakahaaʻi e ʻū lauʻi peleti koulá ki he māmaní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

“Ko e taimi lahi ko e fanongo pē ʻa e [kakaí] … ki he talanoa ʻo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku nau fehuʻi pe ʻoku tauhi ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha musiume ʻe lava ke mamataʻi ai kinautolu. Ko e niʻihi ʻo kinautolu kuo nau ako fakasaienisí, pea ʻoku nau [fokotuʻu] mai kapau ʻe lava e kau poto fakaʻatamaí ʻo sio pea siviʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí pea ako ke lau kinautolu, te nau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e moʻoni ʻa Siosefa Sāmitá, pea ʻe toki ului ʻa e māmaní kotoa” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:40).

Vahe e kalasí ke nau tauhoa. Fakaafeʻi e hoa takitaha ke nau taufetongi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:5–10, pea fekumi ki he ʻuhinga ne folofola ai ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke ʻoua naʻa fakaʻaliʻali ʻa e ʻū lauʻi peletí ki he māmaní.

  • Ko e hā e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻa fakaʻaliʻali ʻe Siosefa Sāmita e ʻū lauʻi peletí ki he māmaní? (Kapau naʻe ʻikai ke tui e kakaí ki he folofola ʻa e ʻEikí ne fakahā mai ʻia Siosefa Sāmitá, he ʻikai pē ke nau tui kapau naʻa nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí [vakai, T&F 5:7]; naʻe taʻofi ʻe he ʻEikí e ʻū lauʻi peletí mei he māmaní koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto [vakai, T&F 5:9].)

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:10 fekauʻaki mo e uiuiʻi makehe ʻo Siosefa Sāmitá? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne ʻave ʻEne folofolá ki he māmaní. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:10.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:11. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí te Ne fai ke poupouʻi e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki he Tohi ʻa Molomoná. Hili hono lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau akó, hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE tuʻu ʻa e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:11–15 pea fekumi ki he meʻa ʻe fanongo, mamata mo fekauʻi e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ke nau faí. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • ʻOku tokoni fēfē ke ʻilo ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono ui ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmitá, ka naʻá ne ui ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu naʻa nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí mo fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻoku nau moʻoni?

Fakamatalaʻi ange makehe mei hono fakahinohinoʻi ʻa Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ke nau fakamoʻoní, ne ʻomi ʻe he ʻEikí ha toe founga ʻe lava ai ke tau ʻiloʻi ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:16–18 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi pe ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku tui ki he Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻa e ʻEikí te Ne ʻomi kiate kinautolu ʻoku tui ki Heʻene folofolá? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau tui ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, te Ne fakapapauʻi ʻa honau moʻoní ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié.)

Ke tokoni ki he kalasí ke nau ʻilo ʻa e founga te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku fakamatalaʻi ʻi ʻolungá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo pe ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi pē kuo tau maʻu ai ha fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
Palesiteni Ezra Taft Benson

“ʻOku fie maʻu ke tau takitaha maʻu haʻatau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻoku totonu ke tau vahevahe ʻetau fakamoʻoní, fakataha mo e Tohi ʻa Molomoná ki he niʻihi kehé koeʻuhí ke nau lava foki mo kinautolu ʻo ʻilo hono moʻoní ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (“The Book of Mormon and the Doctrine and Covenants,” Ensign, May 1987, 84).

ʻOange ki he kau akó ha ngaahi miniti siʻi ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá (1) ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pe (2) ko e hā te nau lava ʻo fai ke maʻu pe fakamālohia ai ʻenau fakamoʻoní ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe mo e kalasí e meʻa ne nau tohí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:21–22, ʻo fakafetongi ʻa e hingoa ʻo “Siosefá” ʻaki hono hingoá. Kole ki he tokotaha akó ke ne fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

  • ʻE lava fēfē ʻe ha taha ke fakaʻehiʻehi mei he tukulolo “ki he ngaahi fakalotoʻi ʻa e tangatá”?

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí ʻe maʻu e Siosefa Sāmita ʻo kapau te ne faivelenga—ʻo tatau ai pē kapau ʻe “tāmateʻi”? (Moʻui taʻengatá.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:23–35

ʻE lava ke ui ʻa Māteni Hālisi ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻo kapau te ne fakatomala

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ki he kau akó ha foʻi ʻuhila (pe tā ia he palakipoé). ʻEke ange pe ko e hā kuo pau ke tau fai ke ngāue e foʻi ʻuhilá. ʻAi e foʻi ʻuhila ki ha maama. Palaki e māmá peá ke fakamoʻui ia. Fakamatalaʻi ange, hangē ko ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi sitepu ki hono fakamoʻui ha foʻi ʻuhilá, ne ako ʻe Māteni Hālisi ʻoku ʻe ʻi ai ha ngaahi sitepu ki hono maʻu ʻo e fakamoʻoni naʻá ne fie maʻu mei he ʻEikí ki he ʻū lauʻi peletí.

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:23–24, pea kumi ʻa e talaʻofa ne ʻi ai hano makatuʻunga ne fai ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi ʻo fakaʻaongaʻi e ongo foʻi lea ko e kapau mo e pea ʻe. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki ʻa e meʻa okú ne maʻú ʻi he palakipoé. ʻE lava ke hiki ʻe he tokotaha akó ha meʻa hangē ko e “Kapau ʻe lotu ʻa Māteni Hālisi ʻi he loto fakatōkilaló, tuí, mo e loto fakamātoato, pea ʻe fakaʻatā leva ʻe he ʻEikí ke ne mamata ki he ʻū lauʻi peletí ʻo hangē ko ia naʻá ne fie maʻú.” Fakamahinoʻi ange ne foaki ange ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi ʻi he talaʻofa ko ʻení e faingamālie ke hoko ko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ke lotu ʻi he loto fakatōkilalo, tui mo e loto fakamātoató?

Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha foʻi moʻoni mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:24, kole ange ke nau toe fakalea ʻa e lea “ʻo kapau–pea ʻe” ʻi he palakipoé ʻi ha founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi kiate kitautolu kotoa. ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ha meʻa tatau mo e moʻoni ko ʻení: Kapau te tau lotu fakamātoato ʻi he loto fakatōkilalo mo tuí, pea ʻe lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi talí ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku founga fēfē hono teuteuʻi kitautolu ʻe he lotu ʻi he loto fakatōkilaló, tuí, mo e loto fakamātoató ke tau maʻu ʻa e ngaahi tali mei he ʻEikí?

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke fanongo pe fai ai ha lotu naʻá ke ongoʻi ne fai ʻi he loto fakatōkilalo, tui mo e loto fakamātoato? Ko e hā naʻá ne ʻai ke kehe ai e lotu ko ʻení mei he ngaahi lotu kehe kuó ke fanongo ki ai pe fakahokó?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:25–26. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he meʻa naʻe ʻamanaki mai e ʻEikí ke fai ʻe Māteni Hālisí hili ʻene hoko ko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:27–28, 32, pea fekumi ki ha toe faleʻi mo e fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi.

  • Ko e hā naʻe faleʻi mo fakatokanga ʻe he ʻEikí ke fai ʻe Māteni Hālisí?

  • Ko e hā naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe hoko kia Māteni Hālisi kapau he ʻikai ke ne fakavaivaiʻi ia mo “maʻu ha fakamoʻoni” (T&F 5:32) mei he ʻEikí?

  • Te tau lava fēfē ʻo fakatatau ʻa e faleʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:32 kiate kitautolu?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha ngaahi fakakaukau ne nau maʻu lolotonga e lēsoni ʻo e ʻaho ní. Te ke ala poupouʻi kinautolu ke tokanga taha ki he ngaahi liliu pau ʻoku nau ongoʻi ʻoku fie maʻu ke nau fai kae lava ke nau lotu ʻi he loto fakatōkilalo, tui mo e loto fakamātoato lahi ange kae lava ke lelei ange ʻenau maʻu e ngaahi tali mei he ʻEikí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:7, 16. ʻOku maʻu ha fakamoʻoni moʻoni ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻe faleʻi ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo fakafepakiʻi ʻa e fakafalala ki ha fakamoʻoni fakatuʻasino pe fakasaienisi pē ke poupouʻi ʻetau tui ki he Tohi ʻa Molomoná:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Ko e fakamoʻoni ki hono moʻoní, ki hono ʻaonga ʻi ha māmani ʻoku fakahehema ke maʻu ha fakamoʻoní, ʻoku ʻikai ke ʻi he ako ki he ngaahi meʻa kuo maʻu mei he ngaahi kelí (archaelology) pe ako ki he kamataʻanga ʻo e tangatá (anthropology), neongo ʻe tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni ki ha niʻihi. ʻOku ʻikai ke ʻi he fekumi ʻi he foʻi lea pe ko hono vakaiʻi fakaikiiki ʻo e hisitōliá, neongo ʻe lava ke nau hoko ko ha fakamoʻoni. Ko e fakamoʻoni ki hono moʻoní mo hono ʻaongá ʻoku ʻi loto ʻi he ongo takafi ʻo e tohí. Ko e siviʻi ʻo hono moʻoní ʻoku ʻi hono laú. Ko ha tohi ia ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke fakafehuʻia ʻe he kakai fakakaukau leleí ʻa hono tupuʻangá; ka kuo ʻilo ʻe kinautolu kuo nau lau ia ʻi he faʻa lotú ʻi ha mālohi ʻoku mahulu atu ʻi honau ngaahi ongo fakanatulá ʻoku moʻoni ia, ʻoku ʻi ai e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi moʻoni faifakamoʻui ʻo e ongoongolelei taʻengatá, pea ‘naʻe maʻu ia ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá … ki hono fakalotoʻi ʻo e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ʻa e Kalaisí’ (peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná)” (“Four Cornerstones of Faith,” Ensign, Feb. 2004, 6).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻoku mālohi ange ha fakahā ʻo e moʻoní ne fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha toe meʻa ʻe lava ke tau maʻu mei heʻetau ngaahi ongó:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph F. Smith

“ʻE lava ke tau mamata ki ha ngaahi meʻa lahi ʻaki hotau mata fakanatulá, ka ʻe lava pē ke hala ʻetau vakaí. ʻE lava ke tau fanongo ʻaki hotau telingá, ka ʻe lava pē ke hala. ʻOku moʻulaloa hotau ngaahi ongo fakanatulá ki ha ngaahi fehālaaki. … Kae tuku muʻa ke u tala atu ko e taimi ʻoku fakahā ai ʻe he Māfimafí Ia ki he tangatá, ʻokú Ne fai ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ʻikai ʻi he mata fakanatulá pe telinga fakanatulá. ʻOku folofola Ia ki he tangatá ʻo hangē ʻoku folofola ki ha taha kuo mavahe mei hono sinó, he ʻoku folofola ki he laumālié. Ko ia ai, ka folofola ʻa e ʻOtua Māfimafí kiate koe mo fakamoʻoniʻi hono moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, … te ke ʻilo ʻo hangē ko hono ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá. He ʻikai hoko ia ko ha meʻa ke ke tui pē ki ai; pe ko ha meʻa kuo fakahoko atu kiate koe ʻi ho ngaahi ongo fakanatulá, ʻa ia ʻe lava ai ke ke maʻu hala pe kākaaʻi ai koe; ka ko ha meʻa ia ʻe folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá ki ho lotó, ki he laumālie moʻuí, ki he tuʻunga taʻengata ʻo e tangatá, ʻo hangē ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke ʻauha pea taʻengata” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 8).