6. Ko e Hiki Fakahihifo ʻa e Siasí
T
Kānata
Niu ʻIoke
Vahefonua ʻOlikoní
Vahefonua ʻo e kau ʻInitiá
Feieti
Niu ʻIoke Siti
Vaitafe Sineikí
Footi Holo
Footi Pilitisā
Vaitafe Palate Tokelaú
ʻŌseni Pasifikí
Footi Lalamei
Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó
ʻAiouā
Penisilivēnia
ʻAho 4 ʻo Fēpueli, 1846 Kamata ai ʻa e folau ʻa e vaka ko e Pulukiliní
Kauniseli Palafi
ʻIlinoisi
ʻInitiana
Ketilani
Seni Felenisisikou
Halanga Kalefōniá
Anovai Māsima Lahí
Sōleki Siti
Vaitafe Palate Tongá
Nāvū
Filatelifia
Footi Lēviniuefi
Hihifo Mamaʻo
ʻOhaiō
Uāsingatoni, D.C.
ʻŌseni ʻAtalanitikí
Sākalamenitō
Kuinisī
Lipetī
Kalefōnia
Mekisikou
Puepelō
Vaitafe ʻĀkanisoá
Tauʻatāina
Aʻu mai ʻa e vaka ko e Pulukiliní ki Uepa Puena (Seni Felenisisikou) 31 ʻo Siulai ʻo e 1846
Losi ʻEniselisi
Mīsuli
Sanitā Fei
Vaitafe Kānatá
Vahefonua ʻo e kau ʻInitiá
Seni Penatino
Misiona Seni Luisi Leí
Vaitafe Silá
Lio Kalaniteé
Vaitafe Peikosí
Seni Tieko
Tūsoni
Kií
Hala ʻo e Patālione Māmongá
Hala fakahihifo ʻo e Kāingalotú
Halanga ʻo e vaka ko e Pulukiliní
Kilomita
0 150 300 450 600
A E F H I K L M
1 2 3 4
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
-
Feieti Naʻe ʻalu atu ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei Feieti ki Ketilani, ʻi ʻOhaiō, ʻi Sānuali ʻo e 1831. Naʻe muimui atu ʻiate ia ʻa e ngaahi kolo ʻe tolu ʻo e Siasí ʻi Niu ʻIoké (Feieti, Kolesivili, mo Manisesitā) ʻi ʻEpeleli mo Mē 1831 ʻi he fekau mei he ʻEikí ke nau fakataha ki ai (vakai ki he T&F 37–38).
-
Ketilani Naʻe tuʻu ʻa e hetikuota ʻo e Siasí ʻi Ketilani mei he 1831 ki he 1838.
-
Tauʻatāina Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi Siulai 1831 (vakai ki he T&F 57:3) ko Tauʻatāina ʻa e feituʻu ʻe langa ai ʻa Saioné. Naʻe tuli fakamālohiʻi ʻe ha kau fakatanga ʻa e Kāingalotú mei he Vahefonua Siakisoní ʻi Nōvema 1833.
-
Lipetī Naʻe fakataha mai ʻa e Kāingalotu mei he Vahefonua Siakisoní ki he Vahefonua Keleí mei he 1833 ki he 1836, ʻi he tuʻutuʻuni ke nau hiki mei aí. Naʻe tuku pōpula halaʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha toko nima kehe mei Tīsema 1838 ki ʻEpeleli 1839.
-
Hihifo Mamaʻo Naʻe fokotuʻu heni ha feituʻu hūfangaʻanga moʻó e Kāingalotú mei he 1836–1838. Naʻe hoko ia ko e hetikuota ʻo e Siasí ʻi he 1838. Naʻe tuli fakamālohiʻi ʻa e Kāingalotú ʻi he 1838–1839 ke nau hola ki ʻIlinoisi.
-
Nāvū Ko e hetikuota ʻeni ʻo e Siasí mei he 1839–1846. Naʻe hiki fakahihifo ʻa e Kāingalotú hili hono fakapoongi ʻo e Palōfitá mo hono tokoua ko Hailamé.
-
Kauniseli Palafi Naʻe aʻu mai ki heni ʻa e kau paioniá ʻi Sune 1846. Naʻe ʻalu atu mei ai ʻa e Patālione Māmongá ʻi he ʻaho 21 ʻo Siulai 1846, pea naʻe taki kiate kinautolu ʻa Sēmisi ʻĀleni.
-
Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó Ko e nofoʻanga fakataimi mahuʻinga mei he 1846–1848. Naʻe ʻalu atu mei ai ʻa e ʻuluaki kaungā fonongá ʻi ʻEpeleli 1847, pea naʻe taki ʻa kinautolu ʻe Palesitenisī Pilikihami ʻIongi ʻi heʻenau fononga atu ki he Hihifó.
-
Footi Lēviniuefí Naʻe fakanaunauʻi heni ʻa e Patālione Māmongá, pea toki kamata ʻenau fononga lalo ki he hihifó ʻi ʻAokosi 1846.
-
Sanitā Fei Naʻe taki ʻe Filipe Kuki ʻa e Patālione Māmongá ʻi heʻenau laka atu mei heni ʻi he ʻaho 19 ʻo ʻOkatopa 1846.
-
Puepelō Naʻe tuʻutuʻuni ki ha kulupu ʻe tolu ʻo e Patālione Māmongá naʻa nau puke ke nau ʻalu ki Puepelō ʻo feinga ke nau fakaakeake ai, pea naʻa nau nofo ai ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1846–1847 fakataha mo e Kāingalotu mei Misisipí. Naʻe aʻu mai ʻa e ngaahi kaungā fononga ko ʻení ki he Teleʻa Sōlekí ʻi Siulai 1847.
-
Seni Tieko Naʻe fakakakato ʻe he Patālione Māmongá ʻenau fononga lalo kilomita ʻe 3,200 mai ki heni ʻi he ʻaho 29 ʻo Sānuali 1847.
-
Losi ʻEniselisi Naʻe fakaʻatā heni ʻa e Patālione Māmongá ʻi he ʻaho 16 ʻo Siulai 1847.
-
Sākalamenitō Naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e patālione ʻa ia naʻe fakaʻataá, naʻa nau nofo ʻo ngāue heni ʻi he Sata Mili ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e Vaitafe ʻAmeliká. Naʻa nau ʻi ai ʻi hono maʻu ʻo e koulá ʻi Sānuali 1848.
-
Sōleki Siti Hetikuota ʻo e Siasí mei he 1847 ki he lolotongá ni. Naʻe aʻu mai ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai 1847.