Seminelí
Lēsoni 130: Ko hono Fokotuʻu ʻo Nāvuú


Lēsoni 130

Ko hono Fokotuʻu ʻo Nāvuú

Talateú

Hili hono tuli e Kāingalotú mei Mīsulí, naʻa nau langa ʻa e ano ʻi he veʻe Vaitafe Misisipí ʻo hoko ko e kolo ko Nāvuú, ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa. Naʻe hoko ʻa Nāvū, ʻIlinoisi, ko e hetikuota ʻo e Siasí mei he 1839 ki he 1846. Naʻe fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá, pea naʻe mafola atu ʻa e ngāue fakafaifekaú mei he hetikuota ʻi Nāvuú ki he funga ʻo e māmaní.

Fakatokangaʻi ange ʻOku ʻomi ʻe he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ki ha ongo tamaiki ako ke faiako. Fili ha ongo tamaiki ako ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa he lēsoni ko ʻení, pea ʻoange kiate kinaua ha tatau ʻo e ngaahi konga pau kuo filí ke na maʻu ha taimi ke teuteu ai.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ʻa e kolo ko Nāvuú

ʻĪmisi
map, Missouri and Illinois

Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe tuli ʻa e Kāingalotú mei Mīsuli lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39 lolotonga hono tuku pōpula ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.

  • ʻOkú ke pehē naʻe ongoʻi fēfē nai ʻa e Kāingalotú ʻi he taimi naʻe tuli ai kinautolu mei Mīsulí? (ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí naʻe fifili ʻa e Kāingalotú ki he feituʻu ʻoku totonu ke nau ʻalu ki aí.)

Fakamatalaʻi ange naʻe hili hono tuli e Kāingalotú mei Mīsulí, naʻa nau maʻu e hūfangaʻanga ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi, mo ha ngaahi tukui kolo iiki kehé. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻa Kuinisī ʻi he Mape Fika 6 (“Ko e Hiki Fakahihifo ʻa e Siasí”) ʻi he konga ki he Ngaahi Mape ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí ʻi heʻenau folofolá. Naʻe fakahā ange kia Siosefa Sāmita mo hono kaungā nofo pōpulá ʻi he ʻaho 15 ʻo ʻEpeleli 1839, ʻe hiki kinautolu ki ha feituʻu kehe. ʻI he fononga ki he feituʻu foʻoú, naʻe fakangofua kinautolu ʻe honau kau leʻó ke hola, ʻi hono ʻiloʻi ʻa e taʻetotonu ʻo hono tauhi fuoloa kinautolú. ʻI ha uike nai ʻe taha mei ai, ne toe fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo hono fāmilí ʻi Kuinisī. ʻI he fakahinohino ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe fakatau mai ʻe he Siasí ʻa e kelekele ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e Vaitafe Misisipí ʻi he fakatokelau ʻo Kuinisií. Ko e tafaʻaki fakahihifo ʻo e vaitafé ko e konga ia ʻo e Vahefonua ʻAiouaá, pea ko e tafaʻaki fakahahaké ko e konga ia ʻo e siteiti ko ʻIlinoisí. Naʻe fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ʻa e hetikuota foʻou ʻo e Siasí ʻi he tafaʻaki ki ʻIlinoisí ʻi ha feituʻu naʻe ui ko Kōmesi, ʻa ia ne nau toe fakahingoa ko Nāvū.

Fakaafeʻi ʻa e ʻuluaki tokotaha ako faiakó ke haʻu ki muʻa pea akoʻi nounou ʻa e kalasí kau ki hono fokotuʻu ʻo Nāvuú.

Tokotaha ako Faiako Fika 1: ʻOku langa ʻe he Kāingalotú ʻa Kōmesi, ʻIlinoisi, ʻo hoko ko Nāvū—ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ha ngaahi tūkunga faingataʻa pe fakamamahi ʻi hoʻo moʻuí he taimí ni? ʻOange ha taimi ke fakalaulauloto ai e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga te nau lava ai ʻo fehangahangai mo ha ngaahi tūkunga faingataʻa pe fakamamahí ʻi heʻenau ako fekauʻaki mo e Kāingalotu naʻa nau fokotuʻu ʻa Nāvuú.

Fakamatalaʻi ange naʻe liliu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí e hingoa ʻo ha kiʻi feituʻu naʻe ui ko Kōmesí ko Nāvū, ʻa ia ko ha foʻi lea faka-Hepelū ʻoku ʻuhinga ko e fakaʻofoʻofa.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo e feituʻú ʻo hangē ko e taimi ne fuofua tūʻuta ki ai e Kāingalotú ʻi he 1839. Kole ki he kalasí ke fakafanongo pea fakalaulauloto pe ʻe fēfē ʻenau ongo ki he feituʻú.

ʻI he tūʻuta atu ʻa e Kāingalotú ki he feituʻu te nau ui ko Nāvuú, ko e konga lahi ʻo e kelekelé ko ha ano naʻe namua. Naʻe fetuku holo ʻe he namú ha mahaki naʻe ui ko e malēliá, ʻa ia naʻe fakatupu ai e mofi lahi mo e fakamokosia lahi pea lava ʻo mate ai. Naʻe maʻu ʻe he mahakí e tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻo nau puke. Naʻe puke lahi ʻaupito ha niʻihi pea naʻa nau fuʻu faingataʻaʻia ʻo nau totolo holo pē ʻi heʻenau feinga ke fetokoniʻakí, pea mālōlō ha niʻihi. (Vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 217–18.)

  • Naʻá ke mei ui nai ʻeni ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa? ʻOkú ke pehē ko e hā ne fili ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ui ʻa e ano ko ʻení ko ha feituʻu fakaʻofoʻofá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e ngaahi palakalafi ko ʻeni ʻo hono fakamatalaʻi e founga naʻe tali ʻaki ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi faingataʻa naʻa nau fehangahangai mo iá ʻi he feituʻu ʻe hoko ko honau ʻapi foʻoú.

Naʻe puke foki ʻa Siosefa Sāmita ʻi he malēliá, ka naʻe hili ha ngaahi ʻaho lahi ʻo e mahamahakí, naʻá ne tuʻu hake ʻi he ʻaho 22 ʻo Siulai, 1839, pea naʻe fonu ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne tāpuakiʻi ha tokolahi ʻo e kau mahakí ofi ki hono ʻapí. ʻI ha meʻa ʻe taha, naʻe fakaofi atu ʻa Siosefa ki ha tēniti ʻo ha mēmipa ʻo e Siasí ko hono hingoá ko Henelī G. Seiuti, ʻa ia naʻe mei mate. ʻI he fekauʻi ia ʻe he Palōfitá ke tuʻu hake pea hū ki tuʻa mei he tēnití, naʻe talangofua ʻa Misa Seiuti pea naʻe fakamoʻui ia.

Naʻe kolosi ʻa Siosefa ki he tafaʻaki ʻAioua ʻo e vaitafé pea hokohoko atu hono tāpuakiʻi ʻo e mahakí. ʻI he teuteu ʻa Siosefa ke foki ki he tafaʻaki ʻIlinoisí, naʻe kole ʻe ha tangata ʻa ia naʻe ʻikai kau ki he Siasí ki he Palōfitá pe te ne tāpuakiʻi ʻa ʻene ongo kiʻi pēpē māhanga ʻi ha feituʻu ne maile nai ʻe ua hono mamaʻó mei ai. “Naʻe pehē ʻe Siosefa he ʻikai ke ne lava ʻo ʻalu, ka naʻá ne ʻoange kia Uilifooti Utalafi ha holoholo silika lanu kulokula ʻo talaange ke faingāue kiate kinaua, ʻo palōmesi ange ʻe fakamoʻui kinaua ʻi he taimi te ne holo ʻaki ia hona fofongá” (Church History in the Fulness of Times, 219). Naʻe muimui ʻa Uilifooti ki he fakahinohino ko ʻení, pea naʻe fakamoʻui ʻa e ongo kiʻi tamaikí. Naʻe ui ʻe Uilifooti ʻa e ʻaho ko iá “ko ha ʻaho e mālohi ʻo e ʻOtuá” (Wilford Woodruff Journals, July 22, 1839, naʻe hā ʻi he Church History in the Fulness of Times, 218).

Neongo ʻa e tui mo e mālohi ʻo e ʻaho ko iá, naʻe hokohoko atu ʻa e mahamahakí ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú ʻi he ngaahi māhina hono hokó. Ka neongo ia, ne nau hokohoko atu ke fetokoniʻaki mo ngāue ke langa honau ʻapi foʻoú. Naʻa nau keli ha ngaahi luo ke fakatafe e vaí mei he anó ki he vaitafé, ʻa ia naʻe faingofua ange ai hono fakaʻaongaʻi e kelekelé pea fakasiʻisiʻi ʻa e palopalema ʻo e namú. Faifai pea nau langa ha ngaahi ʻapi lahi mo ha ngaahi fale kehe, kau ai e Temipale Nāvuú, ʻa ia naʻe lau ʻe ha niʻihi ko e taha ʻo e ngaahi fale lelei taha ʻi he fonuá.

  • ʻOku tokoni fēfē e “ʻaho e mālohi ʻo e ʻOtuá” ʻi he ʻaho 22 ʻo Siulai, 1839, ke ke maʻu ai ha tui lahi ange ki he ʻEikí?

  • Naʻe ngaohi fēfē ʻe he Kāingalotú ʻa Nāvū ke hoko ko ha feituʻu fakaʻofoʻofá?

  • Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako mei heʻenau sīpingá?

Hili hono aleaʻi ʻe he kau akó e sīpinga ʻo e ngāue mālohi ʻa e Kāingalotú ke langa ʻa Nāvuú, fai ange ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻe lava ke hoko ʻi heʻetau feinga ke fakalakalaka ʻa e ngaahi tūkunga ʻoku tau ʻi aí?

ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau feinga ke fakalakalaka ʻa e ngaahi tūkunga ʻoku tau ʻi aí, ʻoku tau fakalakalaka ai foki. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻoku fakatātaaʻi ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Mahalo te ke fie vahevahe ha aʻusia mo fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Fakaafeʻi e kalasí ke kumi ha ngaahi faingamālie he ʻahó ni ke fakalakalaka ai e ngaahi tūkunga ʻoku nau ʻi aí.

Tokotaha Ako Faiako Fika 2: ʻOku fokotuʻu ʻa e Fineʻofá

Fakatokangaʻi ange: Kimuʻa e kalasí, kole ki ha mēmipa ʻo e Fineʻofá (hangē ko ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa) ke fakamatalaʻi atu fekauʻaki mo ha ngaahi founga kuo ʻoange ai ʻe he Fineʻofá ha ngaahi faingamālie ke kau ki he ngāue ʻa e ʻEikí pea kuo faitāpuekina ai ʻene moʻuí. Fakakaukau ke tohi hifo ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei aí.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he kakai fefine ʻi he folofolá ʻoku nau saiʻia aí. Kole ange ke nau fakamatalaʻi ki ha hoa fekauʻaki mo e fefiné ni pea mo e ʻuhinga ʻoku nau saiʻia ai aí. Hili hono maʻu ʻe he hoa takitaha ha taimi ke aleaʻi iá, fakamatalaʻi ange naʻe ʻomi ʻe he kau fafine ʻi Nāvuú ha ivi lahi ki hono ʻunuakiʻi e ngāue ʻa e ʻEikí ki muʻá.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakataha ha kau fafine ʻi he 1842 ʻi Nāvū ke aleaʻi ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo tokoni ki hono langa ʻo e Temipale Nāvuú. Naʻa nau fokotuʻu ha kautaha pea tohi ha konisitūtone mo ha ngaahi lao ke puleʻi ʻaki ʻenau ngāué. Naʻa nau fakahoko ʻenau konisitūtoné mo e ngaahi laó ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea naʻá ne pehē “ko e lelei taha ia kuó ne mamata aí.” Ka naʻá ne pehē leva naʻe maʻu ʻe he ʻEikí “ha meʻa lelei ange maʻanautolu ʻi ha konisitūtone kuo tohi.” Naʻá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau fakataha ʻi he uike hono hokó, ʻi heʻene “fokotuʻu ai e kau fafiné ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” (Sarah M. Kimball, “Auto-biography,” Woman‘s Exponent, Sept. 1, 1883, 51; naʻe hā ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá [2011], 14). Ko e houalotu ko ʻení ʻa e Fineʻofá.

Naʻe ui ʻa ʻEma Sāmita ke hoko ko e fuofua palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá. Naʻe akonaki ʻa ʻĪlisa R. Sinou, ko e sekelitali ʻo e Fineʻofá ʻi Nāvuú pea naʻe hoko kimui ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá ʻo pehē: “Neongo ʻoku fakaeonopooni ʻa e hingoá [Fineʻofá] ka ko e tukuʻau mai e tupuʻanga ʻo e kautahá mei he kuonga muʻá. Naʻe fakahā mai ʻe [he Palōfita ko Siosefa Sāmitá] naʻe ʻi ai ha kautaha pehē pē ʻi he siasi he kuonga muʻá” (“Female Relief Society,” Deseret News, Apr. 22, 1868, 1; vakai foki, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 8).

  • Ko e hā ʻoku tau lava ʻo ako kau ki he Fineʻofá mei he lea ʻa ʻĪlisa R. Sinoú? (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e Fineʻofá ko ha tafaʻaki ueʻi fakalaumālie ia ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu ʻa e moʻoni ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻeni fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá:

“Naʻe fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ke tokoni ki hono teuteuʻi e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá ke fakatupulaki ʻa e tuí mo e angatonu fakafoʻituituí, fakamālohia e ngaahi fāmilí mo e ʻapí pea foaki ha fakafiemālie ʻi hono kumi pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá” (Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, xi–xii).

Fakamatala ki he kalasí fekauʻaki mo e fepōtalanoaʻaki naʻá ke fai mo ha mēmipa ʻo e Fineʻofá, kau ai ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa naʻá ke akó. Fakaʻosi ʻaki hono fakamoʻoniʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻá ke hiki ʻi he palakipoé.

ʻOku mafola ʻa e ngāue fakafaifekaú he funga ʻo e māmaní

Fakamālō ki he ongo tamaiki ako naʻe faiakó. Ke teuteuʻi ʻa e kalasí ke ako fekauʻaki mo e tupulaki ʻa e Siasí lolotonga e vahaʻataimi ʻi Nāvuú, fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tamateʻi ʻaki ha afi?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa te ne tafunaki ha afí?

  • Naʻe fakafehoanaki ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ki ha afi. ʻOkú ke pehē naʻe hangē e ngaahi fakatanga naʻe aʻusia ʻe he Kāingalotú ʻi Mīsulí ha vai naʻe kamata ke ne tamateʻi e ngāue ʻa e ʻOtuá, pe hangē ko ha lolo naʻá ne tafunaki ia? Ko e hā hono ʻuhingá?

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha tohi ki ha tokotaha ʻētita nusipepa ko Sione Ueniuefi ʻi he ʻaho 1 ʻo Māʻasi 1842:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Naʻe ʻikai taʻofi ʻe he fakatangá ʻa e tupulaki ʻa e moʻoní, ka naʻá ne toe tafunaki ʻe ia ʻene uló. …

“… Kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e Fuka ʻo e Moʻoní; pea he ʻikai lava ʻe ha nima taʻe māʻoniʻoni ke taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka ki muʻá; ʻe lava ke taulōfuʻu ʻa e ngaahi fakatangá, kau fakataha mo e kakai koví, fakatahataha mo e ngaahi kau taú, lau kovi mo e kakai loí, ka he ʻikai ufi e laka atu ki muʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻi he anga fakaʻeiʻeiki mo tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū atu ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he potu kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa pē, mo fakaongo ʻi he telinga kotoa pē, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa Sihova Maʻongoʻonga kuo lava ʻa e ngāué” History of the Church, 4:540).

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakamatala ko ʻení? (ʻE ala ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni kehekehe, kae fakamamafaʻi ʻa e meʻá ni: He ʻikai ha meʻa te ne taʻofi e fakalakalaka ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní. Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakamatalaʻi ange ʻi he lekooti ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kikite ko ʻení, naʻe kamata ke ui ʻe he ʻEikí ha kau faifekau ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi fonua kehekehe. Ko hono olá, naʻe papitaiso—e kakai ʻe laui afe—mei Pilitānia Lahi. Naʻe ʻomi ʻe he kau mēmipa foʻoú ha ivi lahi ki he Siasí, pea naʻe fononga ha tokolahi ke kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi Nāvuú.

Ke fakatātaaʻi ʻa e moʻoni ʻi he palakipoé, kole ha kau tokoni ʻe toko fā ke kau ʻi hano fakatātaaʻi ʻo ha meʻa ne hoko kia Uilifooti Utalafi lolotonga ʻene malangaʻi e ongoongoleleí ʻi Hiafootisaea, ʻIngilani, ʻi he 1840. Vahe ki he kau tokoní ʻa e ngaahi konga ko ʻení: Uilifooti Utalafi, Faifekau, Polisi, Tokotaha Fakamatala. ʻOange ki he tokoni takitaha ha tatau ʻo e fakamatala ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ʻi he tulamá:

Uilifooti Utalafi (lea pē kiate ia):Mani. Ko e malanga hono ua ia kuó u fai he ʻaho ní. Hili e fakataha ʻi he efiafi ní te u pehē kuo fanongo ha kakai ʻe meimei toko tahaafe ki he pōpoaki ʻa e ʻEikí he ʻahó ni.

Faifekau (tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí, ʻo lea ki he Polisí):Polisi, ʻoku totonu ke taʻofi ʻa e faifekau Māmonga ko ʻení. Ko e kakai pē ʻe toko hongofulu mā nima ne omi ki hoku siasí he ʻaho ní. Hongofulu mā nima! ʻOku ou mahalo ne ʻalu ha niʻihi ki he taha ʻo ʻene ngaahi malangá. He ʻikai ke u tuku ke hokohoko atu e tokosiʻi hoku siasí kae tupulaki ʻa e haʻofanga Māmonga ko ʻení. ʻOku ou fie maʻu ke ke puke pōpula ia pea taʻofi ʻene ngāué.

Polisi:Te u fai e meʻa te u lavá.

Tokotaha fakamatalá:ʻI he tuʻu hake ʻa ʻEletā Utalafi ke lea ʻi he fakataha ʻi he efiafi ko iá, naʻe hū mai e polisí ʻi he matapaá.

Polisi (lea he taimí ni kia Uilifooti Utalafi):Kātaki, tangataʻeiki. Ko ha polisi au pea kuo fekauʻi mai au ʻe he faifekau ʻo e potu siasi fakalotofonuá mo ha tohi fakamafai ke puke pōpula koe.

Uilifooti Utalafi:Ko e hā e hiá?

Polisi:Ko e malanga ki he kakaí.

Uilifooti Utalafi:ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻi ai haʻaku laiseni ki hono malangaʻi e ongoongoleleí ki he kakaí ʻo hangē pē ko ia ʻoku maʻu ʻe he faifekau ko iá. Kapau te ke tangutu hifo ke ta talanoa lahi ange kau ki he meʻá ni hili e fakatahá, ka kuo pau ke u kamata he taimí ni. … (lea fakatātaaʻi ki he kalasí)

Tokotaha fakamatalá:Naʻe tangutu ʻa e polisí ʻi he sea ne tangutu ai ʻa ʻEletā Utalafí pea tangutu ofi kia ʻEletā Utalafi lolotonga ʻene malangaʻi e ongoongoleleí ʻo laka hake ʻi ha houa ʻe taha. Naʻe lea ʻa Uilifooti Utalafi kau ki he aʻusiá ni ʻo pehē:

Uilifooti Utalafi:Naʻe nofoʻia ʻiate au ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, naʻe fakafonu ʻe he Laumālié ʻa e falé, pea ne fakalotoʻi ʻa e kakaí.

Tokotaha fakamatalá:ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, naʻe fai ʻe ʻEletā Utalafi ha fakaafe ke papitaiso.

Uilifooti Utalafi:ʻOku ou fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku maʻu ha holi ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá mo kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí ke fou ʻi he vai ʻo e papitaisó he ʻahó ni.

Polisí (tuʻu hake mei he seá pea lea kia Uilifooti Utalafi):Misa Utalafi, ʻoku ou fie papitaiso.

Tokotaha fakamatalá:Naʻe papitaiso ʻa e polisí ʻi he ʻaho ko iá, fakataha mo ha kau faifekau ʻe toko fā mo ha toko ua kehe. Naʻe foki ʻa e polisí ki he faifekaú pea fakamatalaʻi ange e tūkungá.

Polisí (lea ki he faifekaú):Kapau ʻokú ke fie maʻu ke puke pōpula ʻa Misa Utalafi, kuo pau ke ke fai pē ia ʻe koe, he kuó u fanongo ki heʻene fai ʻa e malanga moʻoni pē taha ʻo e ongoongoleleí kuó u fanongo ai ʻi heʻeku moʻuí.

Tokotaha fakamatalá:Naʻe fekauʻi leva ʻe he faifekaú ha ongo kalake ke na kau ki ha fakatahaʻanga ke ʻiloʻi e meʻa naʻe malangaʻi ʻe ʻEletā Utalafí. Naʻe fakalotoa foki kinaua ki hono moʻoni ʻo e pōpoaki ʻa ʻEletā Utalafí peá na papitaiso. Ne ʻikai toe fekauʻi ʻe he faifekaú ha taha ki he taha ʻo e ngaahi malanga ʻa ʻEletā Utalafí.

(Naʻe toʻo mei he Wilford Woodruff, Leaves from My Journal [1881], 80–81.)

ʻI he ʻosi pē ʻa e fakamatala ʻa e kau tokoní, fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he kalasí:

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he aʻusia ʻa ʻEletā Utalafí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia he ʻikai ha meʻa te ne taʻofi e fakalakalaka ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá?

  • ʻOku fakahoko fēfē he ʻahó ni e kikite ʻa Siosefa Sāmita ʻo kau ki he fakalakalaka ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi fekauʻaki mo e kau ki he ngāue ko ʻení?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ke mafola e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e kakai fulipē? (Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.)

Fakamatalaʻi ange ʻe ako lahi ange ʻa e kau akó ʻi he ngaahi lēsoni ka hoko maí, fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi lolotonga e tuʻu ʻa e hetikuota ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Nāvū mei he 1839 ki he 1846. Fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe aleaʻi ʻi he kalasí he ʻaho ní, pea fakaafeʻi e kau akó ke ngāue ʻo fakatatau ki he meʻa ne nau akó.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko e hikifononga e Kāingalotú mei Mīsulí

“Naʻe ʻahiʻahiʻi lahi ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Siasí ʻi he ngaahi māhina hili hono tukuange oa Hihifo Mamaʻó [Misulí]. Naʻe ʻi he fale fakapōpulá—ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí kotoa—Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni, mo Hailame Sāmita. Ne tokosiʻi e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe tāmateʻi ʻa Tēvita W. Pāteni ʻi he Tau ʻo e Vaitafe Pikopikó, nofo pōpula ʻa Paʻale P. Pālati, pea naʻe kau atu hono tokoua ko ʻOasoní ʻi ha kulupu ʻo ha Kāingalotu ʻi Seni Lui. Naʻe fakamamaʻo ʻa Tōmasi B. Māasi, Uiliami Sāmita, mo ʻOasoni Haiti mei he Siasí pea naʻe ʻikai te nau fai ha tokoni. Ko ia ne fuesia ʻe Pilikihami ʻIongi mo Hiipa C. Kimipolo ʻa e meimei lahi ʻo e fatongia ʻo hono tokangaʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e Siasí lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39 pea ʻi he kotoa ʻo e hikifononga mei Mīsuli ki ʻIlinoisí. Naʻe ui ʻa Sione Teila ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló ʻi Tīsema 1838. Naʻe tānaki ki ai ʻa Uilifooti Utalafi mo Siaosi A. Sāmita ʻi ʻEpeleli hokó; naʻe malava e ongo tangatá ni fakatouʻosi ke fai ha tokoni mahuʻinga lolotonga e taimi mahuʻinga ko ʻení” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 217–18.)

ʻI he ʻaho 26 ʻo Sānuali, 1839, naʻe fokotuʻu ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e Kōmiti ki he Hikí ke fakafaingofuaʻi ʻa e hikifonongá.

“Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kōmiti ko ʻení ʻi he kotoa ʻo e faʻahitaʻu momokó mo e faʻahitaʻu failaú, ke fafangaʻi, fakavalaʻi, mo fetuku ʻa e masivá. ʻI ha aleapau ne fai, ne fuakava ai ha meimei toko fāngeau ʻo e Kāingalotú ke tuku ʻenau koloa kotoa pē ke tokangaʻi ʻe he kōmití ‘ki he taumuʻa ʻo hono foaki ha paʻanga ki hono hiki ʻo e masivá mei he siteiti ko ʻení, ʻa ia ʻe lau ʻoku moʻui taau, kae ʻoua kuo ʻosi kotoa ʻa kinautolu ʻoku holi ke hiki mei he siteití’ [ʻi he History of the Church, 3:251]. …

“ʻI he konga loto ʻo Fēpuelí, naʻe pehē e ngaahi tūkungá ne kamata ai ha hiki lahi ʻa e Kāingalotú. Ne ʻosi maʻu ha ngaahi sāliote mo e fanga hoosi, neongo naʻe ʻikai ʻi he tuʻunga lelei tahá; naʻe ʻosi maau pe ʻa e meʻakai ʻi he fonongaʻangá; pea naʻe kiʻi malū ʻa e ʻeá. Ka neongo ia, naʻe ʻikai faingofua e mavahe mei Mīsulí ki he kau kumi hūfangá. Naʻe fakatau atu ʻe ha kakai tokolahi e ngaahi koloa mahuʻingá mo e kelekelé ʻi ha mahuʻinga mātuʻaki maʻamaʻa ke maʻu ha meʻa ke nau hola ʻaki mei he siteití” (Church History in the Fulness of Times, 212).

Ko e ngaahi aʻusia ʻa Uilifooti Utalafi ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ʻi ʻIngilaní

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní, naʻe maʻu ʻe Uilifooti Utalafi ha ueʻi mei he Laumālié ke mavahe mei he feituʻu naʻe malanga aí pea ʻalu ki ha feituʻu ʻe taha ʻo ʻIngilani. Naʻe iku ʻa ʻEletā Utalafi ki Hiafootisia, ʻa ia naʻá ne ʻilo ai ha ngaahi laumālie tokolahi naʻe mateuteu ke maʻu ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí. “ʻI he ngaahi feinga ʻa Uilifooti Utalafi mo e niʻihi kehé, naʻe ului ha kakai ʻe toko taha afe valungeau ʻi he vahefonua ʻe tolu ʻo Hiafootisia, Uosesitā, mo Kalousesitaá. … ʻI heʻene fakakaukauloto ki he vahaʻataimi makehe ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí, naʻe tohi ʻa Uilifooti Utalafi ʻo pehē, ‘ʻOku fakahaaʻi ʻe he hisitōlia kotoa ʻo e ngāue fakafaifekau ko ʻeni ʻi Hiafootisiá ʻa e mahuʻinga ke fanongo ki he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, pea mo e ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe lotua ʻe he kakaí ʻa e māmá mo e moʻoní, pea naʻe fekauʻi au ʻe he ʻEikí kiate kinautolu’ [ʻi he Matthias F. Cowley, ed., Wilford Woodruff (1979), 120]” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed.[Church Educational System student manual, 2003], 231).

Ngaahi fakalakalaka fakatokāteline ʻi Nāvū pea mo e ngaahi feituʻu takatakai aí

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ha “ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Tefito ʻo e Tui 1:9) lolotonga hono tauhi ʻe he Kāingalotú ʻa e hetikuota ʻi Nāvuú mei he 1839 ki he 1846. Ne hoko ʻa e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e maʻu fakahā hokohokó ʻi he ngāue ʻa e Kāingalotú ke langa e Temipale Nāvuú, ʻa ia naʻe talaʻofa ai e ʻEikí ke fakahā ʻa e ngaahi ouau mo e ʻilo ʻa ia kuo “fufuuʻi talu mei muʻa ʻi he teʻeki ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní” (T&F 124:41). Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ouau ʻo e papitaiso maʻá e pekiá, ʻenitaumeni temipalé, pea mo e sila ʻo e malí. Naʻá Ne fakahā foki ha meʻa lahi ange kau ki he natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá (vakai, T&F 130:22). Naʻe tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he 1842 ki he 1844, ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí pea pulusi e tohi ʻa ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻe fakamahinoʻi ai e ngaahi potufolofola faingataʻa ʻi he ngaahi fakamatala fakafolofola kehé mo fakahā ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ia naʻe ʻikai ʻilo kimuʻa pe ʻikai mahino leleí. Naʻe foaki foki ʻe he Palōfitá ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá koeʻuhí ke nau mateuteu ai ke tataki e Siasí hili ʻene mālōloó.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki ha fakalakalaka mahuʻinga ʻe taha naʻe hoko ʻo fakafekauʻaki mo e langa ʻo e Temipale Nāvuú:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Ko e falé ni [ʻa e Temipale Nāvuú] ne fekauʻaki ia mo e ngaahi meʻa ʻo e taʻengatá. Naʻe pau ke tuʻu ia ko ha fakamoʻoni ki he taha kotoa pē ʻoku mamata ki aí naʻe maʻu ʻe kinautolu naʻa nau langa iá ha tui mālohi mo ha ʻilo pau ʻoku ʻikai ko e faʻitoká ʻa e ngataʻangá, ka ʻoku taʻe-faʻamate ʻa e laumālié pea hokohoko atu ʻene tupulakí. ʻI Māʻasi ʻo e taʻu naʻá ne mālōlō aí—1844—naʻe fakamahinoʻi ʻe he Palōfitá ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi ha lea fakahisitōlia naʻá ne fai ʻi he vao ʻakau ʻi lalo hifo pē ʻi he tuʻuʻanga ʻo e temipalé. Kuo hoko ʻa e lea ko iá ko ha fakamatala fakatokāteline mahuʻinga ʻi he tui fakalotu ʻo e Siasí. ʻOku ʻiloa ia ko e Malanga ʻa Tuʻi Fōletí” (“Nauvoo’s Holy Temple,” Ensign, Sept. 1994, 62).

ʻI he malanga ʻa Tuʻi Fōletí, ʻa ia naʻe fai ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo ha tangata ko hono hingoá ko Tuʻi Fōleti, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻa tau nofo mo e Tamai Hēvaní kimuʻa pea tau haʻu ki he māmaní pea naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fono ke tau lava ai ʻo fakalakalaka:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Naʻa mo e ʻOtuá, ʻi Heʻene ʻafioʻi ʻa ʻEne ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi laumālié mo e nāunaú, pea koeʻuhí ko ʻEne ʻatamaiʻia angé, naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku taau ke fokotuʻu ha ngaahi fono ʻe faingamālie ai e toengá ke nau fakalakalaka ʻo hangē ko Iá. ʻOku hanga ʻe heʻetau fetuʻutaki ne fokotuʻu mo e ʻOtuá ʻo tuku kitautolu ʻi ha tuʻunga ke tau fakalakalaka ai ʻi he ʻiló. ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi ke fokotuʻu ha ngaahi fono ke fakahinohinoʻi ʻa e ngaahi ʻatamai ʻoku vaivai angé (weaker intelligences), koeʻuhí ke lava ʻo hakeakiʻi mo ia” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 241).

Naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe Siosefa Sāmita ʻa hotau tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá—ke ʻilo ʻa e ʻOtua poto mo moʻoni pē tahá; pea kuo pau ke mou ako ke mou hoko ko e ngaahi ʻotua, mo e ngaahi tuʻi pea mo e kau taulaʻeiki ki he ʻOtuá, … ʻaki haʻamou hiki mei he kihiʻi tuʻunga ʻe taha ki ha tuʻunga ʻe taha, pea mei ha kihiʻi fatongia siʻi ki ha meʻa ʻoku lahi ange; mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, mei he hākeakiʻi ki he hākeakiʻi, kae ʻoua kuo mou aʻusia ʻa e toetuʻu ʻo e maté, pea lava ke nofo ʻi he fiefia taʻengatá, mo nofo ʻi he nāunau, ʻo hangē ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he taloni ʻo e mālohi taʻengatá. …

“… [Ko e kau angatonu kuo nau pekiá] te nau toe tuʻu hake ke nofo ʻi he fiefia taʻengata ʻi he nāunau taʻe faʻamate, ʻo ʻikai toe mamahi, faingataʻaʻia, pe toe mate, ka te nau hoko ko e kau ʻeahoko ʻo e ʻOtuá mo e kaungā ʻea-hoko fakataha mo Sīsū Kalaisi. Ko e hā leva ia? Ke maʻu ʻa e mālohi tatau, ʻa e nāunau tatau pea mo e hākeakiʻi tatau, kae ʻoua ke mou aʻusia ʻa e tuʻunga ʻo ha ʻotua, mo aʻu ki he taloni ʻo e mālohi taʻengatá, ʻo hangē ko kinautolu kuo nau muʻomuʻa atú” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 254).

Ko e hisitōlia mo e ngāue ʻa e Fineʻofá

Ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e founga kuo tokoni ai ʻa e Fineʻofá ʻi hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, vakai ki he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011).