Seminelí
Lēsoni 135: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:12–25


Lēsoni 135

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:12–25

Talateú

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e konga ʻoku toe ʻo ha tohi naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ki he Kāingalotú ʻi he konga kimuʻa ʻo Sepitema 1842. ʻI he konga ko ʻeni ʻo e tohí naʻe akonaki ʻa e Palōfitá ʻo kau ki hono fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí mo e kau pekiá. Naʻá ne poupouʻi e Kāingalotú ke faivelenga ʻi heʻenau ngāue maʻá e kau pekiá pea fakahaaʻi ʻa ʻene fiefia ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:12–18

ʻOku ako ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí mo e kau pekiá

ʻĪmisi
temple baptismal font

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé (hangē ko ʻení, “Faiʻanga Papitaiso ʻi he Temipalé,” Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 121; vakai foki, LDS.org). Kole ki he kau akó ke fakakaukau ʻoku nau ʻalu ki ha ʻoupeni hausi ʻo ha temipale mo ha kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Hili e lue atu ʻi he faiʻanga papitaisó, ʻoku fehuʻi ange ʻe honau kaungāmeʻá, “Ko e hā ʻoku fakauku kotoa kimoutolu ʻi he vaí ʻi homou papitaisó?” ʻOku toe ʻeke ange foki ʻe honau kaungāmeʻá, “Ko e hā ʻoku mou papitaiso ai maʻá e kakai pekiá?”

Fakamanatu ki he kau akó neongo ne lolotonga toitoi ʻa Siosefa Sāmita mei he kau tangata ne fekumi taʻefakalao ke puke pōpula iá, naʻá ne fai ha tohi ki he Kāingalotú. Naʻá ne akoʻi lahi ange kinautolu ʻi he tohi ko ʻení, fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:12–13. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea kumi e akonaki ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e fakataipe ʻo e papitaisó.

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻi he veesi 12–13, ke tokoni ke mahino ki ha taha e ʻuhinga ʻoku fai ai ʻa e papitaisó ʻi he fakaukú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15. Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai pea kumi e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau fakahoko ai ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá.

  • Fakatatau ki he veesi ko ʻení, ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe heʻetau ngaahi kuí ke tau fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá? (Tataki e tokanga e kau akó ʻo ka fie maʻu, ki he ngaahi lea “ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu.” Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení: He ʻikai lava ʻetau ngaahi kui kuo pekia teʻeki maʻu e ongoongoleleí ʻo fakalakalaka ki he haohaoá kae ʻoua kuo fakahoko e ngaahi ouau fakahaofi ʻo e ongoongoleleí maʻanautolu.)

Kapau ʻoku fie maʻu tokoni ʻa e kau akó ʻi hono tali e fehuʻi ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻení:

“ʻOku nofo hoʻo ngaahi kui kuo pekiá ʻi ha feituʻu ʻoku ui ko e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku nau maʻu ai e faingamālie ke fanongo pea tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ka neongo iá, he ʻikai te nau lava ʻo fakahoko e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí maʻanautolu, pea he ʻikai ke nau fakalakalaka kae ʻoua kuo ʻi ai ha niʻihi kehe ke nau fai ʻa e ngaahi ouau ko ʻení maʻanautolu.

“Ko ho faingamālie mo e fatongia ke foaki ange ʻa e meʻaʻofa ko ʻení ki hoʻo ngaahi kuí ʻaki hoʻo ʻiloʻi kinautolu pea fakapapauʻi ʻoku fakahoko e ngaahi ouau fakafofonga ʻi he temipalé maʻanautolu. Te nau toki fili leva pe te nau tali ʻa e ngāue kuo faí” (Tohi Fakahinohino ʻa e Mēmipá ki he Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí [2009], 2).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ongo ʻe maʻu ʻe hoʻo ngaahi kuí kiate koe ʻi hoʻo fai e ngāue ko ʻení maʻanautolú?

  • Fakatatau ki he veesi 15, ko e hā e ʻuhinga ʻe taha ʻoku tau fakahoko ai e papitaiso maʻá e kau pekiá? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku fie maʻu pea mahuʻinga ʻa e fakamoʻui ʻetau ngaahi kui kuo pekiá ki hotau fakamoʻuí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku “ʻaonga pea ʻoku kau lahi [ai] ʻa honau fakamoʻuí ki hotau fakamoʻuí”? (Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi ke aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení, talaange te nau ako lahi ange fekauʻaki mo e tokāteline ko ʻení ʻi heʻenau hokohoko atu ke ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:16–17. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea kumi e kau palōfita ʻi he Tohi Tapú naʻa nau tohi ʻo kau ki he papitaiso maʻá e kau pekiá. Fakaafeʻi kinautolu ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻeni ʻi he Tohi Tapú ki ha kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí?

Fakaʻaliʻali ha seini mo ha ngaahi fehokotakiʻanga, pe tā ia ʻi he palakipoé.

ʻĪmisi
chain

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga ʻoku fekauʻaki ai e ngaahi fehokotakiʻanga ʻo e seiní mo e ngaahi akonaki ʻa Siosefa Sāmita kau ki he papitaiso maʻá e kau pekiá. (Mahalo te ke fie fakamanatu ki he kau akó ko e kuonga fakakosipelí ko ha vahaʻataimi ia ʻoku fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi tokāteliné, ouaú, mo e lakanga fakataulaʻeikí. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange foki ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ko e fānaú ʻi he ngaahi veesi ko ʻení kiate kitautolu pea ʻuhinga e lea ngaahi tamaí ki heʻetau ngaahi kuí.)

  • ʻOku fekauʻaki fēfē e ngaahi fehokotakiʻanga ʻo ha sēini mo e ngaahi akonaki ʻa Siosefa Sāmita kau ki he papitaiso maʻá e kau pekiá? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku tokoni e papitaiso maʻá e kau pekiá ke fakafehokotaki kitautolu ʻo taʻengata ki heʻetau ngaahi kuí. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he papitaisó, ʻoku mahuʻinga foki e ngaahi ouau kehe ʻo e fakamoʻuí—ʻa e hilifakinimá, fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí [ki he kakai tangatá], ʻenitaumeni temipalé, mo e ouau ʻo e silá—ke fakamālohia hotau fehokotakiʻanga mo ʻetau ngaahi kuí.)

Ke tokoni ke fakalahi e mahino ʻa e kau akó ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau ʻilo ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:12–18, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

“Kuo pau ke ʻi ai ha faʻunga ʻo e fāmilí, ha ʻiuniti fakafāmili, pea kuo pau ke fakafehokotaki ʻa e toʻu tangata takitaha ki he seini kimuʻá kae lava ke ʻomi ʻa e haohaoá ki he faʻunga ʻo e fāmilí. Ko ia ʻe faifai pea tau hoko ko ha fāmili lahi pē ʻe taha pea ʻulu ʻa ʻĀtama, ko Maikeli ko e ʻāngelo pulé, ʻi hono puleʻi hono hakó” (Doctrines of Salvation, fakatahatahaʻi ʻe Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:175).

Fakamahinoʻi ange fakatatau ki he veesi 18, ʻe taaʻi ʻa e māmaní ʻaki ha malaʻia tuku kehe ka fakafehokotaki ʻa e toʻu tangata ʻo e ngaahi tamaí mo e fānaú. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení, lau e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

“Kapau ʻoku ʻikai ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tamaí pea mo e fānaú—ʻa ia ko e ngāue maʻá e kau pekiá—pea te tau tuʻu kuo fakafisingaʻi kotoa kitautolu; ʻe taʻeʻaonga e ngāue kotoa ʻa e ʻOtuá pea ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie” (Doctrines of Salvation, 2:122).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:19–25

ʻOku fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fiefia ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí mo poupouʻi e Kāingalotú ke faivelenga ʻi heʻenau ngāue ki hono fakamoʻui ʻo e kau pekiá

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha taimi kuo nau fiefia ai ke fanongo ki ha ongoongo lelei moʻoni. Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá. Hili ʻenau fai iá, ʻeke ange pe naʻa nau fie vahevahe ʻa e ongoongó mo e niʻihi kehé, pea ko e hā hono ʻuhingá.

Fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea ʻe taha ki he ongoongó ko e tala. Fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:19. Kole ki he kalasí ke kumi e ngaahi ongoongo naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita kuo tau maʻú.

  • Ko e hā e “ngaahi ongoongo fakafiefia” kuo tau maʻú? (Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.)

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha leʻo ʻo e fiefia ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá?

Fakamatalaʻi ange naʻe hiki ʻe Siosefa Sāmita ha niʻihi ʻo e ngaahi aʻusia naʻá ne maʻu mo e kau talafekau fakalangí ʻi hono fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻiate iá. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakavave pē ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:20–21 pea feinga ke ʻiloʻi e ngaahi aʻusiá mo e kau talafekaú. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi e meʻa ʻoku nau maʻú. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau akó. Hili ʻenau vahevahe e meʻa kuo nau ʻiló, fakamatalaʻi fakanounou ʻenau talí ʻaki hono hiki ʻa e tokāteline ko ʻení he palakipoé: Kuo fakafoki mai e ngaahi kī, mālohi, mo e mafai ʻo e ngaahi kuonga ʻo e kuo hilí ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Sione Teilá:

ʻĪmisi
Palesiteni John Taylor

“Naʻe fakaʻatā ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe maʻu [ʻe Siosefa Sāmitá] ke ne fetuʻutaki mo e ʻEikí, pea ʻikai ngata pē ʻi he ʻEikí, ka mo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá; ʻa e kau tangata hangē ko ʻení, ko ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, Noa, ʻĀtama, Seti, ʻĪnoke, mo Sīsū, pea mo e Tamaí, mo e kau ʻaposetolo naʻe nofo ʻi he konitinēniti ko ʻení, pea pehē kiate kinautolu naʻe nofo ʻi he konitinēniti ʻĒsiá. Naʻe hangē pē naʻá ne maheni mo e kakai ko ʻení ʻo hangē pē ko ʻetau femaheniʻakí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻe fie maʻu ke ne fakafeʻiloaki ha kuonga ʻa ia naʻe ui ko e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, pea naʻe ʻiloa pehē pē ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá” (The Gospel Kingdom [1987], 353.)

  • Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí ʻi hono ʻiloʻi naʻe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní ʻo fakafou ʻi ha kau talafekau fakalangí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:22–23 ʻa hono fakahaaʻi ʻo e fiefia ko ia naʻe ongoʻi ʻe Siosefa Sāmita he kuo fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻe lava e Kāingalotú ʻo tokoni ke huhuʻi ʻa e kau pekiá. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e ngaahi vēsí. Fakaafeʻi e kau akó ke muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku mahuʻingamālie kiate kinautolú. (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko iá.) Kole leva ki he kau akó ke lau ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko iá pea fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko iá.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:24 pea fakaafeʻi e kalasí ke kumi ʻa e meʻa naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Palōfitá ki he Kāingalotú ke faí. Fakaafeʻi kinautolu ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Fakatatau ki he veesi ko ʻení, ko e hā e feilaulau māʻoniʻoni ʻoku totonu ke tau fai ki he ʻEikí? (Ko ha tohi ʻoku maʻu ai e ngaahi lekooti ʻo hotau kau pekiá.)

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ai ki he “tohi” ko ʻení? Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he veesi 24 fekauʻaki mo ʻetau kau atu ki he ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau fai ʻa e ngāue hisitōlia fakafāmilí mo maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí, ʻoku tau fai ai ha feilaulau māʻoniʻoni ki he ʻEikí. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Petinā honau fatongia ki he fakamoʻui ʻo e kau pekiá:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“Mahalo ʻe pehē ʻe hamou niʻihi ko e hisitōlia fakafāmilí ko ha ngāue ia ke fai pē ʻe he kakai matuʻotuʻa angé. Ka ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ha fakangatangata fakataʻu ʻoku hā he folofolá pe ngaahi fakahinohino ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke fai e ngāue mahuʻingá ni. …

“ʻOku ʻikai tupukoso pē hono ʻomi ʻo e … ngaahi meʻangāue kehe ʻi ha kuonga ʻoku maheni ai e toʻu tupú mo e ngaahi tekinolosia kehekehe ʻo e fakamatalá mo e fetuʻutakí. … ʻOku hā mahino e ngaahi pōtoʻi ngāue mo e mohu founga ʻa ha toʻu tupu tokolahi he ʻahó ni ko ha teuteu ia ke tokoni ki he ngāue faifakamoʻuí.

“… ʻOku ou poupou atu ke mou ako, fekumi ki hoʻomou ngaahi kuí, pea teuteuʻi kimoutolu ke fai ʻa e papitaiso fakafofonga ʻi he fale ʻo e ʻEikí maʻa hoʻomou ngaahi kui kuo pekiá. … Pea ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou tokoni ki he kakai kehé ke nau ʻiloʻi honau ngaahi hisitōlia fakafāmilí” ( “ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 26).

  • Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo kau ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé?

  • Ko e fē ha taimi naʻá kefai ai e ngaahi feilaulau ʻo fakafou ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé? Ko e hā ha ngaahi founga naʻe tāpuekina ai koe ʻi hoʻo fai ʻa e ngaahi feilaulau ko ʻení?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe he kau akó ʻi heʻenau kau ki he ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. Fakaafeʻi e kau akó ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻe tokoni ke nau fai e ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15. “ʻOku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu—pea ʻoku ʻikai lava foki ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa hotau kau pekiá”

Naʻe fakatokanga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Ko e Kāingalotu ʻoku ʻikai ke nau tokanga ki [he tokāteline ʻo e fakamoʻuí maʻá e kau pekiá], ʻoku nau fai pehē ka ʻe iku mole ai honau fakamoʻuí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 546).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15. Ngaahi tāpuaki ʻoku fekauʻaki mo hono fai ʻo e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“ʻOku mou fie maʻu nai kakai kei talavou ha founga pau ke maluʻi ai hoʻomou moʻuí mei he mālohi ʻo e filí? Mou femoʻuekina ʻi he fakatotolo ki hoʻomou ngaahi kuí. Teuteuʻi honau hingoá ki he ngaahi ouau fakafofonga toputapu ʻo e temipalé, pea ʻalu ki he temipalé ʻo fakafofongaʻi kinautolu ke nau maʻu e ouau ʻo e papitaisó mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hoʻo matuʻotuʻa angé, te ke lava ai ke kau ʻi he ngaahi ouau kehé. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo mafakakaukauʻi ha meʻa ʻe toe lelei ange ke ne maluʻi koe mei he tākiekina ʻa e filí ʻi hoʻo moʻuí” (Ko e Fiefia ʻi Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá,”Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 94).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:24. “[Ko] e ngaahi lekooti ʻo hotau kau pekiá”

ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea “hotau kau pekiá” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:24 ki he fatongia ʻoku tau maʻu ke fakahoko ha fakatotolo ki he hisitōlia fakafāmilí mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“Ko e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ko ha ngāue pē ia ʻe taha ka ʻoku konga ua. …

“Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻo pehē:

“‘Kuo pau ke tau fai e ngāue ouau fakatemipale ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fie maʻu ki hotau hākeakiʻí; pea kuo pau ke tau fai mo e ngāue ʻoku fie maʻu maʻanautolu naʻe ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ʻi he moʻuí ni ke tali e ongoongoleleí. ʻOku sitepu ʻe ua hono fai e ngāue maʻá e niʻihi kehé: ʻuluakí, ko hono fakatotoloʻi e hisitōlia fakafāmilí ke fakapapauʻi ʻetau ngaahi kui totonú; pea ko hono uá, ko hono fai e ouau fakatemipalé ke ʻoange maʻanautolu e faingamālie tatau ʻoku maʻu ʻe he kakai moʻuí. …

“‘Kuó u ʻiloʻi ko kinautolu ko ia ʻoku nau fai e fakatotolo ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo fai e ouau fakatemipalé ki he ngaahi hingoa ne nau maʻú; te nau maʻu ha fiefia makehe ʻi hono maʻu fakatouʻosi e ongo konga ʻo e tāpuakí’ [A Temple-Motivated People,”Ensign, Feb. 1995, 4–5].

ʻOku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau maʻu lōua e ongo tāpuaki ʻo e ngāue fakafofonga mahuʻinga ko ʻení. …

“Ko ha taimi ʻaonga moʻoni haʻo fai ha ngāue ʻi he temipalé, ka ʻi hono fai ko ia e ngaahi ouau fakafofongá ki ha taha hoʻo ngaahi kuí, ʻe toe toputapu ange ai e taimi ʻi he temipalé mo ke maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange. Naʻe fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ‘Ko hotau tefitoʻi fatongiá ke kumi mo ʻiloʻi ʻetau ngaahi kui totonú’ [Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 29 Fēpueli 2012; tānaki atu hono fakamamafaʻí]” (“Ko e Fiefia ʻi Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 93–94).