Seminelí
Lēsoni 1: Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí


Lēsoni 1

Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí

Talateú

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, e kau faiako seminelí ke nau fai hano vakaiʻi nounou fakalūkufua pē ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaako takitaha:

“ʻE fuʻu mahuʻinga lahi ia ki hoʻomou kau akó ke fai hano vakaiʻi nounou fakalūkufua ʻo e ʻpalani ʻo e fiefiá’ … ʻi he kamataʻangá pea ʻai pē mo toutou vakaiʻi. …

“ʻOku fifili ʻa e kakai kei talavoú pe ‘ko e hā ʻa e ʻuhingá?’— Ko e hā ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke fai ha ngaahi meʻa, pea ko e hā ʻoku fekauʻi ai ke ʻoua ʻe fai ha ngaahi meʻa kehe? ʻE lava ʻe ha ʻilo ki he palani ʻo e fiefiá, naʻa mo hano kiʻi fakamatalaʻi pē, ʻo ʻoange ha ʻʻʻuhinga ki he ʻatamai kei īkí” (“The Great Plan of Happiness” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, Aug. 10, 1993], LDS.org).

ʻOku ʻomi ʻe he lēsoni ko ʻení ha vakaiʻi nounou fakalūkufua ki he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku nofotaha ia ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e “moʻoni tefito ia, ko e makatuʻunga mahuʻinga, mo e tokāteline tuʻukimuʻa ʻo e palani maʻongoʻonga mo taʻengata ʻo e fakamoʻuí” (Jeffrey R. Holland, “Missionary Work and the Atonement,” Ensign, Mar. 2001, 8).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e Palani ʻa e Tamaí ki he fiefiá

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Mōsese 1:39. (Pe ko e lau maʻuloto pē ia ʻe he tokotaha akó ʻo kapau kuó ne ako maʻuloto ia.) Kole ki he kau akó ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he meʻa ne folofola a e Tamai Hēvaní ʻo pehē ko e taumuʻa ia ʻo ʻEne ngāué. Hiki ʻa e lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e taumuʻa ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻomi ha founga ke tau maʻu ai ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.

  • Ko e hā e kehekehe ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá? (Ko e moʻui taʻe-faʻa-maté ʻa e moʻui ʻi ha tuʻunga kuo toetuʻú; ʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa e meʻaʻofa ko ʻení. Koe moʻui taʻengatá, pe ko e hakeakiʻí, ko e nofo ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo taʻengata mo hotau ngaahi fāmilí; ʻoku lava foki ke maʻu e meʻaʻofa ko ʻení ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ka ʻoku maʻanautolu pē ʻoku talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.)

Koeʻuhí ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e foʻi lea ko e “moʻui taʻengatá,” fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

Ko e moʻui ʻa e ʻOtuá ʻa e moʻui taʻengatá; ko e moʻui taʻengatá ʻa e moʻui ʻa e ʻOtuá —ʻoku ʻuhinga tatau pē ʻa e ongo foʻi lea ko iá” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 237).

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá?

Tā e fakatātā ko ʻení he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ha tatau ʻo e fakatātaá pe hiki ha fakamatala ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ʻi heʻenau ako fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he lēsoni ko ʻení.

ʻĪmisi
palani ʻo e fakamoʻuí fakatātā 1

Fakamatalaʻi ange ʻi heʻetau moʻui kimuʻa ʻi he māmaní, naʻa tau nofo ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ko ha ngaahi laumālie. Naʻa tau ako ai ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau fiefiá mo e founga ʻe hanga ai ʻe he muimui ki he palani ko iá ʻo tokoniʻi kitautolu ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻa kiate kitautolú (vakai, T&F 138:55–56; ʻĒpalahame 3:22–28).

  • Ne tau kehe fēfē mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he moʻui kimuʻa ʻi he māmaní? (Naʻá ne maʻu ha sino mo ha ʻulungaanga haohaoa. Naʻe ʻikai ke tau maʻu ia.)

  • Ko e hā ne foaki mai kiate kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he moʻui kimuʻa ʻi he māmaní, ke tokoni ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻe faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá? (Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea moʻui fakamatelié ke fakamatalaʻi ʻa ʻetau moʻui he māmaní. Hangē ko ʻene hā ʻi he fakatātā ʻoku ʻoatu fakataha hení, tānaki atu ki he palakipoé ha fuopotopoto ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e moʻui ʻi he māmaní, pea fakahingoa ia ʻaki e foʻi lea Moʻui Fakamatelié. Tā ha foʻi tao mei he Moʻui Kimuʻa ʻi he Māmaní ki he Moʻui Fakamatelié.

ʻĪmisi
palani ʻo e fakamoʻuí fakatātā 2

ʻOange ha taimi feʻunga ke fakalaulauloto ai e kau akó ki he ongo fehuʻi koʻení:

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke tau mavahe mei he ʻao ʻo e ʻOtuá kae lava ke tau hoko ʻo hangē pē ko Iá? (ʻE lava ke kau ʻi he tali ʻa e kau akó ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení: ke maʻu ha sino; ke ako mo tupulaki ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí.)

Hili ha tali ha niʻihi ʻo e kau akó, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo:

ʻĪmisi
Palesiteni Spencer W. Kimball

“Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ha palani kiate kitautolu. Kuó Ne fekauʻi mai kitautolu kotoa ki he māmaní ke maʻu ha sino pea ke maʻu ha ngaahi aʻusia mo tupulaki” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 25).

  • Fakatatau ki he lea ʻa Palesiteni Kimipoló, ko e hā ha ngaahi ʻuhinga kuo fekauʻi mai ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ki he māmaní? (ʻI he tali ʻa e kau akó, ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Kuo fekauʻi mai kitautolu ʻe he ʻOtuá ki he māmaní ke maʻu ha sino pea ke maʻu ha ngaahi aʻusia mo tupulaki.)

  • Ko e hā e fatongia ʻoku fakahoko ʻe he ngaahi faingataʻa ʻo e ʻahiʻahí, mahamahakí, loto mamahí, mamahí, loto-foʻí, faingataʻaʻia fakaesinó mo e ngaahi faingataʻa fakamatelie kehé ʻi heʻetau feinga ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:19–20. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe lava ke nau taʻofi kitautolu mei hono maʻu ʻo e moʻui taʻengatá.

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻui fakamatelié ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei hono maʻu ʻo e moʻui taʻengatá? (ʻI he tali ʻa e kau akó, tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku hanga ʻe he angahalá ʻo taʻofi kitautolu mei haʻatau hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní pea mo foki ʻo nofo mo Iá. Vakai foki, Mōsese 6:57, ʻa ia ʻokú ne akoʻi te tau lava ʻi heʻetau fakatomalá, ʻo foki ʻo nofo mo e ʻOtuá.)

Tohiʻi ʻi he palakipoé, Angahala ʻi he fakatātaá ʻo ofi ki he foʻi lea Moʻui Fakamatelié. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 1 Nīfai 10:21, pea lau ʻe ha taha kehe ʻa e Mōsese 6:57, pea ke lau ʻe ha taha kehe ʻa e ʻAlamā 41:10–11. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he ngaahi ʻuhinga ʻoku hanga ai ʻe he angahalá ʻo taʻofi kitautolu mei haʻatau hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo hono maʻu ʻo e moʻui taʻengatá.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ʻoku taʻofi ai kitautolu ʻe he angahalá mei haʻatau hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo hono maʻu ʻo e moʻui taʻengatá? (Mahalo ʻe fai ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe. Tokoniʻi ke nau ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení: He ʻikai lava ke nofo ha meʻa taʻemaʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.)

Fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na haʻu ki muʻa ʻi he loki akó. Kole ki ha taha ke ne pukepuke ʻa e fakatātā Ko e Lotu ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 56; vakai foki, LDS.org) pea ko e taha ko eé ke ne pukepuke ʻa e fakatātā Ko e Tutukí (fika 57). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi eTokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:40–42. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ke tau lava ai ʻo ikunaʻi ʻa e angahalá.

  • Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:40–42, ko e hā ʻoku malava ai ke tau ikunaʻi ʻa e angahalá? (ʻE lava ke tali e kau akó ʻaki e ngaahi lea kehekehe, ka ke fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ne mamahi pea tutuki ʻa Sīsū Kalaisí koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e kakai kotoa pē.)

Fakaafeʻi e ongo tamaiki ako ʻokú na pukepuke e ongo fakatātaá ke fakamatalaʻi e kaunga e meʻa ʻoku hā ʻi heʻena fakatātaá mo ʻetau malava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá. Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakatātaá ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he fakatātā ʻoku ʻoatú.

ʻĪmisi
palani ʻo e fakamoʻuí fakatātā 3 mo e ngaahi fakatātaá

Hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: T&F 18:22–23; T&F 25:13, 15. Vahe e kau akó ke nau ngāue tautau toko ua. Kole ki he hoa ʻe tahá ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:22–23, pea kole ki he hoa ʻe tahá ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:13, 15. Kole ange ke na fakatou kumi ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu ai e mālohi fai fakamaʻa ʻo e Fakaleleí mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe mo honau hoá ʻa e meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e hā kuo pau ke tau fai ke haʻu kia Sīsū Kalaisi pea maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa hono fakahaaʻi ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaisó, maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, kātaki ʻi he tuí, tauhi e ngaahi fuakavá, mo e talangofua ki he ngaahi fekaú. Hangē ko ʻene hā ʻi he fakatātā hokó, tā ha foʻi tao mei toʻohema ki toʻomataʻu ʻi he konga ki lalo ʻo e siakale fuololoá. Hiki ʻa e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he foʻi taó.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻaki haʻo fakamoʻoni kapau te tau talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻe lava ke tau ikunaʻi ʻa e angahalá ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻoku tau fakahoko mo tauhi ai ʻa e fuakava ʻo e papitaisó, ʻoku fakamolemoleʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻo kapau te tau fakatomala. ʻIkai ngata aí, ʻoku lava ke tau maʻu fakaʻaho ʻa e tokoni ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá, ʻo fakafou ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo feinga he ʻaho kotoa ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí?

Fakamatalaʻi ange, makehe mei he angahalá, ʻoku ʻi ai ha fakafeʻātungia hono ua kuo pau ke ikunaʻi kae lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻEke ki he kau akó pe ʻe lava ke nau ʻilo e fakafeʻātungia ko ʻení.

Hili e tali ʻa e kau akó, tohiʻi a e Mate Fakaesinó ʻi he fakatātaá ʻi he tafaʻaki ʻo e foʻi lea ko e Angahalá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ki hotau laumālié mo e sinó hili ʻetau maté. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:33–34 pea lau leʻo lahi ʻe ha taha ako kehe ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi ha tali ki he fehuʻi ko ʻení:

  • ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e māvahevahe fakaʻaufuli ʻa hotau laumālié mo e sinó ko ha fakafeʻātungia ki he hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e tokāteline ko ʻení: He ʻikai ke tau lava ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní taʻe ʻi ai ha sino ʻo e kakano mo e hui.)

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko Mele mo Sīsū Kalaisi Kuo Toetuʻú ki he kalasí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 59; vakai foki, LDS.org), pea kole ki ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá. Fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 11:42–44. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ke tau lava ai ʻo ikunaʻi ʻa e fakafeʻātungia ʻo e mate fakaesinó.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā kuo fai ʻe Sīsū Kalaisi ke fakapapauʻi te tau lava ai ʻo ikunaʻi ʻa e mate fakatuʻasinó? (Tokoni ki he kau akó ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tokāteline ko ʻení: Koeʻuhí ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe toetuʻu ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá pea ʻe moʻui ʻo taʻengata.)

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:14–17.

  • ʻE lava fēfē ke ʻomi ʻe he “ʻamanaki lelei ki ha toetuʻu nāunauʻia” e fiefiá kiate koe mo ho fāmilí?

Fakamanatu ki he kau akó ko e moʻui taʻe-faʻa-maté ko ha meʻaʻofa ia ʻe maʻu ʻe he kakai kotoa pē. Ka ko e moʻui taʻengatá, ko e meʻafoaki ia ʻa e ʻEikí kiate kinautolu pē ʻoku talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongoleleí. Fakapipiki ʻa e fakatātā ʻo Mele mo Sīsū Kalaisi Kuo Toetuʻú ʻi he palakipoé ʻo ofi ki he ngaahi fakatātā kehé. Tohiʻi ʻa e Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi fakatātā ʻe tolú.

Tā ha toe fuopotopoto ʻe taha ʻi he siakale fuololoa ʻi ʻolungá pea fakahingoa ia ko e Moʻui Taʻengatá. Tā ha foʻi tao ki lalo mei he ngataʻanga ʻo e foʻi tao ʻi he konga ki lalo ʻo e fakatātaá ki he ngaahi lea Moʻui Taʻengatá.

ʻĪmisi
palani ʻo e fakamoʻuí fakatātā fakaʻosí

Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa kuo nau ako kau ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau fiefiá. Fakaafeʻi kinautolu ke kumi ha faingamālie ke akoʻi ʻa e palani ʻo e fiefiá ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻá.

Ke fakaʻosi e lēsoní, fakamatalaʻi ki he kau akó ʻi heʻenau ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, te nau ako ha ngaahi moʻoni lahi ange fekauʻaki mo e palani ʻo e fiefiá. Kuo ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha vakai nounou fakalūkufua. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni kuo aleaʻi ʻe he kalasí ʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko e Fakaleleí ko e uho ia ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“Kuo ui ʻa e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e ‘tuʻumoʻunga ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē kuo hoko talu mei he kamataʻanga ʻo e fakatupú ʻo lauikuonga pea taʻengata.’ [Bruce R. McConkie, The Promised Messiah: The First Coming of Christ (1981), 218.] …

“Ko e feilaulau ko iá—ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí—ko e uho ia ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí” (“Feilalulaú,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 19).

Ko e ngaahi lēsoni ʻo e moʻui fakamatelié

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe lava ke fakaleleiʻi kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻa ʻi he moʻui fakamatelié:

ʻĪmisi
ʻEletā Joseph B. Wirthlin

“Ko e konga ia hono akoʻi kitautolu he ngāué, ʻa ʻetau ako ko ia ke kātaki lolotonga e ngaahi taimi ʻo e lotofoʻí, faingataʻaʻiá mo e mamahí. ʻOku hoko ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku tau aʻusiá, neongo ʻene faʻa faingataʻa ke kātekiná, ko e ngaahi meʻa ia ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahinó, langaki hotau ʻulungāngá pea mo fakalahi ʻetau ongoʻi manavaʻofa ki he niʻihi kehé” (“Tali Lelei ʻA ia ʻOku Hoko Maí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 27).

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke aʻusia ʻa e fiefiá: “Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá” (2 Nīfai 2:25).

ʻOku talitali mai ʻa e Tamai Hēvaní ke tau toe foki ange

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he finangalo ʻa e ʻOtuá ke foki ange ʻa ʻEne fānaú kotoa ki Hono ʻaó ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Ko e nāunau fakasilesitialé ʻoku tau feinga ki aí. Ko e ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku tau fakaʻamu ke tau nofo aí. Ko e fāmili taʻengatá ʻoku tau fie maʻú. ʻOku ngāueʻi e ngaahi tāpuaki peheé ʻi he moʻuí kotoa ʻi he feinga, fekumi, fakatomala pea faifai pē ʻo tau ikuna. …

“ʻOku fiefia ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kinautolu ʻoku tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOkú ne tokanga foki ki he fānau ʻoku heé, ʻa e toʻu tupu ʻoku fakatuotuaí, ʻa e toʻu tupu ʻoku talangataʻá, pea mo e mātuʻa ʻoku fai halá. ʻOku folofola ʻofa mai ʻa e ʻEikí kiate kinautolú ni pea ki he kakai kotoa pē : ‘Foki mai. Foki hake. Hū mai. Haʻu ā ki ʻapi. Haʻu kiate au.’

“… ʻI heʻeku hoko ko ʻEne fakamoʻoni makehé, ʻoku ou fakamoʻoni atu kiate kimoutolu ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne tali mai ki haʻatau foki ikuna ange” (“Ko e Pue ʻo e Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 93).

“Hoko ko e tokotaha ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau hoko ki aí”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“Ko e Fakamaau Fakaʻosí ʻoku ʻikai ko hano fakafuofuaʻi pē ʻo hono fakakātoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue leleí mo e ngāue koví—ʻo e meʻa kuo tau faí. Ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ola aofangatuku ʻo ʻetau ngaahi ngāué mo ʻetau ngaahi fakakaukaú—mo ia kuo tau aʻusiá. ʻOku ʻikai feʻunga ki ha taha ke ne fakahoko pē e ngāué. Ko e ngaahi fekaú, ngaahi ouaú, mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí ʻoku ʻikai ko ha lisi ia ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke fakahū ki ha ʻakauni fakalangi. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha palani ia ʻokú ne fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau aʻusia ai e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá” (“The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 32).

Ko e hā e kehekehe ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá?

Ne akoʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Joseph B. Wirthlin

“Ko e moʻui taʻengatá … ko ha meʻa ʻoku kehe ʻaupito [mei he moʻui taʻe-faʻa-maté]. Ko e moʻui taʻe-faʻa-maté ʻoku fekauʻaki ia mo e lahi ʻo e moʻuí. Ko e moʻui taʻengatá ʻoku fekauʻaki ia mo e tuʻunga lelei ʻo e moʻuí. …

“Ko e moʻui taʻengatá ko e tumutumu ia ʻo e moʻuí. ʻI heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau hoko ai ko e kau ʻea-hoko ki he koloa mahuʻingá ni, kau monūʻia ke maʻu ha kahaʻu nāunauʻia, pea maʻu ʻa e ʻaloʻofá.

“Kapau ko e moʻui taʻe-faʻa-maté ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, ta ko e moʻui taʻengatá ʻa e nāunau ʻo e ʻOtuá” (“What Is the Difference between Immortality and Eternal Life?” NewEra, Nov. 2006, 8).